Za Zadarsku županiju u 2022. izdano više od sedam tisuća radnih dozvola

Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar organizirala je prezentaciju Zakona o strancima s posebnim osvrtom na izazove u primjeni i tumačenju odredbi vezanih za status državljana trećih zemalja i poslodavaca pri zapošljavanju u Republici Hrvatskoj. Prezentaciju je vodio Žarko Katić, državni tajnik za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koji je okupljene upoznao s trenutačno važećim odredbama Zakona, njegovim najavljenim izmjenama te potrebama domaćeg tržišta rada za uvozom radne snage iz trećih zemalja.

Uvoz strane radne snage najočitiji je u turizmu, graditeljstvu i industrijskim djelatnostima. Iz sezone u sezonu u domaćim ugostiteljskim objektima radi sve veći broj stranih državljana. Mjesta na kojima su do prije nekoliko godina radili domicilni radnici sve se više nude državljanima nama susjednih zemalja, a sve se češće, naročito u industrijskim djelatnostima zapošljavaju radnici iz Azije, naročito Nepala, Filipina i drugih zemalja Srednje i Južne Azije. Na predavanju su se okupili i predstavnici lokalnih ugostitelja, obrtnika i gospodarstvenika, kao i Zračne luke Zadar, PU zadarske, te HZZ-a.

Raste potreba za stranom radnom snagom

Višegodišnje fluktuacije na tržištu rada koje naše poslodavce suočavaju s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage, posebice sezonske naravi, u konačnici se odražava na njihovo redovno poslovanje. Zbog manjka domicilnog radnog stanovništva za zasnivanje radnog odnosa u pojedinim djelatnostima poslodavci su primorani zapošljavati državljane trećih zemalja kako bi mogli održavati svoje redovne poslovne aktivnosti. Katić je u svom predavanju istaknuo kako nas ove turističke sezone zasigurno očekuje povećanje broja zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola državljanima trećih zemalja. Dodao je kako će taj proces ove godine temeljitije raditi veći broj službenika, čime će se postići veća učinkovitost sustava, ali i bolja kontrola izdanih dozvola.

Denis Ikić, predsjednik HGK – ŽK Zadar istaknuo je da u određenim deficitarnim zanimanjima domicilno stanovništvo ili ne želi raditi ili kvalificiranih ljudi na tržištu radne snage nema dovoljno.

– Potreba za stranim radnicima eksponencijalno će rasti. Deficit radne snage prisutan je u svim sektorima županijskog gospodarstva. Nažalost, promjena trenda na bolje ne nazire se te očekujemo eksponencijalni rast potreba. U prosincu 2020. je godine donesen novi Zakon o strancima, prema kojem je napušten sustav kvota i uveden test tržišta radne snage, koji očituje profil potreba za radnom snagom u određenim sektorima. Pitanje useljeničke politike treba se stoga riješiti na kvalitetan i zadovoljavajući način, jer svi indikatori upućuju da će potrebe za radnom snagom samo rasti, ističe Ikić.

Katić je, pak, na početku predavanja naglasio da u Europi vlada složena demografska situacija, koja je prouzročila velike poteškoće na tržištu rada.

– Od 16 tisuća izdanih radnih dozvola 2017. godine, broj izdanih dozvola svake godine raste, izuzev vremena pandemije koronavirusa. Prošle godine podneseno je 166 tisuća zahtjeva, a ove godine očekujemo preko 200 tisuća podnesenih zahtjeva, a potencijalno i odobrenih dozvola, naglasio je Katić, dodavši da se još uvijek velik broj dozvola izdaje po prvi put.

Odobrava se sve više dozvola

Složena demografska situacija koja pogađa Hrvatsku i zemlje EU-a znači da se sve više radnika traži u inozemstvu. U godinama nakon proglašenja neovisnosti, eksponencijalno s rastom domaćeg gospodarstva rasla je i potreba za radnom snagom. Te smo potrebe u prvom redu namirivali iz susjedstva, no u zadnjih je nekoliko godina primijećen pad broja izdanih dozvola za državljane zemalja bivše Jugoslavije.

– Na novo zapošljavanje tako je otpalo skoro 80 tisuća izdanih dozvola. Samo za sezonske radnike izdano je 17 tisuća dozvola, koji po važećoj legislativi u toku jedne godine u RH mogu raditi maksimalno šest mjeseci. Srbija i BiH i dalje prednjače po broju izdanih dozvola. No, taj broj kontinuirano pada. Nekada su oni s preko 50 posto sudjelovali u broju izdanih dozvola. Iza njih su državljani Nepala, na koje otpada više od 12 tisuća izdanih dozvola. Tu su i Sjeverna Makedonija s preko 10 tisuća dozvola, Kosovo, s oko devet tisuća, Indija, Filipini, Bangladeš, Albanija i Turska. Prošle su godine radnici čak 105 država došli raditi u Hrvatsku, najčešće u graditeljstvu, turizmu i industriji, naglasio je Katić.

Više od sedam tisuća dozvola izdano je na području PU zadarske, od toga preko dvije tisuće otpada na sezonski rad, a preko tri tisuće na novo zapošljavanje. Imigracija je važna tema o kojoj se iz političkog i gospodarskog kuta na području EU-a raspravlja već više od 10 godina. Izmjene Zakona o strancima, ovisno o promjenama trendova i potreba tržišta rada, čine se u prosjeku svake dvije godine.

– Zadarska je regija jedna od onih koje prednjače po broju izdanih dozvola. Dozvola za boravak i rad u RH može se izdati na do 90 dana, do šest mjeseci i do godine dana. Dozvole koje vrijede do 90 dana najčešće se izdaju za sezonski rad u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu. Budući da test tržišta rada HZZ–a i njihovo pozitivno mišljenje o zapošljavanju nisu potrebni u ovoj instituciji zapošljavanja, veliki se broj poduzetnika odlučuje upravo za taj oblik zapošljavanja strane radne snage, pojasnio je Katić dodavši kako je test tržišta rada, uz pozitivno mišljenje HZZ-a, osim ako se ne radi o deficitarnom zanimanju, uvjet za izdavanje dozvola za rad od šest mjeseci do godine dana.

– Izmjene se sada rade i osmišljavaju, te ćemo ih u sljedećih par mjeseci iskristalizirati, najavio je Katić, dodavši kako izmjenama Zakona žele spriječiti i zloupotrebu legalnog kanala za ulazak u eurozonu.

S masovnom migracijskom krizom koja je nastupila zbog sukoba u Siriji, ali i sve lošije gospodarske situacije u zemljama Afrike i Azije, zapadne su se zemlje u najvećem broju okrenule sve strožem i rigoroznijem kontroliranju imigracije. S takvim je promjenama u dijelu Europe došlo do jačanja ksenofobnih i rasističkih ispada prema imigrantima, kao i neljudskih poteza u sprječavanju ilegalnih migracija, a sve pod velom provođenja zakona i akata o legalnom ulasku u zemlju.