Bili smo s timom Prometne policije u kontroli prometa: 'Jedno od smješnijih objašnjenja koje sam čuo...'

Početak radova na izgradnji novog rotora u Murvici, ali i izbjegavanje kontrole teretnih vozila, zaslužni su za porast teretnog prometa iz smjera Put vrela prema Bokanjcu i zaobilaznici, što tu ulicu, koja je ionako podložna prometnim nesrećama, čini još nesigurnijom. Upravo je zato tim Prometne policije PU zadarske tamo mjerio brzinu, ali i kontrolirao poštivanje prometnih pravila, u sklopu nacionalne akcije pojačane kontrole prometa – na zemlji i iz zraka. Upravo je područje Poličnika prema gradu Zadru, ali i gradske ulice, nadlijetao i policijski dron, programiran da uoči brojne prometne prekršaje, od korištenja mobitela u vožnji, do nekorištenja sigurnosnog pojasa.

Prometna (ne)kultura

Kazao nam je to Dražen Malčić, načelnik Postaje prometne policije PU zadarske, koji je s dvoje kolega kontrolirao promet na Putu vrela. Nismo dugo trebali čekati na prvog prekršitelja jer čak i prije negoli smo izašli iz vozila i rukovali se s policajcima, vozač nas je nepropisno pretekao, u zoni s punom crtom, brzinom koja je bila viša od propisane, vozeći bez sigurnosnog pojasa. Za svoje je ponašanje dobio više od sto eura kazne, a nikakvo mu pravdanje i objašnjenja nisu pomogli.

– Naslušao sam se ja svega u ovih 30-ak godina koliko sam u prometnoj policiji, istaknuo je Malčić, strogi profesionalac koji je prošao kroz cijelu hijerarhiju prometne policije, da bi danas bio načelnik postaje u PU zadarskoj. U podužem razgovoru ne skriva kako se svakodnevno nose s poražavajućom i opadajućom prometnom kulturom naših sugrađana, sve češćim prekršajima i nesrećama, ali i sve ranijim ulaskom nespremne djece u svijet prometa.

– Jedno od smješnijih objašnjenja koje sam čuo bilo je da je vozač, koji je upravljao kamionom za crpljenje septičkih jama bio pijan jer su ga amonijak i isparavanja ošamutili. No, šalu na stranu, ozbiljno pristupamo poslu jer sudjelovanje u prometu sve je opasnije. Automobila je sve više, a strpljenja sve manje. Na terenu su zato bile sve naše snage – presretači, dron i kamere s laserom za mjerenje brzine, rekao je Malčić.

Nesreće na romobilima

Dok razgovaramo uz rub prometnice, promatramo vozačicu koja iz pokrajnje ulice automobilom izlazi na glavnu cestu, bez sigurnosnog pojasa, s mobitelom u ruci i cigaretom u ustima, gledajući u policiju. Pet minuta kasnije, vraća se vozeći na suvozačkom sjedalu maloljetno dijete bez sigurnosnog pojasa.

– Pogledajte s čim se mi nosimo. Gleda me u oči i svjesno čini više prekršaja. Kakva je to nekultura, uzrujano će Malčić, koji je mladim policajcima odmah izdao zapovijed da vozačicu pronađu nakon završetka kontrole.

– Da znate koliko slučajeva oduzetih vozačkih dozvola imamo. Samo jedan prometni prekršaj može vas koštati šest bodova, što je već na pola puta do oduzimanja dozvole. Zato i jesam pobornik represivnih mjera, naročito ako u obzir uzmemo sve veći broj električnih romobila na ulicama. Osobito kad njima upravljaju maloljetnici koji ne bi ni smjeli biti sudionicima cestovnog prometa. Djeca najčešće niti ne poznaju prometna pravila. Gdje je tu odgovornost roditelja kad se dogodi nesreća? Kako sebi opravdati da su sami odlučili djetetu dati vozilo koje ga može ubiti, pita se Malčić.

Naglašava kako raste broj neprijavljenih nesreća u kojima su sudjelovali vozači električnih romobila. Najčešće se događaju teške ozljede glave jer romobil nema nikakvo obrambeno sredstvo, kao što je na primjer kotač ili upravljač bicikla da amortizira dio energije.

Strah ga je, kaže, priznati kako se boji da sve edukativne akcije koje provode s djecom malo toga mijenjaju. Nada se uvođenju pravilnika o polaganju prometnih pravila za vozače električnih romobila, a u suradnji s Gradom pokušavaju iznaći i rješenje za uređenje prometnog poligona, gdje bi se djecu učilo kako pravilno voziti bicikl i romobil, kako bi bili odgovorni sudionici prometa.

Dronovi jako korisni

Osim kamerama, promet su nadzirali i dronovima, predviđenima za uočavanje prekršaja pretjecanja, kao i vožnje bez pojasa, vožnje u suprotnom smjeru u jednosmjernim ulicama ili korištenja mobitela tijekom vožnje. Postaja prometne policije u svom arsenalu zasada ima samo jedan, a u planu im je još policajaca obučiti za njihovo rukovanje. Jako su im korisni, kaže Malčić, tijekom očevida prometnih nesreća, a sve veću upotrebu imaju upravo u kontroli prometa.

– Neprimjetan je to način praćenja i uočavanja vozača u prekršajima jer u prvih deset mjeseci imamo više od 15 tisuća zabilježenih prekršaja prekoračenja brzine. Naši novi presretači s prednjom i stražnjom kamerom zato su najefikasniji način hvatanja prekršitelja, a naša je dionica najfrekventnija po broju prekršaja, upozorio je Malčić. Što god da nam se u prometu događa, ističe, naša je pogreška. Jedna se nastavlja na drugu i tako raste i raste.

– Mi ne poznajemo više koncept dijeljenja auta, redovitog korištenja javnog prijevoza ili “carpoolinga”. Auto je od luksuza prerastao u potrebu da bi danas bio igračka. Svaka obitelj ima minimalno dva auta. Zato se i ne treba čuditi zagušenju prometa i velikim gužvama, a u skoro svim vozilima je samo jedna osoba, zaključio je Malčić.