Grbić: Pomorski odjel krasi najmanji pad broja studenata

S ciljem promocije obrazovanja i rada u pomorstvu zadarski je sveučilišni Odjel za pomorstvo organizirao prvi dan karijera Pomorskog odjela i svojim studentima omogućio da se direktno informiraju o izazovima tržišta rada, a tvrtkama da im se predstave.

Pročelnik Luka Grbić prije početka panel rasprave na temu izazova u obrazovanju i radu u pomorskoj struci kazao im je kako pomorska struka nikada ne gubi na značaju i imidžu u društvu.

– Studenta je nikada manje, tako da pomorstvu želimo brendirati i dati mu na značaju. Naš odjel krasi najmanji pad studenata i najveća potražnja za mjestima, jer pomorstvo ima jako visoku stopu zapošljivosti.

Studentima zato želimo pokazati da samo završenje studija nije kraj njihove obrazovne karijere, jer kvalitetnom pomorcu kao najmlađem časniku fali barem pet godina iskustva kako bi stekao osnovne kompetencije.

U tom kontekstu mi kao Odjel podržavamo domaće kadrove. Na početku karijere najbolje je zaposliti se ili kod domaćeg poslodavca ili onog koji preferira hrvatsku radnu snagu. Vrijeme je to kada se sve, unatoč predznanju, uči na terenu, na brodu, poručio je Grbić, dodavši kako je, u kontekstu marketinga i promidžbe Odjela i struke, pomorsko zanimanje oduvijek bilo teško i tako će ostati.

Na samoj su panel raspravi “Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju u pomorskoj industriji” sudjelovali Ognjen Koludrović iz Jadrolinije; Alana Vukić, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u pomorskom, zračnom i željezničkom prometu; Mateo Barulić, bivši student Odjela i aktivni pomorac iz tvrtke MOL LNG Transport; Mladen Matak, iz tvrtke OSM Thome; Željko Zanki i Luka Krpina, iz Tankerske plovidbe; Vana Bosto, voditeljica ureda Split Sindikata pomoraca Hrvatske i pročelnik Odjela.

Zelene tehnologije i obrazovanje

Ubrzani razvoj tehnologije na brodu, automatizacija procesa, zelena plovidba i korištenje alternativnih izvora energije samo su neki od trendova u industriji, koju, uz pad časničkog kadra koji se sve više produbljuje karakteriziraju ubrzane promjene i novi trendovi u poslovanju i zapošljavanju. Sadašnje je školovanje i povećanje atraktivnosti ovog zanimanja zato danas važnije više nego ikada prije.

Mladen Matak, govoreći upravo o ubrzanom razvoju tehnologije na brodovima i utjecaju na obrazovanje, vještine i kompetencije pomoraca, naglasio je kako je ključna točka razvoja pomorske industrije ekologija.

– Sve što se razvija bazirano je na uštedi fosilnih goriva i smanjenju CO2. Nove tehnologije iznimno su skupe i komplicirane, tako da se mladima u školama može prikazati samo mali dio toga. Od njih se zato očekuje zalaganje i razvoj u daljnjem napretku karijere. U školi su dobili kičmu, dok rebra grade sami.

Očekuje se zato da se ne boje pitati za pomoć, jer brod je osjetljiv ekosustav. Svjesnost o posljedicama donošenja krivih odluka zato je najvažnija kvaliteta koja se razvija godinama radnog iskustva, poručio je Matek, dok je bivši student Odjela Mateo Barulić istaknuo neusklađenost između obrazovnih programa i potreba tržišta rada.

– Pomorski fakultet i škola daju fundament. Ja sam na primjer tek lani upisao diplomski studij, jer kontinuirano je usavršavanje ključ uspjeha. 2010. godine sam došao na brod misleći da sve znam i da ću brzo napredovati u hijerarhiji. Brzo sam shvatio da se svi detalji ne bi naučiti za života.

Bez engleskog se jezika danas nigdje ne može. Sa stranim se radnicima može jedino natjecati znanjem, kazao je Barulić, dok je pročelnik kazao kako se nakon šest godina plovidbe i iz akademskog kuta uvjerio kako se znanje konstantno mora nadograđivati.

– Opterećivanje informacijama koje se u praksi ne mogu implementirati za nas je beskorisno. Mi zato trebamo slušati zahtjeve tržišta rada kako bi mladima kasnije mogli bolje pomoći. Kolege iz struke su sastavni dio obrazovnog procesa. 30 posto nastave povjeravamo njima – aktivnim pomorcima i djelatnicima brodarskih kompanija, rezimirao je Grbić.

Pad broja studenata

– Pomorstvo je karijera koja mlade zadržava u Hrvatskoj, iako možete raditi u cijelom svijetu. Tržište nikada nije bilo otvorenije i liberalnije. Prednosti su to naše struke, što i ističemo studentima, kazao je pročelnik.

– Mi imamo nešto manje od 1400 pomoraca u Jadroliniji i 57 brodova. Ja sam sam 12 godina plovio i prošao kroz sito i rešeto struke. Sve ovisi o pojedincu i njegovoj i ambiciji. Svaki dio industrije ima svoje izazove i posebnosti, kako linijska, tako i plovidba na tankerima i drugim teretnim brodovima.

No, ako su vam motivi isključivo materijalni, oni se postižu uz neku cijenu i odricanje, poručio je Koludrović, dodavši kako interes za radom u Jadroliniji raste zbog socijalne sigurnosti.

– Iznimna je potreba za dodatnim obrazovanjem u sektoru zelenih tehnologija, dodao je.

Predstavnici Tankerske plovidbe također su se osvrnuli na njihov zajednički rad s Pomorskom školom i Sveučilištem. Luka Krpina tako je podsjetio kako su u suradnji s Odjelom osmislili tečaj o psihološkom profiliranju pomoraca u kritičnim situacijama.

Tema panela također je i problematika pada broja studenata uz povećanje atraktivnosti pomorskog zanimanja.

– Schengenske politike i uvođenje eura uz rast građevinske industrije ima jake posljedice na pomorstvo upravo jer smo tehnički orijentirani sa skoro 98 postotnim upisom muških studenata, koji se sada odlučuju za druge tehničke i obrtničke smjerove koji se naslanjaju na građevinski sektor. Pada zato broj učenika koji bi možda upisali naš smjer prvo u srednjoj školi, a potom i na Sveučilištu.

Građevinski nam je sektor narušio ravnotežu. Zato brend pomorca i opstojnost učilišta stavljamo nasuprot građevinskom lobiju i rastu tržišta koji ne mogu zauvijek trajati. Pomorstvo ima svoj kontinuitet, visoke plaće i društveni status, koji nisu varijabilni, zaključio je pročelnik, dodavši kako je u našoj regiji jako teško naći nezaposlenog pomorca.

Vana Bosto, voditeljica ureda Split Sindikata pomoraca tu je na kraju istaknula kako Sindikat pomoraca i na nacionalnoj i na međunarodnoj sceni popularizira struku prema mladim ženama kroz pozitivne priče.