Pupovac: Obvezali smo se na trajnu suradnju i kontinuirane napore u poboljšanju srpsko-hrvatskih odnosa

Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko – srpski odnosi” već se tradicionalno, šesnaestu godinu za redom održao u selu Golubić, duboko u zadarskom zaleđu. Na njemu su i ove godine, pored znanstvenika iz dvije zemlje, sudjelovali i visoki politički predstavnici Hrvata iz Srbije, ministar Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Srba iz Hrvatske Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik. Gosti ovogodišnjeg skupa bili su predstavnici njemačke manjine iz Danske i danske manjine iz Njemačke.

Europski primjer

Namjera organizatora skupa je širenje i produbljivanje ideja iz prošlogodišnje Deklaracije o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije koja je prošle godine potpisana u Golubiću.

Darko Gavrilović, predsjednik Upravnog odbora Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada uz Grad Obrovac organizator je skupa.

– Već šesnaest godina radimo na poboljšanju hrvatsko – srpskih odnosa koje već 12 godina podržavaju i politički predstavnici obaju naroda. Pokušavamo aktualizirati pitanja manjina u ove dvije države kako bi im omogućili sigurniji i čvršći položaj u državama u kojima su to one postale nakon raspada Jugoslavije. Od prošle godine, kada smo upravo u Golubiću potpisali Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, naglasivši da kao manjine u obje države upozoravamo na činjenicu da svaki akt prijetnje ili agresije većine prema njima kao manjini dovodi u opasnost zajednicu u onoj drugoj državi, primjećujemo značajne političke iskorake u obje države, istaknuo je Gavrilović, podsjetivši kako je Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije, tu poziciju u Vladi Republike Srbije dobio upravo nakon potpisivanja Deklaracije.

Jens A. Christiansen, foto: Arif Sitnica

– Ono što se u njoj možda često i previđa je da Deklaracija obje strane potiče na zaštitu manjinskih prava druge strane i na taj im način omogući opstojnost. A sve smo to danas podigli na razinu Europske unije, pozvavši na ovaj skup stručnjake iz Danske i Njemačke, iza kojih je dugo razdoblje pomirenja, ali nažalost još dulje neslaganja. Tih 150 godina pobuna i ratovanja u dvije države, tj. na sjeveru Njemačke i jugu Danske, počelo se popravljati tek sredinom prošlog stoljeća, pojasnio je Gavrilović, rekavši kako iz europskog primjera uče o odnosu većinskog naroda prema manjinama

Kako ići naprijed

Harro Hallman, voditelj Tajništva unije Nijemaca iz Sjevernog Schleswiga, a skupu je govorio o komparativnim izazovima s kojima se suočavaju prekogranične manjine, a istaknuo je i kako je važno prenijeti iskustva njemačko – danskih odnosa koji su više od stoljeće i pol bili jako negativni.

– Jedno od najvažnijih zaključaka je shvatiti da se kvalitetni odnosi ne mogu stvoriti preko noći, naročito među narodima koji su ratovali jedni protiv drugih. Srbi i Hrvati u puno su kraćem vremenu uspjeli postići ono za što je nama i Dancima trebalo preko stoljeća, pojasnio je Hallman, dok nam je Jens A. Christiansen, glavni tajnik organizacije koja predstavlja dansku manjinu u Njemačkoj, rekao je kako je razvoj odnosa između Danaca i Nijemaca od rata i netrpeljivosti godinama razvijan k onom poštovanja i suživota.

– Napretka u odnosima između bilo koja dva naroda ne može biti bez dijaloga i participacije u međusobnim naporima njegova poboljšanja. Nama je trebalo 150 godina da to postignemo. Stoga se fokus ne smije skrenuti s dijaloga, jer manjine trebaju biti dijelom socijalnog dijaloga društva u kojem participiraju, budući da se jedino tako mogu kreirati kvalitetne politike i donositi odluke koje streme ka boljem položaju manjina unutar većinskog društva, dodao je Christiansen, rekavši kako su socijalne usluge i obrazovni sistem sastavni dio takvog koncepta, kako bi se svake godine mogli susretati u poštovanju i razgovarati o važnim političkim temama.

Uz njih, skupu su prisustvovati i znanstvenici iz Europskog centra za manjinska pitanja iz Flensburga, predstavnici Mreže manjinskih kompetencija iz Njemačke, predstavnica Sveučilišta u Tartuu i znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Položaj Hrvata u Srbiji

Zbog toga organizatori ove godine okupljaju veći broj manjinskih stranaka i predstavnika institucija koje se bave manjinskim pitanjima s ciljem stvaranja mreže koja bi institucionalno, znanstveno i gospodarski jačala i štitila interese manjina na prostoru Europe te podizala medijsku svijest o važnosti njihovog očuvanja na prostoru Starog kontinenta.

Jedan od njih je i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov, koji je istaknuo kako je u ukupnom tematiziranju srpsko – hrvatskih odnosa fokus važno staviti na pitanja koja i neposrednije dotiču nacionalne zajednice u dvije države.

– Osjetljiva pitanja i teme, kao što su komemoriranje poginulih žrtava i kultura sjećanja u funkciji poboljšanja odnosa između dvije države ne treba zaobilaziti ili oko njih se odnositi kao prema temama drugog reda. Upravo je Golubić dokaz tomu jer se već gotovo 20 godina redovito sastajemo u raspravama o odnosima naših dviju zajednica i političkih tijela, kazao je Žigmanov, podsjetivši kako će ključne institucije u obje države trajno raditi na raspetljavanju čvorova koji i dalje muče dva naroda.

Tomislav Žigmanov, foto: Arif Sitnica

– Debate su dobre i poželjne. Učimo i gledamo u susjedovo dvorište kako bi shvatili njihova iskustva i saznali kako stvoriti novi okvir suradnje i na socijalnoj i na institucionalnoj razini. Još uvijek gradimo kulturu sjećanja, naročito mi Hrvati u Vojvodini, gdje se još uvijek malo govori o stradanjima i izbjeglicama. Vrlo se rijetko javno progovara o tome, a još uvijek nemamo mjesto komemoracija i vrijeme kada bi iskazali pijetet spram njihove nevinosti, podsjetio je Žigmanov, iskazavši želju da se u budućnosti dobre prakse iz Hrvatske usvoje i u Srbiji.

– Ne želimo da one budu u funkciji daljnjeg produbljenja nesuglasica u hrvatsko – srpskim odnosima i zajednicama koje i dalje žive u obje države. One će biti povodom stvaranja politika za mirni suživot jer položaj Hrvata je bolji. Ušli smo u institucije sistema i sudjelujemo u procesima donošenja odluka. Percepcija se naravno promijenila jer možemo sudjelovati u kreiranju i donošenju odluka, dodao je Žigmanov.

Srpske zajednice u Hrvatskoj

Ideja organizatora je da se stvori nova mreža manjinskih institucija, znanstvenih instituta i NVO-a. Ona bi trebala na temeljima politike regionalne stabilnosti i pomirenja ne samo dati pozitivan primjer kako se nadilaze loši odnosi, već i kako se grade dobri međunacionalni odnosi i pruža pozitivan primjer drugim nacionalnim zajednicama u svijetu.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine i predsjednik SNV–a u svom je obraćanju naglasio kako ih je iznenadila solidnost odnosa Njemačke i Danske oko manjine u dvije države.

– To su manje manjine nego naše dvije, ali je politička, pravna i financijska definiranost njihova statusa u obje zemlje mnogo stabilnija i mnogo pozitivnija. S druge strane, oni imaju afirmativnu podršku kad je posrijedi njihov identitet i sloboda osjećaja prisutnosti zajednicama. Danas su dospjeli do toga da su im manjine mostovi i poveznice u motivaciji za uzajamnom suradnjom i nadilaženjem gorkih političkih iskustava, naglasio je Pupovac, dodavši kako se našlo načina za suradnjom zajednica čak i nakon najgorih ratova.

Milorad Pupovac, foto: Arif Sitnica

– Mi smo se na ovom mjestu u ovoj školi u Golubiću obvezali na trajnu suradnju i kontinuirane napore u poboljšanju srpsko – hrvatskih odnosa, kao inspiracija suradnje između dviju država kako bi osigurali trajnu normalnost i komunikaciju, što je za nas značajno postignuće, jer se godinama ništa nije dešavalo; otvorena se pitanja nisu rješavala i taložile su se negativne poruke. Iako bi neki kazali da to nije mnogo, sve što se postigne može samo biti korisno u daljnjim naporima, zaključio je Pupovac.