[FOTO] Nadbiskup Zgrablić predvodio Zadrane u slavljenju Cvjetnice

Foto: Luka Jeličić

Blagdan Cvjetnice u zadarskoj je prvostolnici proslavljen svetom misom koju je predvodio zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić. Nedjelja Muke Gospodnje u središtu razmatranja ima Gospodinovu muku i vjernike uvodi u Veliki tjedan i pripremu za proslavu Uskrsa.

Blagoslov grančica postao je sastavni dio obreda bogoslužja, kao i umivanje u cvijeću. Noseći grančice u rukama, vjernici slave spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, a blagoslovljene grančice čuvaju kao sveti znak moleći zaštitu od različitih zala te da podsjećaju na proslavu Nedjelje Muke Gospodnje.

Kršćani se na taj dan prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem dan prije židovske Pashe, prilikom kojeg su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovih grančicama, a po putu kojim je jahao na magarcu rasprostirali su svoje haljine.

Najvažniji tjedan u kršćanskom kalendaru

Cvjetnica je uvod u veliki tjedan, a obilježava se i jutarnjim umivanjem u cvijeću, koje se povezuje se s ljepotom, zdravljem i blagostanjem. U svojoj je propovijed i na svetoj misi održanoj u katedrali sv. Stošije nadbiskup Zgrablić istaknuo kako se na Cvjetnicu Božji narod diljem svijeta spominje Kristova svečanog ulaska u grad Jeruzalem gdje se dogodilo Njegovo vazmeno otajstvo, njegova muka, smrt i uskrsnuće, što je središte naše vjere i svega što iz nje proizlazi.

– Kao spomen ovog ulaska Gospodinova u Jeruzalem kao i slavnog prijelaza s ovoga svijeta k Ocu, u vječni Jeruzalem, i mi smo nakon blagoslova maslinovih grančica na trgu ispred crkve svete Marije, svečanim ophodom s grančicama u ruci ušli u našu katedralu, simbol Jeruzalema, kako bi bili sudionici spasonosnog Kristovog otajstva.

Sudjelovanjem u ovoj procesiji na Cvjetnicu ili Nedjelju muke Gospodnje, mi Krista priznajemo i ispovijedamo svojim Spasiteljem, kazao je Zgrablić, istaknuvši kako blagoslovljena maslinova grančica, koja se ističe na vidljivom mjestu u domovima vjernika ne služi samo kao ukras, već je znak i podsjetnik onoga što se događa u vazmenom otajstvu.

Cvjetnica

Snimio: Luka Jeličić

02.04.2023. 15:45

Galerija

Foto: Luka Jeličić

– Naš život u vazmenom otajstvu prima puninu, ispunjavaju se najdublje čežnje našega srca te doživljavamo mir i radost srca. Ono što pjeva biblijski pjesnik u riječima “Samo je u Bogu mir dušo moja” postaje naše iskustvo, naša stvarnost. Simbol ovog mira i radosti su maslinove grančice koju držimo u rukama. Možemo, dakle, reći da je maslinova grančica simbol punine kojom Bog ispunja naša srca po Kristu i u Kristu, odnosno mira kao plod zajedništva s Kristom, naglasio je nadbiskup Zgrablić.

Simboličko značenje maslinove grančice nam dolazi iz Knjige Izlaska u pripovijesti o Noi. Nakon četrdesetodnevnog potopa Noa, kako nam opisuje Knjiga postanka, “ispusti golubicu da vidi je li voda nestala sa zemlje.

Ali golubica ne nađe uporišta nogama te se vrati k njemu u korablju, jer voda još pokrivaše svu površinu; on pruži ruku, uhvati golubicu te je unese k sebi u korablju. Počeka još sedam dana pa opet pusti golubicu iz korablje. Prema večeri golubica se vrati k njemu, i gle u kljunu joj svjež maslinov list; tako je Noa doznao da su opale vode sa zemlje”

Budite ljudi mira!

– Golubica s maslinovom grančicom u kljunu, ili samo golubica ili maslinova grančica, postali su tako simbol novog saveza, mira i pomirenja koje je Bog uspostavio sa svojim narodom. Vazmeno otajstvo sadrži novi i vječni Savez koji je Bog sklopio s nama, a znak su toga ove maslinove grančice, pojasnio je Zgrablić i naglasio kako su prvi kršćani bili svjesni novog i vječnog Saveza, Saveza koji daruje vječni život koji je Bog sklopio po Isusu Kristu sa svojim narodom, i zato su voljeli kititi grobove svojih pokojnika vjenčićima sačinjenih od maslinovih grančica kao simbol,mira, punine vječnoga života u kojem žive naši pokojnici.

– Držeći maslinovu grančicu u rukama, zajedno s prvim kršćanima, prisjećamo se također prvih Isusovih riječi koje je izgovorio svojim učenicima nakon Uskrsnuća: “Mir vama”. I za samoga Krista možemo reći da je nosio maslinovu grančicu u svojim rukama, jer je donio mir svijetu. On je naš mir. On je onaj koji ispunja naša srca koja su nemirna dok se u njemu ne nađu ispunjenje.

Krist je mir koji čak i smrt pretvara u zoru novog života, poručio je nadbiskup Zgrablić i kazao kako kršćani moraju biti ono što označavaju grančice: osobe mira; osobe koje prepoznaju i žive misterij križa i cijelog vazmenog otajstva kao sredstvo pomirenja s Bogom i međusobno, kao sredstvo koje nam donosi mir i puninu života.

– Krist zlo nije pobijedio mačem, osvetom ili “vojskom anđela”, nego križem. Kristova ljubav bila je bezuvjetna. Križ je uvijek naše “ne” nasilju, nemiru, nepravdama, mržnji, nevjeri. U zajedništvu s Kristom pozvani smo biti ljudi mira. Pozvani smo u nemiru, u nasilju, nepravdi, mržnji oduprijeti se najvećom snagom ljubavi kao što je to učinio Krist.

Biti s Kristom i biti čovjek mira znači biti jak za dobro, pa i onda kada treba za to trpjeti, nositi križ. Rekao je nadbiskup, rekavši kako se iz mira koje Bog daje ljudskom srcu rađa radost.

– Kad zabava postane cilj, pretvara se u masku iza koje se krije razočarenje. Koliki traže mir i radost na krivim mjestima, u prividima: alkoholu, drogi, hedonizmu, bespotrebnom gomilanju materijalnih dobara, zloupotrebi strasti, neumjerenim i razuzdanim zabavama i tome slično.

Istinska radost koja je plod Kristova mira, drugačija je. Radost je dar Božji koji nam dolazi u susret. Radost je plod Božjega mira, Božjega života, u našoj duši. Radost je plod vazmenog otajstva u kojeg smo uronjeni. To je radost koja nas može pratiti čak i u našem trpljenju i poteškoćama, zaključio je nadbiskup Zgrablić i poručio da je onaj koji ljubi spreman za ljubljenoga trpjeti i zbog snage ljubavi proživljava onu najdublju radost.