Proračunski višak Grada Nina raspodijelit će se na sedam projekata

Na dnevnom redu 17. sjednici Gradskog vijeća Nina našlo se 19 točaka, a između ostalog raspravljalo se o višku i prenamjeni rezultata poslovanja za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 1.263.555 eura.

Taj iznos rasporedit će se na ukupno sedam projekata. Za rekonstrukciju i opremanje društvenog doma u Ninu osigurano je 59.725 eura, za izgradnju gradske tržnice u Ninu 79.633 eura, a za nadogradnju i opremanje dječjeg vrtića Morska vila 6.636 eura. Nadalje, 517.618 eura osigurano je za nastavak realizacije projekta ‘’Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi’’, za sanaciju pomorskog dobra na području plaže Prodorica i čišćenje plaže od ostataka cigle namijenjen je iznos od 19.908 eura, 290.016 eura bit će utrošeno na rekonstrukciju kružnoga toka Stjepana Radića u Ninu, izgradnju nogostupa u ulici Vile Velebita, Zadarske ulice i Zrinsko Frankopanske te na pripremu projektne dokumentacije za financiranje iz EU fondova. U konačnici, 290.016 eura osigurano je za otkup udjela na Ninskoj punti.
Osim toga, na sjednici je jednoglasno usvojen Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Nina (SECAP), čiji je glavni cilj smanjenje emisije CO2 za najmanje 40 posto do 2030. godine i povećanje otpornosti prema klimatskim promjenama.

Konkretno, SECAP predviđa 22 mjere prilagodbe na klimatske promjene u sektorima zgradarstva, prometa i rasvjete, koje će se provoditi u razdoblju od 2023. do 2030. godine. Pri izradi plana provedeno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a ukupno je zaprimljeno deset komentara koji su ugrađeni u tekst Akcijskog plana.

SECAP predstavlja ključni dokument koji na gradskoj razini na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira i daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbe učincima klimatskih promjena. Fokusira se na dugoročne utjecaje klimatskih promjena na područje lokalne zajednice, uzima u obzir energetsku učinkovitost te daje mjerljive ciljeve i rezultate vezane uz smanjenje potrošnje energije i emisija CO2.

Okvir klimatske i energetske politike

EU je 2014. godine donijela Okvir klimatske i energetske politike do 2030. godine, kojim su uspostavljeni novi klimatski i energetski ciljevi. Među ostalim, u tom bi se periodu trebala za najmanje 40 posto smanjiti domaća emisija stakleničkih plinova, a cilj je i osigurati da najmanje 27 posto energije potrošene u EU bude iz obnovljivih izvora. Godinu danas kasnije Europska komisija je pokrenula novi integrirani Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čiji potpisnici podržavaju viziju da se do 2050. godine ubrza dekarbonizacija, osnaži kapacitet za prilagodbu na neizbježan utjecaj klimatskih promjena te građanima omogući pristup sigurnoj, održivoj i povoljnoj energiji.