Na skupu kineziologa u Zadru ukazano na alarmantan problem pretilosti kod mladih

U Zadru se održava 31. Međunarodna ljetna škola kineziologa te okuplja sudionike iz cijele Europe koji će javnosti predstaviti najnovija iskustva u praćenju tjelesne spremnosti djece i mladih. Cilj je riješiti gorući problem među mladima, a to je pretilost, a podaci govore kako je Hrvatska upravo po broju djece s prekomjernom težinom na poražavajućem visokom mjestu u Europi. Problem je ovo na koji je trebalo obratiti pažnju mnogo godina ranije, a stručnjaci su suglasni kako se hitno treba mijenjati puno stvari kako bi se ovaj vrlo važan problem riješio jer naglasak je na zdravlju djece i mladih.

Nedovoljna tjelesna aktivnost djece povezana je i s manjkom satova tjelesne zdravstvene kulture u hrvatskim školama stoga je na okruglom stolu bilo riječi o »Osnovnoj školi kao cjelodnevnoj školi« koja uključuje reformu školstva, a naglasak je stavljen na većem broju sati tjelesne kulture.

60 minuta vježbanja dnevno

Goran Leko, predsjednik Organizacijskog odbora 31. međunarodne ljetne škole kineziologa i predsjednik Hrvatskog kinezološkog saveza, ukazao je na o cjelodnevnu nastavu koja kreće od rujna kao pilot projekt, a u sklopu koje će učenici imati veći broj sati tjelesnog odgoja.

– Uvedene su značajne promjene. Prvenstveno kineziolozi će predavati tjelesni odgoj i učenicima nižih razreda osnovne škole, povećava se broj sati u četvrtom razredu sa 70 na 105, uvodi se u popodnevni B2 program izvanškolske aktivnosti…Nakon trećeg sata uvodi se veći odmor na kojem će učitelji razredne nastave također s djecom provoditi dio aktivnosti. Kada se sve zbroji približavamo se cilju, a to je 60 minuta vježbanja dnevno za učenike osnovnih škola.

S obzirom na to da se cjelodnevna nastava u Hrvatskoj u sve osnovne škole planira uvesti 2028. predviđena su i velika sredstva za gradnju školskih dvorana koja će osim za provođenje nastave tjelesnog odgoja služiti i sportskim klubovima.

Dio kineziologa radi u privatnom sektoru, no Leko ne dvoji kako ih neće biti dovoljno za radna mjesta u školama.

– Dio ih radi u privatnom sektoru jer nema dovoljno radnih mjesta u školama, a sada će biti potreba za čak 1.500 kineziologa za rad u prva četiri razreda osnovnih škola, izjavio je Leko te se osvrnuo na iskustva kineziologa iz drugih zemalja.

– Slovačka, primjerice, ima nastavu tjelesnog odgoja osam sati, Mađarska pet sati tjedno, ali svi teže tome da se u bazične programe uvede svakodnevno vježbanje od 45 minuta. Dugi niz godina naši kolege iz drugih zemalja provode istraživanja o motoričkim spsobnostima učenika kako bi se djelovalo na eventualne negativne promjene, ispričao je Leko.

Foto: Arif Sitnica

Zdrave prehrambene navike

S obzirom na broj pretile djece u Hrvatskoj s ovakvim programima kasnimo, prema riječima Leke, deset godina najmanje.

– U zemljama koje su imale slične probleme, uveli su ovakve intervencije i uspjeli su sanirati dobrim dijelom probleme. Nije samo pretilost problem, već nedostatak kretanja, a to su uspjeli sanirati u sedam godina kako bi negativni promijenili u pozitivni trend. I to održavaju. Cijela Europa ima problem pretilosti kod djece i kod odraslih, mi smo na jako lošem mjestu, među odraslima smo najgori u Europi. Pet najlošijih zemalja, kada je riječ o pretilosti djece su mediteranske zemlje, među njima i naša. Za te države tvrdili smo da imamo zdravu prehranu, više se krećemo, a na samom smo začelju. Suočavamo se time da u Hrvatskoj imamo trećinu osnovaca s prekomjernom težinom ili pretilih i krajnje je vrijeme da se nešto poduzme. Međutim, treba mijenjati i prehranu, ne samo uvoditi dodatnu tjelesnu aktivnost već djeci od najranije dobi usaditi zdrave prehrambene navike, istaknuo je Leko.

Na okruglom stolu bilo je riječi o eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave koji kreće u rujnu u više od 50 hrvatskih škola, a ujedno je ovo i prilika da se kineziolozi uključe u praćenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti učenika i to od samog početka u osnovnim školama.

Foto: Arif Sitnica

Cjelodnevna nastava

Organizirat će se različite radionice na kojima će učenici biti fizički aktivni kako bi savladali postojeće izazove koje današnja djeca imaju, a očituju se u nedovoljnim kretanju, sjedilačkom načinu života i velikoj tjelesnoj pasivnosti djece.

Činjenica koja zabrinjava je što su djeca u Dalmaciji među najdebljima u Europi, mediteranskoj prehrani unatoč.

To je paradoks. Vjerujemo kako će i ove inicijative Ministarstva znanosti pomoći da se stanje popravi. Svi vjeruju kako djeca u Dalmaciji više vremena provode vani, više se kreću, nažalost, to je suprotno istini jer ipak previše sjede i provode puno vremena na pasivan način.

Do sada su tjelesni odgoj u nižim razredima osnovnih škola predavale učiteljice razredne nastave, a novina u cjelodnevnoj nastavi jest što će od četvrtog razreda osnovne škole tjelesni predavati isključivo magistri kineziologije. Učiteljicama razredne nastave ostavljena je mogućnost da u sklopu B1 programa i izvannastavnih aktivnosti nastave s oblicima rada koji također sadrže dio nastave iz tjelesnog odgoja.

Problem s kojima će se vjerojatno školske ustanove suočavati jest i manjak kineziologa, budući da većina njih radije odabire posao u fitness centrima koji je puno bolje plaćen u odnosu na plaću prosvjetnog radnika.

Kako je istaknuto na okruglom stolu, Ministarstvo je upoznato s upisnim kvotama za studij kineziologije, o broju raspoloživih stručnjaka, te bi trebao biti dovoljan broj kineziologa za sve hrvatske škole.