Utorak, 27. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Udarac za poduzetnike

U Novigradskom moru uginuli deseci tona daganja u uzgajalištima

Autor:

21.01.2023. 17:06
U Novigradskom moru uginuli deseci tona daganja u uzgajalištima

Foto: Privatna arhiva



U Novigradskom moru uginule su brojne dagnje u više uzgajališta. Ovo je prvi ovakav slučaj pomora ove jadranske školjke, a razlog je – nepoznat! Uzgajivači ne pamte ovakvu katastrofu, a da nešto nije u redu i da dagnje odumiru primjetili su već u jesen. Osim dagnji, odumrli su i drugi školjkaši, a što je uzrok njihovom masovnom pomoru tek se istražuje. Ovaj slučaj podsjeća i na masovni pomor periski u Jadranskom moru koje je napao parazit, pa pojedini uzgajivači uspoređuju ova dva slučaja te sumnjaju kako je dagnje također napao parazit.


Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru još od 2015. godine provodi različita istraživanja uzgoja školjkaša u Novigradskom moru. Navedena istraživanja su usmjerena u prvom redu na unaprjeđenje tehnologije prihvata mlađi i uzgoja dagnji, kao i uvođenju novih vrsta u uzgoj. U ovom trenutku provode se istraživanja prihvata mlađi različitih vrsta kapica i pokusni uzgoj kamenica u lanternama. Navedeno se provodi na sveučilišnoj pokusnoj splavi postavljenoj u Novigradskom moru. Nadalje, u Novigradskom moru u suradnji s javnom ustanovom Natura Jadera Sveučilište u Zadru provodi monitoring prisutnosti invazivnih vrsta s naglaskom na strijelku i plavog raka. Zbog svega navedenog djelatnici Sveučilišta u Zadru provode redovite znanstvene aktivnosti na području Novigradskog mora te su stoga upoznati i s masovnom smrtnošću dagnji koja se dogodila na tom području.


Promjene okolišnih uvjeta


O misterioznom pomoru dagnju te ostalih školjaka kao i o mogućem uzročniku razgovarali smo s profesorima Ivanom Županom i Tomislavom Šarićem s Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru.




– Odmah na početku želimo naglasiti kako su se masovne smrtnosti školjkaša na pojedinim lokacijama u Jadranskom moru, kao i u Novigradskom moru već događale u prošlosti, a nažalost većina od njih nije do kraja razjašnjena. Naime, smrtnosti školjkaša kao i drugih organizama nastaju kao posljedica složenih interakcija između školjkaša, okolišnih uvjeta i mogućih patogena. Ipak posljednjih godina sve su češće informacije o smrtnostima školjkaša. Znanstvena literatura snažno podržava hipotezu kako su mnoge recentne smrtnosti školjkaša i drugih živih bića u obalnim ekosustavima povezane s promjenama okolišnih uvjeta prouzročenih globalnim klimatskim promjenama, objašnjavaju Župan i Šarić.


Ovo se posebno odnosi na školjkaše koji su u odraslom stadiju pričvršćeni na podlogu i ne mogu migrirati u slojeve mora sa za njih prikladnijim okolišnim parametrima. Naime, produljenje povišenih temperatura mora tijekom kasne jeseni i početkom zime negativno utječe na bioenergetiku školjkaša. Organizmi su izloženi visokim temperaturama i maloj dostupnosti hranjivih tvari, što negativno utječe na njihov rast, reprodukciju i imunitet, te u konačnici može dovesti do pojave smrtnosti. U isto vrijeme, razdoblje visokih temperatura se sve češće poklapa s pripremom za mrijest i mrijestom školjkaša, što dodatno iscrpljuje njihov organizam i narušava im imunitet.


Manjak hranjivih tvari


– U tom kontekstu zanimljivo je napomenuti kako se recentna smrtnost novigradske dagnje dogodila tijekom kasne jeseni i početkom zime. Okolišni čimbenici u Novigradskom moru kroz ljetno i jesensko razdoblje bili su karakterizirani malim količinama padalina s temperaturama mora iznad višegodišnjih prosjeka. Takva navedena duga razdoblja iscrpila su količinu hranjivih tvari u Novigradskom moru, što se očitovalo i povećanom prozirnošću mora u jesenskim mjesecima. Nakon takvog razdoblja nastupilo je dugotrajno kišno razdoblje koje je značajno smanjilo salinitet gornjih slojeva Novigradskog mora. Također, primjetan je bio i nedostatak snažnog vjetra (bure) koji doprinosi miješanju različitih slojeva mora te na taj način pomaže donosu hranjivih tvari iz dubljih slojeva kao i ujednačavanju saliniteta. Možemo navesti kako je salinitet dana 21. studenog 2022. na dubini od jednog metra iznosio 11 promila, na dubini od četiri metra 28 promila i površinskom temperaturom mora od 14 °C. Dana 21. prosinca 2022. salinitet na dubini od jednog metra je iznosio 0,9 promila, na dubini od 4 metra 3,4 promila s jasno izraženom haloklinom na dubini od pet metara. Dana 1. siječnja 2023. temperatura mora na dubini od tri metra iznosila je 12 °C, dok je salinitet na jednog metra dubine iznosio 3,5 promila uz jasnu haloklinu na dubini od metra. Sve navedeno ukazuje kako je riječ o ekstremnim uvjetima koji su utjecali na iscrpljivanje organizma školjkaša i zasigurno doprinijeli njihovom uginuću, objašnjavaju profesori sa zadarskog Sveučilišta.



Djelatnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu bili su tijekom siječnja ove godine na terenu u obilasku eksperimentalne splavi za uzgoj. Tom prilikom u Novigradskom moru nije primijećena smrtnost dagnji ni ostalih školjkaša koje Sveučilište u Zadru trenutačno eksperimentalno uzgaja na dubinama od oko 20 metara. Prilikom navedenog obilaska uzeti su uzorci dagnji s različitih dubina, kao i u uzorci kamenica i kapica, kao komercijalno zanimljivih vrsta. Obradom uzoraka u laboratoriju utvrđena je vrlo slaba kondicija školjkaša uzgajanih na manjim dubinama u odnosu na školjkaše uzete u dubljim slojevima mora.


Smanjenje imuniteta školjkaša


– Navedeno upućuje na manjak hranjivih tvari u površinskim sloju kroz dulji vremenski period, što uz vrlo nizak salinitet kroz dulji period predstavlja kombinaciju nepovoljnih ekoloških uvjeta za uzgajanje školjkaše. Sve navedeno zasigurno je izazvalo veliki stres i potaknulo uginuća bilo zbog starvacije, bilo zbog smanjenog imuniteta školjkaša. Smanjenje imuniteta zasigurno je školjkaše učinilo osjetljivim prema različitim patogenima, bilo onim koji su nam poznati i koji su uobičajeno prisutni u okolišu, bilo mogućim patogenima koji nisu do sad utvrđeni u školjkašima u Republici Hrvatskoj, dodaju ovi znanstvenici.



Naglašavaju kako će globalne klimatske promjene i s njima povezani ekstremni uvjeti uzgoj školjkaša stavljati pred sve veće izazove, posebice u dijelu koji se odnosi na prirodni mrijest i prikupljanja mlađi.


– Zbog toga Sveučilište u Zadru već nekoliko godina kroz projekte financirane od strane Ministarstava poljoprivrede razvija laboratorij za uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulacijskim uvjetima te daje tehničku podršku Zadarskoj županiji u provođenju projekta Argos, čiji je jedan od ciljeva također uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulaciji. Recentni događaj uginuća dagnji u Novigradskom moru, koji za sobom povlači pitanje obnove populacije dagnji i dostupnosti mlađi za nasad u budućem razdoblju, ukazuje na važnost navedenih projekata, čijim uspješnim provođenjem bi se omogućila sigurna opskrba mlađi i u uvjetima nepogode koja je u ovom trenutku pogodila Novigradsko more, zaključuju Župan i Šarić.


Štete od pomora dagnji u Novigradskom moru su u tonama. Samo jednom uzgajivaču uginulo je 30 tona ovih školjaka, a ni ostali nisu bolje prošli. Veliki je ovo udarac za gospodarstvo, ali i gastronomsku scenu koja se prošle godine probudila nakon dvogodišnje pandemije, a dagnje su na tržnicama, u trgovinama i u restoranima uvijek među traženijim delicijama.