Muzej antičkog stakla po prvi put ugošćuje poznate finske umjetnike

Jedan od najpoznatijih kulturnih simbola Zadra – Muzej antičkog stakla ove godine slavi 15. rođendan i priprema bogat i zanimljiv program, za sve svoje posjetitelje. Izložba koja će obilježiti program proslave je obilježavanje Helmi Remes i Slate Grove: “Odjeci priča/Inspiracija iz Finske”, koja se otvara za sam rođendan Muzeja 6. svibnja i traje do 6. kolovoza. To je izložba dvoje umjetnika iz Finske, Helmi Remes, rođene Finkinje i Slatea Grovea, Amerikanca koji živi u Finskoj.

U dosadašnjem radu Muzeja jedna je od zapaženijih međunarodnih suradnji bila organizacija izložbe “Dodir stakla/Izložba suvremenog nordijskog stakla” 2015. godine. Među autorima radova izloženih u Muzeju te 2015. godine svoj rad je izlagala i Helmi Remes.

Zadarska premijera

– Kako su uistinu posebne veze svih onih koji osjećaju i vole staklo kao umjetnički medij, a posebno unutar ovako sveobuhvatne i proaktivne institucije kao što je Muzej antičkog stakla u Zadru, Helmi Remes je prepoznata kao umjetnica koja će na izložbi u Zadru sa svojim umjetničkim i životnim partnerom Slateom Groveom prikazati svu ljepotu života u Finskoj, povezanost s prirodom i tradicijom kroz suvremene staklene umjetničke forme, kazala nam je Jadranka Belevski, muzejska savjetnica, dokumentaristica i voditeljica zbirke suvremene umjetnosti u MAS-u.

Helmi Remes i Slate Grove mladi su ljudi, životni partneri, školovani staklopuhači, umjetnici koji žive suvremeni život u skladu s finskim načinom života, povezanosti s prirodom i u privatnom i u umjetničkom smislu. Remes i Grove samostalni su umjetnici, koji po prvi put u Zadru, u Muzeju antičkog stakla predstavljaju svoje radove na zajedničkoj izložbi ” Odjeci priča/Inspiracija iz Finske”.

– Zajednički koncept izložbe oboje ih veže da kroz individualne radove u staklu prenesu svoju inspiraciju finskim krajolikom, prirodom, čudesnim izmjenama godišnjih doba, koja neizbježno utječu na način života, ali i na životnu filozofiju. Utkanost tradicije u svakodnevni život, otkrivanje finske povijesti, baštine, mitova i legendi, potrage za svjetlom, tako važnim za život, tog balansa između tame u zimskim danima i neprekidnog dana u ljetu, donose čudesne radove u staklu ovo dvoje umjetnika, koji svoj zajednički izlagački koncept po prvi put prikazuju daleko od Finske, na Mediteranu, u Zadru i Muzeju koji baštini antičko staklo, staklo prepuno priča i tradicije, univerzalni materijal koji ne poznaje granice, posebno granice umjetničke inspiracije, pojasnila nam je Belevski.

Bogat rođendanski program

Izložba se otvara u ponedjeljak 6. svibnja 2024. godine u velikoj izložbenoj dvorani Muzeja, a kustoski koncept potpisuje Belevski, iza koje je iznimno uspješno premijerno izdanje 1. hrvatskog bijenala umjetničkog stakla, kojeg su u sklopu velike izložbe koja je zatvorena krajem ožujka vidjeli mnogi ljubitelji umjetnosti. U godini, u kojoj slavi 15 godina od otvorenja Muzej antičkog stakla u Zadru tako je pokrenuo potpuno novu manifestaciju kao dar sebi, ali i svima koji vole staklo. Muzej je tako još jednom pokazao da staklo u muzejskom konceptu, prvenstveno arheološkom, a tako i umjetničkom, nudi jednu novinu koja zanima javnost.

Također, u Muzeju se do 15. rujna 2024. može razgledati i izložba “Frakture vremena” autora dr. sc. Šime Perovića muzejskog konzervatora – restauratora savjetnika te 9. izdanje MiniMas-a, autorice dr. sc. Vedrane Jović Gazić.

– Ciklus tih izložbi malog formata do sada se pokazao kao izuzetno uspješan i zanimljiv projekt putem kojeg se predmeti koji su dio stalnog postava ili fundusa muzeja mogu detaljnije obraditi i prezentirati te da posjetitelji na taj način mogu dobiti puno više informacija, kazala nam je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Fabija Franulović, podsjetivši kako se ovog puta predstavlja kasnosrednjovjekovna čaša tipa Krautstrunk.

Naziv ovog prepoznatljivog stolnog posuđa nastao je u Njemačkoj sredinom 16. stoljeća, prema usporedbi forme i dekoracije čaše sa stabljikom kupusa. Osim za stolom, kao čaša za piće, krautstrunk se koristio i kao liturgijsko posuđe, često u funkciji relikvijara. Najviše se izrađivao na području Njemačke, tijekom 15. i 16. stoljeća te na području okolnih zemalja središnje Europe.

Gostovanja i predstavljanja

Povodom dvanaestog rođendana Muzeja antičkog stakla otvorena je prva u nizu izložbi malog formata iz didaktičko-informativnog ciklusa “MiniMas”. Riječ je o izložbenom projektu čiji se koncept temelji na ideji da je svaki muzejski predmet, bez obzira na veličinu, funkciju, stanje ili atraktivnost svojevrsno povijesno svjedočanstvo kroz koje se mogu ispričati raznorazne zanimljive priča iz svakodnevnog života u doba antike.

– Uz sve nabrojeno u pripremi nam je i predstavljanje izuzetno vrijedne stručne publikacije “Staklo Aserije” autora dr. sc. Berislava Štefanca, muzejskog savjetnika i dr. sc. Ive Fadića prvog ravnatelja Muzeja koji je u mirovini. Za naše najmlađe posjetitelje u planu su mnogobrojne edukativno-pedagoške radionice od kojih posebno izdvajamo onu koja se priprema za proslavu naše 15. godišnjice, a to će biti izrada mozaika od stakla pod vodstvom naše muzejske kustosice-pedagoginje Petre Govorčin, najavila je Franulović, dodavši kako za Međunarodni dan muzeja pripremaju gostovanje izložbe muzejskih savjetnika Anamarije Eterović Borzić i dr. sc. Berislava Štefanca “Kocka je Bačena: Drevne društvene igre na ploči” u Kulturnom centru Blato na otoku Korčuli. Izložba je to koja je predstavljena povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i 14. obljetnice rada Muzeja antičkog stakla u Zadru 2023. godine. Postav izložbe na zanimljiv i edukativan način prikazuje svijet drevnih društvenih igara na ploči. Ove su igre osim zabavnog mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije. Iz antičke Grčke najpoznatije društvene igre bile su “Polis” i “Pente grammai”, dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući “Ludus latrunculorum”, “Duodecim scripta” ili pak “Terni lapilli”.

Izložba o snazi i ustrajnosti

Izložba “Ja sam snaga”, koja se danas otvara u Gradskoj loži donosi snažne vizualne priče deset hrabrih žena oboljelih od raka i suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja, naglašavajući važnost destigmatizacije za oboljele žene. Kroz umjetnost, ova izložba postaje snažan alat u borbi protiv bolesti, stigme i diskriminacije, potičući empatiju prema onima koji se bore s malignim bolestima poput raka dojke. Izložba pokazuje da se iza svakog broja statistike krije hrabra žena koja se bori za život i svoje mjesto u društvu.

U organizaciji udruge Nismo same i Narodnog muzeja Zadar otvara se tako izložba fotografija Vjekoslava Skledara “Ja sam snaga”, koja je već gostovala u mnogim gradovima i galerijama.

Ova jedinstvena izložba, koja je svoje putovanje započela 12. travnja 2023. u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar te je dosad obišla sedam lokacija diljem države, ima za cilj destigmatizirati onkološke pacijentice kroz fotografske portrete i emotivne priče deset hrabrih žena koje su se susrele s teškom bolešću raka dojke te gubitkom kose. Kosa je kroz povijest dio identiteta svake žene, njezine osobnosti, ženstvenosti, snage i samopouzdanja pa svaka žena kada započinje s procesom liječenja neizbježno postavlja pitanje: “Hoću li ostati bez kose?” U želji da osnaže žene koje prolaze proces liječenja te potaknu promjenu percepcije javnosti prema bolesti od koje obolijeva sve veći broj mladih žena, Nismo same su, u suradnji s nagrađivanim fotografom Vjekoslavom Skledarom, osmislile ovu posebnu izložbu

Gubitak kose, koji se često povezivao s pojmom ljepote i osobnosti tijekom povijesti, sada postaje središnja tema ove izložbe. “Ja sam snaga” poziva posjetitelje da zarone duboko u intimne priče, otkrivajući snagu žena suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja. Ova izložba nije samo umjetničko djelo, već i poziv na zajedničku borbu protiv predrasuda i važnost podrške onima koji prolaze kroz teške trenutke. Zahvaljujući Vjekoslavu Skledaru koji je napravio ove genijalne fotografije, pokazuje snažne emocije, i dokazuje da je snaga u nama, jer jedno od prvih pitanja nakon dijagnoze je upravo kada će izgubiti kosu.