Foto: Luka Jeličić
Iako rad na građevini, kao i svaki fizički rad, nije nimalo lagan, na jednom od gradilišta na Bokanjcu zatekli smo veselu ekipu za postavljanje fasada koja radeći čak pjeva iz svega glasa, pa smo odlučili zabilježiti njihove široke osmijehe, vrijedne ruke i zanimljive pričice. Naravno, nije sve pjesma, i u ovom je sektoru jako puno izazova, možda je čak najviše pogođen manjkom kvalificirane radne snage i problemom nelojalne konkurencije.
A koliko je važna odgovarajuća radna snaga i kako su ljudi najveći stup svakog dobro obavljenog posla, istaknuo je i vlasnik firme Mario Bilić koji tvrdi da je za dobru fasadu najbitniji – dobar radnik.
S druge strane, i zaposlenici naglašavaju kako im je u ovom poslu najljepše to što su prava ekipa, uskaču jedni drugima, dogovaraju se ili, kako kaže jedan od mlađih, oni su prava – mala obitelj.
Čari posla
Jedan od radnika, Zoran Bogić radi ovaj posao oko 30 godina, ali i dalje mu se silno veseli i uživa u njemu jer je svaki projekt potpuno drugačija priča i to itekako ima svoje čari.
– Naš radni dan započne tako da ujutro najprije napravimo pripremu, organiziramo se, dogovorimo se tko će što raditi. Uvijek imamo jednog koji je pomoćni, on nam miješa, dodaje, majstori su na skeli, lijepe stiropor, obavljaju te svoje poslove, ovo je baš pravi timski rad.
Iskreno, ja ulazim već polako u godine, zna ponekad biti malo teško, ali zato potegnu ovi mlađi. Sve u svemu, dobro je, da ne volim ovaj posao, ne bih ga i dalje radio, priča Bogić i ističe da je ipak najljepši dio dana marenda, tada se druže i svatko priča neke svoje događaje i dogodovštine.
Da je na marendi veselo i da se osjeti zajedništvo, možemo potvrditi iz prve ruke. Sjede za stolom, razgovaraju, jedu, pa čak i kad im idilu remete novinari koje zanima, između ostalog, kako je raditi ovaj posao s obzirom na vremenske prilike i neprilike.
– Pa, ovaj je posao takav da uvijek možeš bježati od sunca, kuća ima četiri strane i uvijek si na onoj gdje je hladovina. Zimi bježiš od vjetra, ljeti od sunca i tako u krug. Zapravo, to je jedan od razloga zašto sam odabrao baš ovaj posao; uvijek se možeš skloniti, nismo izloženi nepogodama, kazuje Zoran kojeg kolege od milja zovu Zoka.
Mladi Lovre Knežević kaže da zna ponekad biti vruće, ponekad hladno, no da to nije ništa na što nisu naviknuli i da ne bi mijenjao ovaj svoj posao, koji radi od 17. godine, ni za što.
– Radim ovo već pet godina, bio sam najprije na praksi i jako mi se svidjelo, baš sam zavolio sve ovo. Ja sam dijete sa sela, iz Slivnice, naučio sam raditi i volim jako raditi. U ovoj je firmi najbolja ekipa, moji kolege.
Svi smo otvoreni jedni prema drugima, iskreni, spremni pomagati i uskakati međusobno i upravo je to ključ uspjeha, zato svaki dan dolazimo i radimo s posebnim guštom, govori nam Knežević.
– Mene nemojte ništa pitati, ja se slažem sa svim što su njih dvojica rekli, a i ja sam malo sramežljiv za novine, dodaje simpatično jedan od radnika.
– Ne treba pričati, vidite kako lijepo radimo, dobra fasada govori više od tisuću riječi, našali se drugi.
Puno izazova
Zaista, radost je vidjeti ovakvu predanost poslu i dobru, opuštenu, ali opet profesionalnu radnu atmosferu, no nameće se pitanje možemo li, s obzirom na otežavajuće faktore, nedovoljno preciznu pravnu regulativu i visoku nabavnu cijenu materijala, očekivati daljnji uspon i razvoj ovoga sektora.
Prije svega, vlasnik Bilić, koji je u ovom poslu već 33 godine, upozorava na deficit kvalitetne radne snage, problem s kojim se suočava čitava Hrvatska, a zapošljavanje strane radne snage smatra velikim rizikom.
– Najprije, zapošljavanje strane radne snage iziskuje dodatne troškove, od ishodovanja radne dozvole do osiguravanja smještaja i sl. No, najveći je problem pravna regulativa RH, ti radnici koje mi zaposlimo nakon mjesec dana samo se ne pojave na poslu, bez otkaznih rokova, samo pređu u drugu firmu.
Iako, ako je radna dozvola izdana za jednu firmu, trebalo bi to ispoštivati, trebao bi raditi godinu dana, a ako se dogodi da dobije otkaz ili napusti posao, onda ne bi trebao dobiti radnu dozvolu u roku od godinu dana. Ovakvim postupcima strani nas radnici stavljaju u nepovoljan položaj, objašnjava Bilić »drugu stranu medalje«.
U ovoj su firmi otprilike pola radnika Hrvati, a polovina Albanci, a Bilić tumači kako ne bi htio radnu snagu koja dolazi izvan tzv. Balkana budući da smatra je radna snaga s Istoka nekvalificirana, a napominje da, onda kada ih nauče posao, odlaze raditi u druge zemlje Europske unije te su oni opet – u minusu.
Radne snage nema, no posla uvijek ima, a u tom poslu i formiranju cijene prihvatljive i klijentima i vlasnicima ogromnu ulogu ima nabavna cijena materijala potrebnih za rad.
– Koristimo standardne materijale, ali nabavne cijene za naše tržište prilično su nerealne u odnosu na one na Zapadu s kojim se toliko volimo uspoređivati. Cijene su kod nas od 30 do 50 posto više, a plaće su u istom tom postotku manje.
Jasno je koliko je manja platežna moć naših ljudi i koliko je velik taj nesrazmjer, ali nije do nas, mi na te cijene materijala ne možemo utjecati. Radimo da zaradimo za pristojan život, smatram da cijene nisu ipak prenapuhane.
Iznos kvadrata fasade ovisi o mnogo faktora, ali recimo da je prosječan, kompletan kvadrat od 45 do 55 eura, a ako je riječ o energetskim obnovama prilikom kojih se radi s vunom, onda kvadrat iznosi oko 70 eura, saznajemo od Bilića čija se firma bavi kompletnim završnim radovima; fasadama, žbukom, bojanjem i podovima.
Nepoštene kazne
Napomenimo da nisu cijene materijala jedina razlika ako se uspoređujemo sa zapadnim europskim zemljama, Bilić, koji je živio i radio u Njemačkoj, ističe kako kod nas postoje brojni nameti kojih nema u ostatku EU što itekako otežava poslovanje i onemogućuje daljnje investicije i da je to pitanje na kojem itekako valja poraditi kako bi se ostvarili potrebni preduvjeti za bolju širu sliku gospodarstva.
Ono što je potrebno dodatno pravno regulirati je i, smatra Bilić, nelojalna konkurencija koja dobiva manje kazne, toliko malene da im se isplati riskirati.
– Dakle, kad je riječ o tzv. nelojalnoj konkurenciji, postoje ljudi koji apsolutno sve rade na crno, bez prijavljenog obrta, bez prijavljenih radnika… I takvi nama koji sve uredno plaćamo i prijavljujemo ruše cijenu.
Zakonska regulativa je takva da kazne za fizičku osobu iznose oko 5.000 kuna što svatko može iz poslovanja platiti, a za tvrtke bi kazna iznosila od 5.000 do 50.000 eura. Znači, tvrtkama su kazne ogromne, mi bismo trebali raditi čitavu godinu samo za platiti tu kaznu, a za njih su minimalne, njima se isplati tako raditi, upozorava Bilić.
Na koncu, premda se rad na fasadama suočava s brojnim izazovima, od manjka kvalificirane radne snage do problema s nelojalnom konkurencijom, zajedništvo i predanost ekipe su ono što ovaj posao čini posebnim, kao i želja za što ljepšim i kvalitetnijim sjajem nekretnine.
Međutim, kako bi se osigurao daljnji razvoj ovog sektora, ključno je raditi na poboljšanju pravnih regulativa. Pravedniji zakoni, strože kontrole nad nelojalnom konkurencijom i bolje zaštitne mjere za poslodavce itekako bi omogućili stvaranje stabilnijeg i pravednijeg tržišta.
najnovije
najčitanije
Županija
božićni blagdani
Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi Vir i ove godine organizira humanitarne akcije
Hrvatska
bizarna situacija
Bolnice tijekom korone zbog nestašice opremu nabavljale bez natječaja. Sad će ih tužiti država
Ostali sportovi
Jurica Vidaković
Juniori Futsal akademije Zadar na pragu velikog ostvarenja: ’Možemo otići do kraja’
Crna Kronika
kaznena prijava
Utajom poreza si u džep spremio preko 60 tisuća eura
Košarka
teške pobjede
Thunders i Bucks se plasirali u polufinalu NBA kupa
Crna Kronika
u tijeku očevid
STRAVIČNA NESREĆA Ralicom u Gračacu naletio na pješakinje, jedna teško ozljeđena
Zadar
hotelski lanac
Hyatt Regency Zadar u potrazi za 150 radnika, u četvrtak organiziraju Dan karijera
Županija
opasne ceste
Devetero pješaka ozlijeđeno u naletima automobila na zebri
Županija
Javna rasprava do 27.12.
Nezadovoljstvo s Prostornim planom u Jasenicama. Baričević: ‘Izmjenama se napravilo pet koraka unazad’
Zadar & Županija
Više sreće drugi put