Nedjelja, 21. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

Javna tribina

Rodno osjetljiv proračun je solidaran i poštuje potrebe svih društvenih skupina

Autor: Nikolina Lucić

12.11.2022. 13:15
Rodno osjetljiv proračun je solidaran i poštuje potrebe svih društvenih skupina


Analiza rodno osjetljivog proračuna – metodologija i alati, naziv je tribine, koju je u Velikoj vijećnici Grada Zadra organizirala predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Danijela Vukoša, a o kojoj su govorile sociologinje i aktivistkinje udruge »Domine« iz Splita. Petra Sinovčić i Katarina Križan. Rodno osjetljiv proračun pojam je koji se rijetko koristi u našim političkim krugovima da označava donošenje proračuna koje jednako tretira sve društvene skupine i potiče prevladavanje rodno uvjetovanih razlika.


Udruga Domine


– Proračun pokazuje kako gradska vlast postavlja prioritete i odluke, kojima želi eliminirati rodnu neravnopravnost, jer proračun na različite načine utječe na njegove korisnike zbog prirodnih i rodno uvjetovanih razlika. O proračunu se najčešće govori kao o rodno neutralnom pojmu, no on nikada nije takav. Rodno osviješten proračun nije samo ženski proračun, već onaj kojim se eliminira postojeća rodna neusklađenost, on je solidaran i poštuje potrebe svih društvenih skupina, kazala je Vukoša.


Udruga »Domine« iz Splita aktivno djeluje na području cijele Dalmacije, a aktivno pomaže žrtvama seksualnog i obiteljskog nasilja, kao i ženama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.




– Rodno smo se uvjetovanim proračunom intenzivnije počeli baviti tijekom pandemije, kada smo pokrenule novu uslugu, koja je nedostajala na području Splita, a to je sigurni smještaj za žene žrtve nasilja. To je uvijek prijeko potrebna mjera, jer je orijentirana na najranjivije članove društva, a potreba za njom još se više intenzivirala tijekom pandemije i mi na to nismo mogli okrenuti glavu, kazala je uvodno Sinovčić, te istaknula kako rodni proračun uvažava društvene i socijalne razlike, te kako je društveno oblikovan i oblikuje se prema potrebama društva.



– On ne izdvaja žene kao posebnu kategoriju za koju se odvaja poseban dio novca. U procesu kreiranja proračuna stremi se ka rodno neutralnom proračunu. No, činjenica je kako različite skupine imaju različite potrebe i to se ne može zanemariti. Jako je važno istaknuti kako je to alat koji u obzir uzima i neplaćeni rad. Kada se donose političke odluke i ulažu sredstva pažnja se treba obratiti na neplaćeni rad i one koje nose taj rad,a to su žene, koje su najčešće primarni skrbnici djece i starijih, te u većem broju slučajeva napuštaju tržište rada kada dođe do promjena u njihovim životima, naglasila je Sinovčić, te dodala kako je prije donošenja svakog proračuna važno napraviti potrebne analize.


Alat prilagođen građanima


Kada se govori o potrebama žena u kontekstu rodno osjetljivog proračuna, na njih se treba gledati kao na heterogenu skupinu, koja ima različite potrebe ovisno o stupnju njihova obrazovanja, godinama, radnom i etničkom statusu.


– Na lokalnim se razinama trenutno ne rade takva adekvatna istraživanja, tako da strukturalne razlike i nejednakosti često ostanu neuočene. Rodno osjetljiv proračun ima sve preduvjete da postane jak institucionalan alat, jer on povećava odgovornost donositelja odluka i povećava transparentnost. On sa samog procesa donošenja proračuna briše nepoznanice, te ga približava malim ljudima, naglasila je Sinovčić, te kazala kako je jako važno građanima približiti proces donošenja proračuna.


– Rodno osjetljivi proračuni i njihova analiza služe upravo uklanjanju te stigme. On povećava i učinkovitost samog procesa i njegovog krajnjeg rezultata. On je orijentiran prema rezultatima, tj. efektima samog donošenja proračuna, jer potiče ekonomski rast zbog ciljanih ulaganja donesenih na temelju razrađenih mjera, objasnila je Sinovčić, te predstavila korake za implementaciju ravnopravnosti u proračun.


– Temelj rodno osjetljivog proračuna je razumijevanje. I to razumijevanje potreba i problema različitih društvenih skupina. U Švedskoj su jedne godine tako odlučili da će se od snijega prvo čistiti pločnici, a tek onda kolnici. Zašto? Korisnici nogostupa najčešće su žene, djeca i stariji, koji su ujedno i u većoj opasnosti u svim segmentima života. Efekt te odluke jest da je došlo do smanjenja pritiska na bolnice, tj. ozljeda uzrokovanih padovima. Omogućena je veća mogućnost kretanja kroz javni prostor i tako poboljšana svakodnevica velikog dijela društva, istaknula je Sinovčić, pojasnivši efekte rodno ravnopravnog proračuna na primjeru javne rasvjete.


Prilagodba potrebama društva


Pitanje javne rasvjete je pitanje jave sigurnosti, osvijetljeni prostori su nesigurni i to naročito za žene i starije. Ulaganjem u javnu rasvjetu gradi se grad dostojan za sve. Žene se osjećaju sigurnijima te se sigurnije kreću javnim prostorima.


– Donošenje svake proračunske odluke važno je analizirati u svijetlu toga doprinosi li ravnopravnosti i kako pomaže ukidanju društvene nepravde. Ravnopravan je proračun dobar alat za detektiranje ugroženih skupina društva. Prilikom analize proračuna važno je postaviti pitanje jesu li predviđena sredstva dovoljna, te pomažu li ravnopravnosti. Pokazatelji i učinci proračuna bitni su da saznamo postoji li nerazmjer između onoga što je planirano i onoga što je učinjeno, te jesu li benefiti implementirani i pravilno raspoređeni, pojasnila je Sinovčić i dodala kako je najvažnije pratiti potrebe korisnika i proračun prilagođavati trenutnom stanju društva.



– Tu opet ističem pitanje neplaćenog rada, koje se najčešće vezuje uz žene. Za uspjeh rodno osjetljivog proračuna važno je detektirati sve društvene skupine i njihove probleme, te proračun prilagoditi njihovim potrebama. Proračun se najčešće donosi na temelju prošlih ulaganja, ali ne i na temelju rezultata tih ulaganja, što je vrlo lako objasniti na plastičnom primjeru zbrinjavanja žena žrtava nasilja. Naša udruga »Domine«, koja spada u pružatelje socijalnih usluga svake se godine financira iz javnog proračuna, te podnosi izvještaje o svom radu, na temelju kojih bi se trebala krojiti buduća ulaganja i projekti. Mi na primjer, od početka pandemije imamo povećanje od 300 posto u broji korisnica i broju sati pruženih usluga. Ako novac koji dobivamo za naše programe ostaju kontinuirano isti, mi na kraju svoj posao ne možemo dobro raditi, jer postoji nerazmjer između potražnje za našim uslugama i sredstava koje mi možemo pružiti za njihovu realizaciju, naglasila je Sinovčić.