U Zadarskoj županiji nema žena gradonačelnica, niti načelnica!

Žene i muškarci, mnogi kažu, dva su različita svijeta. Ponekad to je istina, osobito kad govorimo o zastupljenosti žena i jednakim pravima koje imaju na radnim mjestima. Često su zaposlene samo na određeno, ponekad rade za manju plaću, a rijetko ih možemo vidjeti na vodećim pozicijama u javnom i privatnom sektoru. U ustanovama Zadarske županije žene su zastupljene na vodećim pozicijama u samo sedam ustanova.

Riječ je o Narodnom muzeju Zadar, Kazalištu lutaka Zadar, Domu zdravlja Zadarske županije, Ljekarni Zadar, Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije, te u ustanovama u suvlasništvu kao što je Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova, te Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija.

Dodatno, u gradskim ustanovama od 12 ustanova samo u jednoj je žena na vodećoj poziciji, a riječ je o Gradskoj knjižnici Zadar i Koncertnom uredu Zadar. Isto tako, u županiji nema žena načelnica, a ni gradonačelnica. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, odgovorila je na nekoliko naših pitanja vezano uz stupanj ostvarene ravnopravnosti spolova u našoj županiji.

Feminizirani sektori

– U odnosu na osjetnu podzastupljenost žena na upravljačkim pozicijama u ustanovama Zadarske županije, treba reći da takvo stanje u Zadarskoj županiji ni po čemu nije specifično i posebno u usporedbi s drugim županijama, već se radi o općem trendu prisutnom na svim razinama donošenja odluka, kako u državnom i javnom, tako i u privatnom sektoru.

Takozvani fenomen »staklenog stropa« koji karakterizira otežano napredovanje žena s rastom hijerarhijskog značaja pozicije, još uvijek je u većoj ili manjoj mjeri široko prisutan u svim područjima javnog života te zapošljavanja i rada, a javna uprava na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini nije iznimka po tom pitanju.

Opći trend je takav da su žene najmanje zastupljene upravo na najprestižnijim položajima u samom vrhu hijerarhijskih struktura, što se odnosi na sve sektore, uključujući one dominantno »feminizirane« poput sustava odgoja i obrazovanja ili zdravstva, istaknula je Ljubičić te dodala podatak Ureda iz objavljenog godišnjeg Izvješća o radu za 2021. godinu, u kojem je vidljivo kako su voditelji ginekoloških ustrojstvenih jedinica u javnim zdravstvenim ustanovama u 82 posto slučajeva muškarci, a u 18 posto slučajeva žene.

Prema riječima pravobraniteljice, uzrok takvom stanju je tzv. strukturalna diskriminacija kao posljedica sustava utemeljenog još u doba patrijarhata kada su muškarci obnašali sve najvażnije društvene funkcije. Takva struktura vrlo se sporo mijenja te su u svrhu poticanja brže promjene i usklađivanja sa zahtjevima suvremenog društva uvode različite posebne mjere, odnosno mjere pozitivne akcije.

Spolna kvota

– Na primjer, jedna od takvih mjera propisana je Zakonom o ravnopravnosti spolova kojom je za predlagatelje kandidacijskih lista na političkim izborima propisana obveza poštivanja načela ravnopravnosti spolova s najmanje 40 posto zastupljenosti podzastupljenog spola na listi, takozvana spolna kvota.

Međutim, posebne mjere nisu mehanizam koji je sam po sebi dovoljan da izmijeni duboko ukorijenjenu strukturu, već je na svim razinama društva potrebno kontinuirano poticati sustavnu promjenu prema egalitarnijem društvu s većim stupnjem poštivanja ravnopravnosti spolova, počevši od ravnopravnije raspodjele obiteljskih, roditeljskih i kućanskih odgovornosti u privatnoj sferi, pa sve do promicanja ravnopravnih uloga za žene i muškarce u različitim sferama javnog života, istaknula je Ljubičić.

Zanimalo nas je također koliko često Ured dobiva pozive žena iz Zadarske županije vezano uz diskriminaciju, te vode li se neki antidiskriminacijski procesi u županiji. Ljubičić je kazala kako većinu poziva primaju s područja grada Zagreba.

– Gotovo 50 posto pritužbi zaprimamo s područja grada Zagreba, što je djelomično uvjetovano činjenicom što je sjedište u Zagrebu te institucija nema drugih područnih/regionalnih ureda. Pritužbe s područja Zadarske županije na godišnjoj razini čine ispod pet posto u ukupnom broju zaprimljenih pritužbi. Nije nam poznato da su trenutačno u tijeku anti-diskriminacijski postupci u Zadarskoj županiji, kazala je Ljubičić.

Podsjetimo također kako je Europsku povelju o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini, prema informacijama s mrežnih stranica Vijeća europskih općina i regija, do danas potpisala 31 jedinica lokalne i regionalne samouprave, a Zadarska županija je jedna od pet županija u Hrvatskoj koje još nisu potpisale Povelju, zajedno s Karlovačkom, Požeško- slavonskom, Osječko-baranjskom i Splitsko-dalmatinskom županijom.