Poljoprivrednici će zarađivati na trgovanju ugljikom? U Zadru predstavljen ambiciozni projekt: 'Cilj je smanjiti ugljični otisak'

Na velikoj međunarodnoj konferenciji koja se u utorak, 21. travnja, u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) održala na Sveučilištu u Zadru, predstavljen je više od dva milijuna eura vrijedan projekt Green Economy and CO2 (GECO 2.2). Konferencija kojoj je naglasak na praktičnoj provedbi certifikacije trgovine ugljikom u poljoprivredi, okupila je predstavnike europskih i nacionalnih institucija, ministarstava, organizacija za istraživanje i inovacije, akreditacijskih i verifikacijskih tijela, privatnog sektora, financijskih institucija te stručnjake za tržišta ugljika.

Pohrane i bodovi

U uvodnom govoru domaćin, ravnatelj AGRRE Ivica Pintur istaknuo je da sam GECO ima za cilj uspostavu platforme za trgovanje ugljičnim dioksidom.

– S obzirom na to da poljoprivredne kulture pohranjuju ugljični dioksid, cilj je uspostaviti platformu na kojoj će poljoprivrednici dobivati broj bodova sukladno pohranjenoj količini CO2, a onda će poduzetnici moći otkupiti te bodove kao oblik naknade za stakleničke plinove u svojoj proizvodnji, pojasnio je Pintur, a detalje iz svojih resora predstavili su i Mirela Zečević, ravnateljica Hrvatske akreditacijske agencije, koja je objasnila ulogu akreditacije na hrvatskom tržištu te Martina Matanović, voditeljica Službe za klimatske certifikate i zelenu javnu nabavu Ministarstva okoliša i zelene tranzicije koja je predstavila europski okvir za klimatske certifikate istaknuvši da je cilj osigurati jedinstvena pravila, povjerenje i usporedivost rezultata, kako bi projekti poput GECO 2.2 mogli svoje aktivnosti uklanjanja i pohrane ugljika provoditi na transparentan, mjerljiv i vjerodostojan način te se uklopiti u budući europski sustav certificiranja.

Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nastojati kroz nacionalne propise – koji se još usklađuju s europskim – olakšati poljoprivrednicima ulazak u ovakve nove sustave.

Projekt GECO 2.2 predstavila je Ivana Dević, projektni partner AGRRA-e, predstavljena kao “alfa i omega” ovoga projekta.

– Zelena ekonomija i ugljikov dioksid teme su kojim se bavimo od 2016. godine. Te je godine Europska komisija objavila podatak da je sektor poljoprivrede odgovoran za oko 70 milijuna tona CO2, odnosno oko 12 posto emisija, što je poljoprivredu svrstalo na četvrto mjesto među zagađivačima, iza energetike, industrije i prometa. S obzirom na to da svi iz škole znamo što je fotosinteza – biljke preuzimaju CO2 i proizvode kisik – pitali smo se kako je moguće da je poljoprivreda istodobno i veliki zagađivač. Zato smo 2018. s partnerima prijavili projekt kako bismo točno izmjerili i izračunali što se događa na terenu. Godine 2019. odobren je prvi projekt GECO, i tada smo krenuli s eksperimentalnim tržištem, započela je Dević, pa pojasnila da je u tom prvom projektu održano 48 radionica, obuhvaćeno je oko 160 farmi i 218 pokusnih polja na ukupno 1.484 hektara.

Certifikacijska shema

– Mjerili smo učinke 10 različitih agrookolišnih i ekoloških praksi. Rezultat je bio 4.726 tona sekvestriranog CO2, prosječno 2,45 tona po hektaru. Razvili smo dva kalkulatora: jedan za izračun količine sekvestriranog ugljika, a drugi za izračun ugljičnog otiska gospodarstva ili poduzeća. Razlika između sekvestriranog CO2 i ukupnog ugljičnog otiska ono je što se može ponuditi na tržištu kao kredit. Na eksperimentalnoj platformi stavili smo oko 4.500 kredita, a uspjeli smo prodati njih oko 10 posto i ostvariti oko 9.000 eura prihoda. Proces je zamišljen u osam koraka: poljoprivrednik primjenjuje određene prakse, mi izračunamo sekvestraciju, pozitivan saldo pretvorimo u kredite, krediti se ponude na platformi, a poduzeća mogu birati iz koje županije ili od kojeg poljoprivrednika žele kupiti. Transakcije se bilježe u javni registar, a kredit se nakon korištenja “briše”.

No, u tom su trenutku uočili dva ključna problema.

– Prvo, prema Zakonu o poljoprivredi i propisima o dopunskim djelatnostima, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG‐ovi) ne mogu legalno stavljati CO2 kredite na tržište, pa vam ne mogu izdati račun. U Zadarskoj županiji ima više od 7 tisuća OPG‐ova, a u Hrvatskoj preko 140 tisuća – to je najrašireniji oblik registrirane poljoprivredne djelatnosti. Drugo, poduzeća koja su kupovala kredite nisu imala pravni i računovodstveni okvir da taj trošak priznaju i smanje svoj službeni ugljični otisak, jer sustav nije bio službeno priznat. Zato smo 2023. pokrenuli novi projekt – GECO 2.2 – s ciljem da ovaj proces certificiramo u skladu s novom EU uredbom o certificiranju uklanjanja ugljika i da izmjenama nacionalnih propisa poljoprivrednicima omogućimo stvarnu trgovinu na našoj platformi, kazala je Dević.

Projekt je vrijedan 2 milijuna eura, traje do kraja 2027. godine i njegov je ključni rezultat uspostava certifikacijske sheme i regionalnog tržišta ugljika temeljenog na blockchain tehnologiji. Cilj je potaknuti održivu poljoprivredu, smanjiti ugljični otisak, poboljšati zdravlje tla i bioraznolikost te poljoprivrednicima osigurati dodatni prihod.

Održivost

– Vjerujemo da je ovo “win–win” projekt u kojem svaki sudionik može naći svoje mjesto. U prvoj fazi morali smo odgovoriti na pitanje kako izračunati pohranu ugljika i možemo li uspostaviti dobrovoljno tržište; danas, kroz GECO 2.2, radimo na tome da taj proces bude certificiran i pravno priznat, kazala je Dević pa istakla da je certifikacijska shema kompleksna.

– Certifikacijska shema uključuje plan praćenja, dostavu dokumentacije certifikacijskom tijelu, provjeru, izdavanje certifikata i upis u registar, uz strogu kontrolu da nema dvostrukog brojanja, što osiguravamo korištenjem blockchaina. Svaka jedinica ima svoj jedinstveni identifikacijski broj, a svi relevantni podaci bit će javno dostupni u okviru pravila o povjerljivosti. Shema se donosi na pet godina, a riječ je o prvom sustavu u EU kojim se na ovaj način definira trgovanje CO2 u poljoprivredi. Ukratko: prvo određujemo početnu vrijednost (baseline), zatim slijede monitoring, verifikacija i certifikacija – i tek tada izlazimo na tržište, kazala je Dević.

Ines Pohajda, voditelj službe za europske fondove i međunarodne financijske mehanizme, predstavila je osnovne prakse koje izravno doprinose klimatskim ciljevima.

– Ističu se očuvanje trajnih travnjaka, minimalni zemljišni pokrov i izbjegavanje golih tala, zaštita močvarnih tala i tresetišta te mjere koje osiguravaju stalnu pokrivenost tla i bolju strukturu tla radi veće pohrane ugljika. U dijelu dobrovoljnih mjera, ekosheme potiču raznolikost usjeva, zatravljivanje višegodišnjih nasada, ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, primjenu stajskog gnoja, veći udio leguminoza i konzervacijsku obradu tla, što dodatno povećava zalihe organske tvari u tlu i smanjuje ugljični otisak poljoprivrede. Uz jednogodišnje intervencije, važnu ulogu imaju i višegodišnje agrookolišne mjere, ekološka poljoprivreda, očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika te ulaganja u obnovljive izvore energije na gospodarstvima, kojima se dugoročno kombinira proizvodnja hrane s očuvanjem tla, bioraznolikosti i klime. Cilj je postići ravnotežu između proizvodnje i zaštite okoliša: na nekim površinama to znači veći udio leguminoza i prilagođenu obradu tla, na drugima očuvanje travnjaka ili trajnih nasada, uvijek uz prilagodbu lokalnim uvjetima i potrebi da poljoprivreda ostane i ekonomski održiva, kazala je Pohajda.

Zdravlje tla

Nakon pozdravnih govora i uvodnih prezentacija održana je prva panel rasprava pod nazivom “Certifikacija u praksi: od aktivnosti na gospodarstvu do koristi za poljoprivrednike u okviru ZPP-a “, u kojoj su sudjelovali Tugomir Majdak, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Assoc. Prof. Dr. Tomislav Kos, Odsjek za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru, Vincenzo Verrastro, PhD, znanstveni administrator, Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije – CIHEAM Bari te Ivan Čupić, stručnjak za ruralni razvoj, direktor i osnivač tvrtke Euro Start Consulting d.o.o., a raspravu je moderirao Mislav Togonal.

Profesor Tomislav Kos istaknuo je da je agronomska struka odavno dobro upoznata s ovom temom te da se ne možemo govoriti o samodostatnosti ako ne govorimo o zdravlju tla.

– Mi moramo voditi brigu o zdravlju tla, to je temelj agronomije. samo zdravo tlo može dati kvalitetan prinos i riješiti problem samodostatnosti. Sustav tržišta CO2 pomaže u tome da se promijene prakse naših proizvođača, da ne budu fokusirani samo na prinos nego na širi aspekt,a to je zdravlje tla, kazao je Kos, pa naglasio da postoje dva različita aspekta – agronomija i agroekologija. Mi moramo voditi brigu o zdravlju tla, to je temelj agronomije. samo zdravo tlo može dati kvalitetan prinos i riješiti problem samodostatnosti. Sustav tržišta CO2 pomaže u tome da se promijene prakse naših proizvođača, da ne budu fokusirani samo na prinos nego na širi aspekt, a to je zdravlje tla.

Čupić je istaknuo glavne probleme, koje su potvrdili i OPG-ovci.

– U praksi može biti izazov to što su OPG-ovci mahom starija populacija, koja teže prihvaćaju inovacije i digitalizaciju, sumnjam da će većina nositelja OPG-ova ovo prihvatiti. Drugi izazov je usitnjenost naših gospodarstva, većina OPG ova je ispod 1 ha površine. Dolazi u pitanje isplativost čitave ove priče. Treći problem su imovinsko pravni odnosi. Dakle, treba poticati da se OPG-ovi prebacuju na mlađe, da svi zajedno radimo koliko je to moguće, i gradovi i županije i institucije, na okrupnjavanju zemljišta i udruživanju mladih i da se imovinsko pravni odnosi riješe, jer ako OPG ovci ne mogu upisati svoje čestice ne mogu ih ni ubaciti u ovaj program.

Problem su papiri

Čupićeve riječi potvrdili su i lokalni OPG-ovci.

OPG-ovac iz Briševa, koji već 20 godina proizvodi ljekovito i aromatično bilje, eterična ulja i prirodna kozmetiku istaknuo je da postoji problem u sustavu, te da se imovinski-pravni odnosi rješavaju godinama ako ne i desetljećima.

– Najveći su problem papiri, zbog toga se ne možemo ni natjecati za fondove, potvrdio je i drugi, zadarski OPG-ovac.

– Problemi uistinu postoje. Poljoprivrednici i agronomi su se pretvorili u činovnike i poljoprivreda postaje supsidijarna djelatnost, kazao je treći OPG-ovac, koji od prvog dana sudjeluje u ovom projektu.

Na iznesene probleme državni tajnik Majdak je odgovorio je da se Zakon o nasljeđivanju trebao promijeniti prije 10 godina te je istaknuo da velik potencijal za samodostatnost leži preko pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji.

U drugoj panel raspravi pod nazivom “Transparentnost, sljedivost i integritet tržišta ugljika” sudjelovali su Višnja Grgasović, načelnica Sektora za financiranje, provedbu i praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova Ministarstva okoliša i zelene tranzicije, dr. Igor Stankić, viši istraživač s Odsjeka za obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša Energetskog instituta Hrvoje Požar, Sasja Beslik, stručnjak za ESG investicije (SDG Impact Japan), Kristijan Dubravčić, glavni revizor i konzultant ISO 50001, ISO 14001, ISO 9001 i Đulijano Nola, suosnivač GoHome, CrnoJaje, GammaChef, OsigurajMe & Bots&Pots, a raspravu je moderirala Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Informirati ljude

– Mi imamo situaciju da je tržište ugljika rascjepkano, nedefinirano i postoji volja na razini EU da se to dovede u red. Dio koji se odnosi na energetski sektor je dobrim dijelom reguliran, za razliku od sektora povezanima sa zemljištem. Sve države članice zajedno bi trebale raditi po ovom pitanju, istaknuo je Stankić, a kako je poentirao Nola, u sljedećih nekoliko godina ključno je što više informirati ljude, da se priključe i da prigrle pozitivne prakse i zareda dodatni novac.

Kako je pri tom istaknuo Dubravčić, standardi predstavljaju temelj povjerenja.

– Međunarodni standardi omogućavaju povjerenje. Svaki naš postupak mora biti određen standardima. GECO predstavlja standardizaciju certifikacije, pojasnio je: – Povjerenje kupaca se stvara kroz transparentnost, kroz digitalnu sljedivost, certifikacijska tijela koja su akreditirana. A samo tržište će samo postaviti svoje zahtjeve. Moramo završiti posao koji je započeo prije 7 godina. Ako mi to odradimo, tržište će odraditi sve ostalo. Kasnimo u regulatornim stvarima i to nas ne smije blokirati, zaključio je Dubravčić.