Počeo trodnevni Medicinski simpozij o hipertenziji

Zadar je domaćin trodnevnog Međunarodnog simpozija o hipertenziji “Hypertension is always interesting – Hy7 Meeting” koji je započeo danas u zadarskom Arsenalu, a potrajat će sve do nedjelje 16. travnja. U sklopu simpozija predviđen je bogat program, a na njemu će sudjelovati više od 200 sudionika, među kojima čak 70-ak stručnjaka iz inozemstva.

– “Hipertenzija je uvijek izazov” je osnovna tema simpozija, a govorit će se o kardijalnoj i renalnoj protekciji, odnosno o prevenciji bolesti srca i bubrega. Ovdje ćemo staviti naglasak na navedeno. S nama je ovdje među mnogim uvaženim gostima i akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju koji već godinama propagira važnost prepoznavanja hipertenzije, što je zapravo “lov na tihog ubojicu”. Naime, hipertenzija najčešće ne izaziva nikakve smetnje, nema nikakvih simptoma, a zapravo ima jako teške posljedice, istaknuo je doc. dr. Dario Nakić.

Danas je u Hrvatskoj i svijetu smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti 51 posto. Svaki drugi stanovnik umire, a hipertenziju u Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima ima preko 42 posto stanovništva, što je značajan porast u odnosu na 37 posto pred desetak godina. Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Rijetko, u oko 5 posto slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova. Povišen tlak godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome.

No, ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju). Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa.

– Hipertenzija je bolest koja se može dobro pratiti i kontrolirati i na takav način zapravo odgađati komplikacije. Dakle, ne čeka se da netko dobije infarkt, moždani udar ili zatajenje bubrega, pa da se onda počne liječiti hipertenziju. U Zadarskoj županiji se statistički ne razlikujemo od Hrvatskog prosjeka. U cijeloj Hrvatskoj javljaju se drugi rizični faktori koji dovode do povišenog krvnog tlaka, a to je u prvom redu debljina.

Poznata je činjenica kako je Hrvatska među vodećim zemljama u Europi sa stanovništvom prekomjerne tjelesne težine. Drugi faktor je i pretjeran unos soli u organizam, u prosjeku 2,5 puta više od preporučene količine unosimo sol u organizam. Fizička aktivnost je poprilično smanjena. Tu su još i loše navike, poput konzumacije alkohola i nikotina, što sve utječe na povećanje rizika za razvoj visokog krvnog tlaka.

Nekakve nefarmakološke mjere koje bi se trebale odraditi prije same pojave hipertenzije ili ako se ona već pojavi su promjena štetnih životnih navika. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija, istaknuo je dr. Nakić.

Što se tiče kompleksnosti liječenja zadarska Opća bolnica liječi sve komplikacije hipertenzije, osim renalne denervacije koja je rezervirana za poprilično malu skupinu ljudi kojima se regulacija krvnog tlaka ne može postići na niti jedan drugi način, a to se onda odrađuje u KBC Zagreb.

– Važno je naglasiti kako 99,9 posto stanovnika možete liječiti s normalnom farmakološkom terapijom. Ipak, najvažnije je na vrijeme prepoznati, na vrijeme liječiti i redovno uzimati lijekove kako bi se spriječile komplikacije prouzročene hipertenzijom, zaključio je dr. Nakić.

Akademik Bojan Jelaković, redoviti je profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju u Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, odnosno vodeći domaći stručnjak na tom području koji je dr. Nakiću u jednom dijelu bio i mentor na specijalizaciji iz nefrologije.

– Promjene životnih navika, slušanje liječnika kada dobiju upute kako lijekove moraju uzimati, naučiti pravilno mjeriti tlak, vjerovati više liječnicima nego Google doktorima, dakle, bitno je imati povjerenje u svog liječnika, bolesnik mora biti dio tima u liječenju hipertenzije.

Kada netko nema hipertenziju mora misliti da ju ne dobije, ali kada ju ima važno je dalje raditi na tome jer su svi lijekovi slabije učinkoviti ako mi nastavimo s nezdravim životnim navikama. U Hrvatskoj postoje sve mogućnosti liječenja hipertenzije, a to je nešto što naši ljudi moraju cijeniti. Imamo dostupniji opseg lijekova nego brojne razvijenije zemlje, što je velika stvar, a koja se nedovoljno ističe, kazao je dr. Jelaković.

Za Međunarodni simpozij o hipertenziji “Hypertension is always interesting – Hy7 Meeting” istaknuo je kako je jako važan skup za medicinu u Hrvatskoj, s obzirom na to da je hipertenzija glavni uzrok smrti u Hrvatskoj.

– Prvi dan je bio posvećen razgovorima kako spriječiti progresiju bolesti te kako zaštititi bubrege i srce, na temu čega su izlagali naši domaći vodeći stručnjaci s ovog područja, uključujući i liječnike iz OB Zadar. Danas nam već dolaze vodeći svjetski stručnjaci iz sedam zemalja i dovode svoje mlade doktorande.

Ti mladi kolege će s našim mladim kolegama pokazivati što oni rade i istražuju na području hipertenzije da bi osigurali boljitak generacijama koje dolaze, a to je ujedno i prilika da se mladi stručnjaci i međusobno povežu i razmijene svoja iskustva i znanja, zaključio je dr. Jelaković.