Petak, 1. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

preraspodjela gostiju

U Zadarskoj županiji manje nautičara nego prošle godine

Autor: Iva Bucić

25.07.2023. 12:32
U Zadarskoj županiji manje nautičara nego prošle godine

Foto: Arhiva ZL



Razvedena obala, prirodne ljepote i blizine nacionalnih parkova i parkova prirode Zadarsku su županiju pretvorili u pravu meku nautičkog turizma. Na temelju lanjskih rekorda, očekivalo se da će i ova godina donijeti neviđeno mnogo gostiju, no osnivačica specijaliziranog portala za nautičare čarter.hr, Selma Čmelik, poručuje da su medijske najave sezone nad sezonama ipak bile ponešto preoptimistične.


Druga tržišta, cijene


Zadarska županija je osnivanjem prve nautičke flote i marine 70-tih godina postala pionir u nautičkom turizmu. Danas, s otprilike 60 čarter tvrtki zauzela je drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah nakon Splitsko-dalmatinske županije. Na razini Zadra, nautičari su u prvih pola godine ostvarili pet posto od ukupnih zabilježenih noćenja, a četiri glavna odredišta u županiji su marine D-Marin, Zadar Tankerkomerc, te Sukošan i Biograd.


Iako Ministarstvo turizma i dalje nije izašlo sa službenim brojkama, Čmelik na temelju informacija s raznih booking sustava ocjenjuje da čarter ove godine bilježi pad u broju dolazaka. Prihodi su, s druge strane, ostali na podjednakoj razini.




– Ne bih rekla da je ova godina katastrofa, unatoč padu od, ja bih procijenila, 10 do 15 posto u broju dolazaka. Kada se objašnjava pad, svi se vole izvlačiti na inflaciju i krizu, ali ja se ne bih s tim složila. To je splet različitih elemenata koje ne uzimamo svi u obzir. Gotova je korona, ljudi su slobodni bukirati različite, pa i prekomorske destinacije. Bazen ljudi koji mi koristimo se diverzificirao na tursko, grčko, talijansko, francusko tržište.


Lani je, naime, završetkom pandemije, popunjenost kapaciteta bila zaista jako visoka. No, ne treba zaboraviti da su prošle godine ljudi još imali vouchere od godine prije.


Iako se ove sezone gosti u čarteru žale na povećanje cijena, Čmelik smatra da ni to nije razlog smanjenog broja dolazaka.


– Ako uzmete da jedna četveročlana obitelj dolazi u Hrvatsku i mora platiti put, smještaj, hranu i tako dalje, naravno da se to nakupi i da je skuplje u odnosu na vrijeme prije korone. Ali skuplje je i kod njih, kod kuće su također suočeni s visokim cijenama. Svjesni su ljudi da je sada takav trenutak, kazuje Čmelik.



Najveći potrošači


Pri tom cijene zaista jesu porasle ove godine, no naša sugovornica smatra da porast nije ništa veći no prethodnih godina.


– Cijene jesu ove godine išle nešto gore, ali ja bih rekla ništa više nego i prethodnih godina. Poskupili su troškovi plovila, a cijene transporta značajno su porasle. Skuplji su i energenti, kao i marine koje svake godine dižu cijene, a one su značajna stavka u troškovniku čartera.


Kada se i makne sama usluga smještaja, gost i dalje najviše troši jer su skupe usluge koje on koristi. Usluge vezova u marinama, restorani na otocima, sve je to ekskluzivnije i višeg cjenovnog ranga.


Čarter gosti oduvijek su bili najveći potrošači, no za razliku od drugih gostiju, čarteraši ne vole trošiti u gradovima. Umjesto toga, radije se odlučuju za boravak u prirodi.


– Oni imaju tendenciju prema nacionalnim parkovima, prema mjestima u prirodi koja će biti daleko od gužvi i šušura. To doduše, predstavlja jedan nesrazmjer jer gosti odlaze iz gradova i mjesta gdje mogu potrošiti, ali tamo gdje troše, troše puno više od regularnih gostiju.


Većinu nautičkog čartera u Hrvatskoj čini prosječan jedriličarski odmor od sedam dana. Još uvijek tu prednjače obitelji, a najbrojniji su gosti Nijemci, Austrijanci, Česi i Poljaci. Talijana, s druge strane, iz godine u godinu ima sve manje. No, sve su popularniji katamarani, koje mahom rezerviraju grupe mlađih ljudi.


– Manje gostiju rezervira jedrilice i motorne brodove, ali zato katamarani bilježe porast od 10-ak posto. To su najčešće malo veće ekipe mladih ljudi, mahom Britanci i nešto Skandinavaca. Dosta nam se vraćaju i gosti iz Australije, nakon dvije godine.


Oni uglavnom bookiraju gulete, dakle mini kruzere, brodove s kabinama i prostorom za ručanje na brodu, pa idu na kružnu rutu s dogovorenim stajanjima.



Treba li nam uopće masovnost?


Osim drugačije preraspodjele gostiju, važna je stavka i povećanje čarter flote. Zadarska je županija, naime, broj dva u Hrvatskoj po broju plovila i čarter tvrtki, a na toliku količinu plovila, teško je naći iskusne nautičare koji će popuniti kapacitete.


Stoga je čarterima bilo prirodno potražiti goste među ljudima kojima to nije, recimo to tako, životna orijentacija. Takvi gosti mahom će uzeti skipera, a na Jadranu nedostaje kvalitetnih i iskusnih skipera, kaže Čmelik.


Ove godine u Zadarskoj županiji boravi manje nautičara nego lani, ali pitanje je treba li se uopće fokusirati na masovnost. Umjesto toga, naglasak bi bilo bolje staviti na kvalitetu usluge, smatra Čmelik.


– Definitivno smo potkapacitirani s marinama i vezovima, samo je pitanje želimo li ići u smjeru masovnosti. Mislim da smo pretjerali u svim segmentima što se tiče broja dolazaka, a da nam ponuda i kvaliteta te ponude ne prate te brojke.


Pitanje je samo kad će se čaša preliti. Čarter tvrtke, već jesu limitirane brojem vezova, pa sve i da kupuju nove brodove, nemaju ih gdje vezati. Oni bi bez sumnje htjeli imati veću flotu i imati više mogućnosti za vezove, međutim, pitanje je koliko se nama to svima zapravo isplati i koliko nam je to u interesu.