Sedam važnih radova na 304 stranice časopisa

U Arheološkom muzeju Zadar održana je svečana promocija 37. broja godišnjaka Arheološkog muzeja Zadar, koji neprekidno izlazi od 1960. godine. Ovogodišnje izdanje sadrži sedam iznimno važnih radova i obuhvaća 304 stranice, a tiskano je u nakladi od 400 primjeraka. Ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar, Morana Vuković, srdačno je pozdravila sve prisutne i izrazila zahvalnost svima koji su doprinijeli stvaranju ovog časopisa. Predstavljanje radova u kronološkom redoslijedu obavili su izv. prof. dr. sc. Mate Parica, prof. dr. sc. Anamarija Kurilić i doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić.

Izvanredni profesor dr. sc. Mate Parica predstavio je radove koji se odnose na prapovijesno razdoblje.

Radovi iz Svete Stošije

– Autorica Helena Tomas donosi rad »Probna iskopavanja u špilji Crvenkuši iznad Rumina u dolini Cetine« u kojem donosi rezultate probnih iskopavanja špilje iz 2017. godine uz poseban dodatak s analizom prikupljenih životinjskih kostiju. Naime, tijekom rekognosciranja doline rijeke Cetine u blizini sela Rumina, nedaleko od mjesta Hrvace, uočena je špilja na padini visoravni na kojoj su svojevremeno istraživane gomile cetinske kulture. S druge strane, Iva Škoro u radu »Nalazi južnoitalske mat slikane keramike i keramike mješovitog tipa s lokaliteta Sv. Stošija u Zadru« predstavljena tipološka i kronološka analiza južnoitalske mat slikane keramike pronađene u najstarijim slojevima zadarske katedrale tijekom istraživanja provedenih 2006. i 2007. godine. Radi se o ulomcima posuda koje su uvezene s prostora Daunije u razdoblju željeznog doba. Od cjelokupne građe u radu je izdvojeno po nekoliko reprezentativnih ulomaka za svaku od pojedinih faza daunijske mat slikane keramike, objasnio je profesor Parica.

Tri rada koji se bave antičkim razdobljem predstavila je profesorica dr. sc. Anamarija Kurilić.

– Veliko mi je zadovoljstvo i čast predstaviti tri rada koji se bave antičkim temama od kojih je svaka posebna na svoj način zato što pokrivaju različite aspekte. Prvi je u slijedu rad kolegice Zrinke Buljević iz Arheološkog muzeja iz Splita koja se odlučila posvetiti s temom koja ima jednostavan naziv »Reljef s prikazom mladog Dioniza, odnosno Bakha ili Libera iz Salone«, ali kompleksan sadržaj. Dogodilo se, kako volim kazati »drago čudo » jer je kod revizije Lapidarija skužila da vapnenački reljef nije dobio adekvatnu znanstvenu valorizaciju. Zaključila je kako je riječ o najpotpunijem reljefu od svih reljefa takve tematike kompozicijski prikazujući klasičnu ikonografiju Dioniza koju možemo pratiti od klasičnog, a posebno helenističkog razdoblja, objasnila je profesorica Kurilić dodajući kako postoje razlike između grčkog božanstva Dioniza i rimskog Bakha ili Libera.

Primjena novih tehnologija

Osim toga, predstavila je i rad Feđe Milivojevića koji donosi rad pod naslovom »Zapovjedništvo Apija Klaudija Centona u Iliriku« Feđa Milivojević i Alke Starac »Rimske staklene posude kozmetičke ili farmaceutske namjene u Arheološkom muzeju Istre«.

Nakon kronološkog predstavljanja radova koji tematiziraju prapovijesno i antičko razdoblje, docent dr. sc. Tomislav Fabijanić govorio je o »Preliminarni rezultati rekognosciranja fortifikacijskih arheoloških nalazišta na sjeveroistočnom području Pakračke gore i u dolini rijeke Bijele« koji je napisala autorica Tea Lokner.

Također, predstavljen je i stručni rad Nikoline Budimir i Anite Jelić na temu »Primjena 3D tehnologije pri izradi detaljne dokumentacije starohrvatskog broda Condura Croatica« koji ukazuje na sve veću primjenu 3D tehnologije i u arheologiji i restauraciji, najvećim dijelom pri dokumentiranju, snimanju i mjerenju lokaliteta, objekata ili nalaza koji imaju veliku povijesnu važnost. Takvi su i dijelovi sačuvanih konstrukcija starohrvatskih brodova Condura Croatica koji su izloženi u posebnom paviljonu Muzeja ninskih starina.