Subota, 18. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Javna sociologija

Profesor Saša Božić održao predavanje o deglobalizaciji

Autor: Đurđa Baljak

19.01.2024. 08:53
Profesor Saša Božić održao predavanje o deglobalizaciji

Foto: Luka Jeličić



»Što je deglobalizacija?« bila je to tema drugog ovogodišnjeg predavanja u okviru Javne sociologije koju organizira Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Predavanje je održano u SEP-ovoj zgradi, a izlagao je profesor dr. sc. Saša Božić.


Podsjetio je na optimizam koji je vladao prije dvadesetak godina, kada su mnogi vjerovali da će globalizacija donijeti poboljšanje kvalitete života u vidu produženja životnog vijeka te općenito pozitivne promjene. Međutim, kako ističe, demografski podaci posljednjih desetljeća nisu optimistični, te upućuju na smanjenje životnog vijeka, opadanje nataliteta i probleme s reprodukcijom, posebice u zemljama koje prije nisu imale takve probleme.


– Tijekom 1990-ih je bio oprimjetan porast globalizacije s određenim optimizmom, a nacije, države, regije i kontinenti su se ispreplitali. Uz to, rastao je broj autora koji su se bavili temom globalizacije, a većina je imala normativno pozitivan pristup. Tada se svijet zamišljao kao »jedno mjesto«, kao krajnji ishod globalizacije. No, danas svjedočimo potpunom preokretu kada čitamo znanstvene radove, istaknuo je profesor Božić te kazao više o šokovima koji su pogodili društvo 21. stoljeća.




U kontekstu trećeg i četvrtog šoka 21. stoljeća – pandemije COVIDA-19 i rata u Ukrajini, pored 11. rujna 2001. i velike krize iz 2009. godine, koji se promatraju kao prvi i drugi šok, profesor je istaknuo da se neki autori već bave pitanjem pobjede nativizma, populizma i »renacionalizacije« u odnosu na međunarodnu suradnju. Kako objašnjava, posljedice pandemije i ruske invazije na Ukrajinu potaknule su analitičare da promatraju trenutnu fazu globalnih odnosa kroz prizmu pojma »deglobalizacije«.


– Deglobalizacija može rezultirati smanjenjem prekograničnih sustava, te jačanjem ili slabljenjem međuovisnosti ekonomskih, tehnoloških, ekoloških, društvenih, kulturnih i političkih procesa, objašnjava profesor Božić, ističući da postoje različite razine otpornosti različitih sfera na deglobalizaciju, pri čemu ekonomska i tehnološka globalizacija pokazuju veću otpornost, dok bi neke druge sfere mogle nestati.