Četvrtak, 2. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

ZVIJEZDE LIDRANA

Čak sedam školskih listova na velikoj državnoj smotri

Autor: Antonia Vodan

18.04.2024. 17:07
Čak sedam školskih listova na velikoj državnoj smotri

Foto: OSOBNA ARHIVA



Unatoč sve prisutnijim napisima i izjavama kako današnja mladež malo čita, a još manje piše (van textinga), zadarski učenici dokazuju koliko im znači nasljedovanje tradicije kreiranja i listanja školskih časopisa. Čak sedam iznimnih zadarskih školskih listova bit će predstavljeno na državnoj smotri LiDraNo koja će se održati u Vinkovcima od 22. do 26. travnja.


LiDraNo je tradicionalna smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola. U kategoriji novinarskog izraza na ovogodišnju smotru pozvani su zadarski školski listovi: Čehuljica (OŠ Šime Budinića, mentorica Silvana Rados), Dite zadarsko (OŠ Šimuna Kožičića Benje, mentorica Monika Pestić), Fontana (OŠ Krune Krstića, mentorica Dina Milat), Bolji svijet (Klasična gimnazija Ivana Pavla II., mentor Damir Sikirić), Spektar novi (Prirodoslovno-grafička škola, mentorica Kristina Erlić), Spužva (Gimnazija Vladimira Nazora, mentorica Mateja Perić) i Stručak (Strukovna škola Vice Vlatkovića, mentorica Ivana Pandžić).


Školske redakcije


Iza uspjeha školskih listova stoje vrijedni učenici koji cijelu godinu pripremaju zanimljive priče i spremno uče principe novinarske struke.




– Učenici iz novinarske grupe uče kako napisati vijest, reportažu, intervju, anketu i ostale novinarske vrste. Uče kako napraviti dobru fotografiju, što je to oprema novinarskog teksta, uče propitivati i tražiti odgovore, uče kritički promišljati o svijetu. Učenici – novinari prate događaje u školi, ali i izvan škole. Često i sami donose ideje o temama.


Uvid u rad školske novinarske grupe dala nam je Silvana Rados, urednica Čehuljice.


Slična iskustva imaju i njihovi srednjoškolski kolege.


– Pišući novinarske tekstove, učenici se uče i osnovama novinarstva: svladavaju novinarske vrste: vijest, izvještaj, putopisna reportaža, intervju; uče se opremati novinarski tekst nadnaslovom, podnaslovom i međunaslovima, izjavio je o svojim učenicima Damir Sikirić, urednik Boljeg svijeta.


Korak dalje ide redakcija Spektra novog koju čine učenici Prirodoslovno-grafičke škole jer u izradi svog školskog lista sudjeluju i kao dizajneri te ilustratori.


– Osim novinarskog dijela i priprema (dizajn), tisak i dorada lista u potpunosti se rade u našoj školi. I to većinom rade učenici uz pomoć profesora. Posebnu pozornost i naglasak stavljamo na dizajn samog lista jer smo i grafička škola, kazala nam je urednica Kristina Erlić.


Raznolikost tema


Zadarski školski listovi donose paletu različitih tema aktualnih mladom čitateljstvu. Osim novosti iz života svojih školskih zajednica, često imaju i zanimljive teme broja te brojne ustaljene rubrike.


– Obrađujemo razne teme, od onih koje su aktualne u godini u kojoj se list tiska do raznih tema koje su nam zanimljive. Ove godine teme su bile: zabrana mobitela, umjetna inteligencija, električni romobili. Imamo razne putopise naših učenika (ove godine Čile i Island). Intervjuirali smo mladog zadarskog glumca Luku Nešovića, Adrianu Bamigbolu (menadžericu za odnose s javnošću u svijetu visoke mode), Damira Škifića (prvog Zadranina koji je isplivao maraton oko Key Westa), komentirala je izbor tema Monika Pestić, urednica lista Dite zadarsko.


– Ove je godine naša glavna tema »Zarobljeni u ekranu« u kojoj pišemo o ekranima i njihovu utjecaju na život djece od najranije dobi do tinejdžerskih godina. Često pišemo o vršnjačkom nasilju i negativnim pojavama među djecom – nažalost, vrlo aktualnim temama. Pišemo i o lijepim i značajnim temama kao što su: ljubav prema jezicima, među djecom uvijek popularni ljubimci, o različitostima i toleranciji, baštini, sportu, prvim ljubavima…, kazala nam je Dina Milat, mentorica novinarske skupine koja stoji iza lista Fontana OŠ Krune Krstića.


U iščekivanju smotre


Nije ovo prva državna smotra koja ugošćava mlade zadarske novinarske nade. Zadarski kreatori školskih listova predstavljaju se, uče i druže s vršnjacima na državnom LiDraNu iz godine u godinu. I ovoga puta očekuju vratiti se u matične škole bogatiji za nova znanja i nova poznanstva.


– Od državne smotre očekujemo dobru zabavu i druženje s učenicima i mentorima iz cijele Hrvatske. Nadamo se da ćemo nešto novo naučiti i razmijeniti iskustva s ostalim sudionicima te upoznati ljepote i neke običaje naše Slavonije budući da se ovogodišnja državna smotra održava u Vinkovcima, poručila je iz gimnazijske Spužve mentorica Mateja Perić, a njeno mišljenje dijeli i kolega koji uređuje Bolji svijet.


– Od državne smotre LiDraNa očekujemo upravo to što stoji u njezinu naslovu – da bude smotra! Dakle, kreativan susret bez kompeticije i natjecateljskog stresa. Svi koji dođu do državne smotre – pobjednici su! LiDraNo nas uvijek napuni novom energijom i voljom da nastavimo i poboljšamo svoj rad, izjavio je Damir Sikirić iz Klasične gimnazije Ivana Pavla II.


Kad izađeš u Balinjeri…


Da se trud učenika – novinara itekako isplati, govori pozitivna recepcija školskog tiska među školarcima koji na hodnicima rado prelistavaju i iščitavaju uratke vršnjaka, tražeći svoje najdraže rubrike. Prema svjedočenjima mentora, školski listovi uvijek su dobro prihvaćeni, a učenici spremno daju podršku svojim kolegama.


– Stručak je izuzetno dobro prihvaćen među našim učenicima, posebno rubrika Balinjera u kojoj objavljujemo »baline«, tj. provale naših učenika. Naši učenici često kažu: »Kad izađeš u Balinjeri, znaš da si uspija u životu!«, ispričala nam je urednica Stučka, Ivana Pandžić.


Na to koliko su školski listovi važan dio odrastanja, »đačkog doba«, ali i života jedne škole, ukazala nam je urednica Čehuljice.


– Danas učenici slabo čitaju tiskane tekstove, stoga je vrlo važno da školski listovi žive u školama. List predstavlja školu, njene učenike i učitelje, ali je i slika grada u kojem ta djeca odrastaju. Zbirka je to događaja i slika iz jedne školske godine, vrijedan ljetopis i spomenar za sve generacije, poručila je profesorica Silvana Rados.