Foto: Mislav Klanac
Hrvatska je na putu dugoočekivane reforme kurikula koji se odnose na strukovno obrazovanje, obrazovanje koje bira čak 70 posto svih srednjoškolaca. Novom reformom, mijenja se način izvođenja pojedinih predmeta te se uvodi modularna nastava kojoj je cilj usklađivanje s tržištem rada. Princip je to koji će objediniti više predmeta u jedan modul u kojem će nastavnici zajednički raditi, a učenici će imati prilike za više praktičnog rada. S druge strane, moguća je redukcija satnica za neke predmete, kao što su npr. povijest i geografija, što potencijalno utječe i na nastavnike tih predmeta. Svakako, trenutno su na savjetovanju strukovni kurikuli za pojedina zanimanja nakon čega će slika biti jasnija.
O novim izazovima koji očekuju učenike, nastavnike i ravnatelje strukovnih škola, razgovarali smo s Tihomirom Tomčićem, ravnateljem Strukovne škole Vice Vlatkovića, koji je sudjelovao u izradi kurikuluma i je bio koordinator Asoo-a za sektor strojarstva.
Stari kurikuli
– Uvode se prvi put kurikulumi koji su usklađeni s potrebama tržišta rada, jer se rade metodologijom kvalifikacijskog okvira. Prvo su za sve te kurikule izrađeni standardi zanimanja, u čijoj su izradi sudjelovali gospodarstvenici. Dakle, to je bitno jer su oni kazali koji su to ključni poslovi koje mora imati netko tko će završiti školu i ići na tržište rada. Nakon toga, izrađeni su standardi kvalifikacije, ishodi učenja koje netko mora imati i to je isto upisano u registar HKO-a, centralni dokument nakon kojeg slijede kurikuli. Svi ovi kurikuli su nastali na ovaj način i to je ono što je važno. Jedne stvari svi moramo biti svjesni – radimo po kurikulima koji datiraju iz 1994. godine. Zamislite samo što se dogodilo u strukovnom obrazovanju s tehnologijom u zadnjih 30 godina. Ovo je stvarno prilika, kazao je Tomčić.
– Trogodišnji su kurikuli dobro napravljeni, s puno prakse. Međutim, četverogodišnjima je povećan broj sati hrvatskog, matematike i stranog jezika. To je nešto što je bitno za državnu maturu, ali to su kurikuli koji ne garantiraju da će učenici imati imalo prakse u svijetu rada, a to je nužno za strukovna zanimanja. Važno je reći i da su neka zanimanja sklapana, nema više tesara, zidara i fasadera već sad imamo zanimanje građevinskog radnika. To su ti modularni programi u kojima je velika izbornost, pa će oni poslije imati priliku u drugom ili trećem razredu odabrati hoće li biti zidar ili tesar. Automehatroničari su nama stara priča, ali novo je kod nas serviser karoserije vozila koji je sad objedinio autolakirera i autolimara, što se do sad nije događalo. To je dobra priča, što se tiče tog dijela. Međutim, smatram da nije bilo potrebe za dizanjem hrvatskog jezika na 4 sata tjedno, pogotovo ako je nauštrb strukovnih predmeta. Ako nije nauštrb strukovnih, onda je to u redu jer se ide prema državnoj maturi. Također, što se desilo s fizikom, s politikom i gospodarstvom i drugim predmetima? Kad smo radili kurikul, gledali smo što je od kojih predmeta važno za određen sektor. Neki predmeti, protkani su kroz module, a koliko će to zaživjeti tek ćemo vidjeti, a najbolje odgovore će dati nastavnici tih predmeta., istaknuo je Tomčić te dodao kako mu je osobno žao da se ukine na primjer politika i gospodarstvo, jer je bitno da učenici odu iz škole kao odgovorne osobe koje će poštivati sve ljude, koji će biti osjetljivi na nepravdu, da znaju što se dešava u njihovoj zemlji i kako funkcioniraju izbori i Sabor.
Sudbina povijesti
Kako se najavljivalo, jedan od predmeta u četverogodišnjim školama kojima bi se satnica trebala smanjiti je i povijest, stoga smo kontaktirali profesora povijesti, Jakova Krolu iz Srednje škole Obrovac. Krolo je nedavno kao mentor pratio tri učenice na Državnom natjecanju iz povijesti gdje su postigle iznimne rezultate, a jedna je učenica osvojila prvo mjesto u kategoriji znanja.
– Od sindikata smo dobili garanciju da neće biti smanjenja satnice, a ako se predmet povijesti po reformi bude mijenjao trebala bi se provoditi kao nastava u skladu modula sa drugim predmetima. Od strane sindikata, garantiraju nam da neće nitko od nas ostati bez sati i tome se i nadamo. Sad, što će se točno dogoditi vidjet ćemo, kazao je Krolo dodavši da je teško ostati objektivan jer svatko od profesora cijeni svoj predmet.
– Po mom mišljenju, povijest je vrlo bitna za naše učenike jer ih uči razmišljati. Nije to predmet gdje se uče samo činjenice, već ima drugu ulogu, da učenici nauče uzročno posljedične procese. Znači, da se nauče razmišljati svojom glavom i nema boljeg predmeta za to od povijesti. Na primjer, ove godine smo imali državnu prvakinju iz povijesti. Ono što je ona pokazala na natjecanju, to nije samo znanje i usvajanje činjenica, već uzročno posljedični koncepti i interpretacije. Dakle, stvaramo ljude koji misle svojom glavom i to je prvotna uloga tog predmeta, kazao je Krolo.
Treba vremena
Ravnateljica Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole, Zdenka Sršen Juričević, smatra kako je reforma strukovnog obrazovanja nužna.
– Osobno, podržavam modularnu nastavu iako će trebati puno edukacija prilikom organizacije nastave. Što se tiče smanjena satnica, sve zavisi od sektora. Nisu na primjer povijest i geografija ni do sad bile zastupljene jednako u svim strukovnim školama. Sad će se možda moći implementirati kroz module. Kad govorimo o našoj školi, povijest će se moći uklopiti kroz module kao što je strukovni predmet Osnove ekonomije ili određeni pravni predmeti. Svakako, trebat će nam puno vremena i edukacija kako bi sve to mogli implementirati u nastavu. Reforma je tu, ona se mora provesti jer imamo prestare kurikule i to se mora mijenjati, ali sad trebamo dozvoliti da se donesu zaključci iz javne rasprave, kazala jer Sršen Juričević.
– Treba vremena, a nakon javne rasprave kad svi daju svoja viđenja reforme bit će jasnije. Strukovne škole imat će kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje u kojem ćemo imati puno izbornosti, gdje ćemo imati slobodu. Ne znači da će neki modul isto izvoditi u našoj školi ili školi u Zagrebu I to je ta sloboda, pogotovo kod izbornosti jer ćemo moći nešto i mijenjati. Ovo je svakako veliki iskorak naprijed što se tiče strukovnog obrazovanja, što se tiče usklađivanja s tržištem rada i potrebama, a kako će to u praksi to izgledati tek ćemo vidjeti, zaključio je Tomčić.
najnovije
najčitanije
Vinske kronike
poznata sorta
ZADAR VS. SVIJET Regionalne specifičnosti cabernet sauvignona širom svijeta
Svijet
suprotno europskim zemljama
Amerikanci očekivano osudili nalog Haškog suda za uhićenje Netanyahua
Ostali sportovi
Veliki "come back"
Lindsay Vonn se vraća skijanju na utrci u St. Moritzu
Zadar
slobodan ulaz
U sklopu obilježavanja Dana grada Zadra Muzej antičkog stakla priredio bogat program
Zadar & Županija
NESREĆA
Tehnički direktor Jadrolinije opisao što se dogodilo s katamaranom “Silba”
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Županija
POTPORE