U Zadarskoj županiji 'eksplodirao' broj obrta u uslužnom zanatstvu! Snažak skok bilježi se i u...

U posljednjih deset godina broj obrta u Zadarskoj županiji narastao je za 55 posto, pokazuju podaci Hrvatske obrtničke komore. Polovicom 2015. godine u županiji su, tako, bila aktivna 4.503 obrta, a do polovice 2025. godine njihov je broj narastao na skoro sedam tisuća, čime je Zadarska županija na nacionalnoj razini zauzela sedmo mjesto, s udjelom od 5,3 posto svih aktivnih obrta.

Pad proizvodnog

U Zadarskoj županiji koncem lipnja 2025. godine bilo je 6.964 aktivna obrta, a u odnosu na brojke iz lipnja 2015. godine, broj obrta najviše raste u uslužnom zanatstvu (autostruka, graditeljstvo, intelektualne usluge, izdavaštvo, iznajmljivanje, popravak i održavanje objekata, tiskarske usluge, usluge čišćenja, vađenje ruda, ostalo), u kojem je broj obrta narastao za čak 137 posto, a udvostručen je i broj obrta za kozmetičke usluge, frizere, njegu tijela i fitnes. Snažan rast vidljiv je i u prijevozu osoba i stvari, u tom slučaju broj obrta narastao je za 73 posto, a jedine djelatnosti u kojima se u posljednjih 10 godina bilježi pad broja obrta u Zadarskoj županiji su trgovina, koja je pala sa 670 na 638 obrta (-4,8 posto), te ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo, koje je palo s 323 na 292 obrta (-9,6 posto).

Najveći dio, gotovo polovica svih aktivnih obrta u Zadarskoj županiji odnosi se na uslužno zanatstvo – 3.299 obrta, odnosno 47,4 posto. Dominacija uslužnog sektora ističe se pred svime ostalim djelatnostima, pa ugostiteljstvo i turizam zauzimaju drugo mjesto s 1.281 obrtom (18,4 posto), a na trećem je mjestu trgovina sa 638 obrta (9,2 posto). Slijedi prijevoz osoba i stvari sa 623 obrta (8,9 posto) te kozmetičke usluge, frizeri, njega tijela i fitnes s 455 obrta (6,5 posto).

Proizvodno zanatstvo, s 376 obrta (5,4 posto), te ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo s 292 obrta (4,2 posto) posljednji su po zastupljenosti među aktivnim obrtima u Zadarskoj županiji.

Intelektualne usluge

Na prvi pogled, struktura obrta u županiji prati nacionalne trendove, no najveća razlika vidi se u uslužnom zanatstvu – dok na razini Hrvatske ono čini čak 57 posto svih obrta, u Zadarskoj županiji ta je brojka za 10 posto niža. S druge strane, Zadar se jasno izdvaja po ugostiteljstvu i turizmu, s 18,4 posto obrta u odnosu na nacionalni prosjek od 9,2 posto. Takav nesrazmjer ne iznenađuje s obzirom na to da je Zadarska županija snažno orijentirana na turizam, pa sezonska potražnja oblikuje i strukturu obrta. Za nacionalnim prosjekom Zadarska županija zaostaje u proizvodnom zanatstvu (5,4 posto prema 7,3 posto) te u segmentu osobnih usluga poput frizerskih i kozmetičkih djelatnosti (6,5 posto prema 7,9 posto).

Statistika pokazuje da su u Zadarskoj županiji obrtnici uglavnom muškarci, u 65,3 posto slučajeva. Vlasnici obrta najčešće su, u gotovo trećini slučajeva, u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a u skoro 7.000 obrta u županiji zaposleno je 7.698 radnika.

U posljednjih deset godina broj obrta u Hrvatskoj narastao je za skoro 70 posto, pokazuju podaci Hrvatske obrtničke komore. Polovicom 2025. godine u Hrvatskoj je, tako, registrirano bilo nešto više od 130 tisuća aktivnih obrta, u odnosu na nešto manje od 78 tisuća 2015. godine. Najviše je pri tom narastao broj uslužnih obrta, u kojima je vodeća branša intelektualnih usluga – od 8.524 obrta 2015. do 2025. narasli na čak 38.122 obrta, što znači 29.598 novih obrta i rast od 347 posto u deset godina.

Iznajmljivanje i čišćenje

Snažan skok bilježi se i u branši usluge čišćenja, u kojoj je broj obrta od 1.158 narastao na 4.089 obrta, što je porast od 253 posto. Rastu i druge uslužne grane: graditeljstvo (+89 posto), izdavaštvo (+86 posto), popravak i održavanje objekata (+85 posto), frizeri i kozmetičari (+84 posto), ostali uslužni obrti (+84 posto) i iznajmljivanje (+80 posto).

Među proizvodnim obrtima najviše raste kategorija ostalo, koja se povećala s 535 na 1.439 obrta (rast 169 posto). Ostale proizvodne branše rastu sporije – metali, drvo, tekstil, kemikalije i nemetali u plusu su u rasponu od nekoliko do dvadesetak posto. Istodobno dio proizvodnje slabi – hrana i piće, papir, plastika i guma te koža i krzno bilježe pad broja obrta od 10 do 26 posto.

U branši ugostiteljstvo i turizam broj aktivnih obrta u deset je godina pao s 13.068 na 11.986 obrta (-8,3 posto), a trgovina je u deset godina izgubila 2.045 obrta (-18,4 posto). Ribarstvo također pada s 1.974 na 1.659 obrta (-16 posto), dok u branši ribarstvo, akvakultura i poljodjelstvo broj obrta pada s 1.989 na 1.869 (minus 6 posto). Prijevoz bilježi solidan rast – sa 7.383 na 11.131 obrta (+51 posto). Uslužni obrti – autostruka rastu s 2.370 na 3.154 obrta (+33 posto), nasuprot tome, Uslužni obrti – vađenje ruda padaju s 54 na 37 obrta (-31 posto), a proizvodni obrti – koža i krzno sa 119 na 88 (-26 posto).