Petak, 12. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

27 C°

AKTUALNA TEMA

Održan okrugli stol "Pomoćnici u nastavi - izazovi i perspektive"

Autor: Nikolina Lucić

27.11.2023. 18:18
Održan okrugli stol

Foto: Mislav Klanac



Pomoćnici u nastavi u svom se radu susreću sa mnogim preprekama, mnoge od koji nisu vezane za sam njihov rad s djecom, već ostvarivanje radnih i profesionalni prava. Upravo je to bila jedna od tema okruglog stola “Pomoćnici u nastavi – izazovi i perspektive”, na kojem su sudjelovali profesorica Matilda Karamatić Brčić, pročelnica Odjela za pedagogiju Sveučilišta Zadru, Marina Vidaković, profesorica Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru i voditeljica Studentskog savjetovališta, Joso Nekić, pročelnik Upravnog Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra, defektologinja Osnovne škole Obrovac Ljliljana Veselinović, članica Stručnog povjerenstva Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije i Petra Kraljev, predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi Grada Zadra i Zadarske županije.


Tema pomoćnika u nastavi uvijek je aktualna jer su oni na više razina ključni za provođenje odgojno – obrazovne inkluzije. A sreća i sigurnost najvažniji su temelji uspješne inkluzije i rada s djecom s teškoćama. S druge strane predrasude, nejasne situacije na terenu i negativne emocije, bilo da dolaze od strane učenika ili njihovih roditelja ili pak pomoćnika ili obrazovnog sustava, samo su neke od prepreka o kojima se često nedovoljno raspravlja.


Temelj obrazovne inkluzije


Kroz neposredan rad s učenicima te suradnju sa nastavnicima i stručnim osobljem škole čine najvažniju kariku u procesu obrazovanja djece s teškoćama.




Na početku rasprave profesorica Matilda Karamatić Brčić je naglasila kako pomoćnici u nastavi još uvijek traže svoj prostor unutar odgojno – obrazovnog sustava i tržišta rada.


– Pomoćnici, između ostalog trebaju jasne tendencije za poboljšanje stanja na terenu i jasnu pozicioniranost u sustavu odgoja i obrazovanja. Pomoćnici su ključni dionici procesa obrazovne inkluzije i oni kojima sustav treba pružiti kontinuirano usavršavanje i radna prava. Izazovi s kojima se oni suočavaju na terenu nemaju drugog ekvivalenta osim znanja koje proizlazi iz iskustva i poznavanja djeteta s kojim rade, a na sustavu je da im pruži benefite za takav rad, poručila je Karamatić Brčić, naglasivši i kako pomoćnik ne može biti nefokusirana i nestručna osoba koja se ne zna snaći, promatrati i slušati dijete s kojim rade.


– Oni učenicima ne pomažu samo tijekom nastavnog dana, već, zajedno s roditeljima rade na sustavnoj izgradnji sustava vrijednosti kod djece, empatije i hrabrosti, zbog čega je njihova odgovornost prema djetetu još i veća. Ne smijemo zaboraviti niti na snagu pozitivnih stavova i ohrabrivanja nastavnika i stručnog osoblja škole, što može samo pomoći učeniku, poručila je Karamatić Brčić, dodavši kako negativan stav često podrazumijeva i predrasude.


– Tu je naravno i pitanje njihova statusa unutar nacionalnog kvalifikacijskog okvira, koji svakako treba biti usmjeren na poboljšanje njihova statusa u skladu sa opisom njihova posla i težine rada, kako bi se njihova struka standardizirala i spriječio odljev stručnjaka. Takve su prepreke, koje rezultiraju napuštanjem posla i najveći razlog zašto ćete na terenu rijetko vidjeti da jedan pomoćnik učenika prati kroz velik dio ili cijelo njegovo obrazovanje. A prekid te veze kod djece ne uzrokuje samo diskontinuitet u učenju, već i povratak svih nesigurnosti koje je dijete do tada uspjelo prevladati, poručila je profesorica Karamatić Brčić.


Foto: Mislav Klanac


Profesionalna i radna prava pomoćnika


Umrežavanje stručnjaka i pomoćnika još je jedan način praćenja sustava vrednovanja i jasnog prikaza njihova učinka i napretka učenika.


Pročelnik Joso Nekić naglasio je kako pomoćnike na lokalnoj i nacionalnoj razini još uvijek najviše muči radno – pravni status.


– Mi u Gradu pokušavamo učiniti sve što možemo kako bi poboljšali status pomoćnika. Oni dobivaju povećanu plaću od 5,30 eura po satu sa svim doprinosima. Imaju pravo na regres, božićnicu, prijevoz do posla i dar za djecu, što je bolje u odnosu na ranije godine, mada znamo koji je krajnji smisao njihovih zahtjeva. 124 osobna pomoćnika radi na području Grada, a sredstva se namiruju iz gradskog proračuna i europskih sredstava, pojasnio je pročelnik, naglasivši kako raspolažu samo s podacima o pomoćnicima u osnovnim školama kojima je Grad osnivač.


– Ova je tema u jednom periodu bila veliki izazov za nas u Gradu, kao osnivaču osnovnih škola. Danas smo vrlo blizu poželjne pozicije pomoćnika u nastavi i učenika u školama. Inkluzija i integracija učenika s teškoćama u redovne programe bila je veliki izazov na tom putu. 2011. godine tek je 18 pomoćnika radilo s djecom, a danas je to 124 pomoćnika. Riječ osnaživanje krucijalna je u ovom procesu, kazao je Nekić, naglasivši kako su izbrisali razlike između učenika, koje sada promatraju kao zasebne individue.


Petra Kraljev iz Udruge pomoćnika u nastavi je kazala kako u devet godina, koliko radi kao pomoćnica u nastavi, izazovi u prvom redu rad s djetetom, a tek onda imovinsko – pravna pitanja njihova profesionalnog statusa.


– No, naši poslovni izazovi traju i izvan zidova škole, a odnose se na naš radni status i izjednačavanje plaća. U našoj županiji pomoćnici rade za tri različite plaće, što je najplastičniji dokaz manjka unificiranosti, koju toliko dugo zazivamo, počela je Kraljev, naglasivši i kako pomoćnici zbog malih plaća redovito napuštaju zanimanje, naravno nauštrb djeteta.


– Mi smo tu da pomažemo, pružamo podršku i budemo stupom inkluzije. Rezultati i pomaci naprijed kod učenika nama su očito vidljivi. Zato mi je najviše žao da naš trud i zalaganje ostaju zakonski nevidljivi. Rad u školama se u suradnji sa stručnim službama i roditeljima razlikuje od teorije koju učimo. Snalažljivost je najvažnija, jer se mi prilagođavamo njima i njihovim emocijama, poručila je Kraljev, komentiravši kako rad pomoćnika u nastavi niti u jednom dijelu nije unificiran.


– Pitanja kada ćemo napokon svi imati iste plaće i biti zaposleni na stalno boljetice su koje već dugo nosimo. Apsolutno se slažem da unifikacija treba krenuti na nivou države, jer se jedino tako može konkretno znati tko, kako i koliko uspješno radi, zaključila je Kraljev, nadovezavši se na problem odljeva stručnjaka.


– Mi nismo tu da popunjavamo statistiku, već da djeci s teškoćama putem inkluzije otvorimo vrata izjednačavanja sa ostalom djecom, poručila je.


Foto: Mislav Klanac