Na Molatu obilježena 80. godišnjica oslobođenja Mussolinijevih fašističkih logora

Na otoku Molatu pod pokroviteljstvom Vlade RH obilježena je 80. obljetnica oslobođenja Mussolinijevih fašističkih logora, kao i 30. godišnjica djelovanja Udruge logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim logorima.

Tijekom Drugoga svjetskog rata 1942. godine talijanski fašisti su u uvali Jazi u ovom mjestu osnovali logor, a kroz koji je prošlo 20.000 ljudi, od kojih je 700 umrlo, a preko 300 je strijeljano. Nepravde i strahote koje su podnijele tolike žrtve teško je opisati riječima. Fašisti su u logor dovodili većinom žene, djecu i stariju populaciju partizanskih obitelji. Na tlu Hrvatske osnovano je 14 koncentracijskih logora, od kojih je jedan logor na Molatu s 12 baraka. Kad bi se prepunili ti logori tada su logoraši internirani u logore u Italiji gdje je Mussolini osnovao 62 koncentracijska logora. Teško je navesti broj logoraša iz Hrvatske, ali se po talijanskoj literaturi penje na oko 100 tisuća. Molat je bio otok patnji desetina tisuća logoraša uglavnom s područja Dalmacije i to teško i tužno razdoblje povijesti ovoga kraja nikako se ne smije zaboraviti, a za njezino očuvanje zalaže se Udruga logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim logorima na čelu s predsjednikom Vladimirom Alavanjom, bivšim kustosom odjela Muzeja grada Zadra u Narodnom muzeju

Nazočna i preživjela logorašica

Povodom ove obljetnice na logorskom groblju odala se počast i uz mirozov položili vijenci. Tom prigodom vijence su položili Ivica Olujić, izaslanik Ureda predsjednika RH, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Špiro Janović, Branko Dukić, gradonačelnik Zadra, Ivan Knez, gradonačelnik Biograd na Moru, izaslanstva udruge veDRA (veterani Domovinskog rata i antifašista), Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) grada Zadra, uime Županije pročelnik Josip Vidov, MO Molat te Vladimir Alavanja i Silvio Panović iz Udruge logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim logorima. Obilježavanju je bila nazočna i 96-godišnja Olga Dragičević, preživjela logorašica.

Formirana kolona kreće ka spomeniku molajskim poginulim borcima

Svečani program započeo je izvedbom himne RH koju je otpjevao školski zbor OŠ Zadarski otoci pod vodstvom prof. Lucije Paleka. Obraćajući se nazočnima Vladimir Alavanja je kazao kako se trajna memorija na stradale logoraše fizičke i psihičke boli preživjelih logoraša mogu sačuvati jedino uređenjem ovog logorskog kompleksa.

– Naša udruga vidi budućnost ovog spomenika kulture. S relativno malim ulaganjima kompleks može i treba postati muzej na otvorenom. Treba završiti i radove na bivšoj zapovjednoj zgradi u koju je Ministarstvo kulture i Grad Zadar uložilo znatna novčana sredstva i kompleks nazvati »Hrvatski muzej logoraša u Mussolinijevim fašističkim koncentracijski logorima«, ili »Informacijsko interpretacijski centar Mussolinijevih fašističkih koncentracijski logora«. Kao takav bio bi muzeološki, stručno i politički prepoznatljiv na karti Europe, kazao je Alavanja te dodao da se uvijek uključujući u nekim od dvorana prezentira kulturno -povijesna baština otoka Molata.

Nema filma o fašističkim logorima

– Hrvatska i svjetska kinematografija nije snimila nijedan cjelovečernji igrani film o fašističkim koncentracijskim logorima, ali je zato talijanska kinematografija snimila film o »Fojbama«. Hrvatska književnost nema nijedan roman, dramu, pripovijetku o fašistički logorima. Imamo samo nekoliko pučkih pjesama bivših logoraša/ica. Nemamo nijedno likovno djelo bilo slikarsko, grafički, skulptorsko s tematikom tih logora, istaknuo je predsjednik ove udruge, dok je gradonačelnik Branko Dukić izjavio kako su o surovosti logoraških uvjeta i bestijalnosti fašističkog režima svjedočili preživjeli logoraši i obitelji stradalih te je potrebno ta svjedočanstva ponavljati i za buduće naraštaje a da svi okupljeni imaju trajnu obvezu obilježavati ovaj datum zatvaranja bivšeg koncentracijskog logora na otoku Molatu i prestanka najvećih ljudskih patnji.

– Mjesto je ovo koje svjedoči o svom zlu fašističke ideologije, neopisivoj patnji više od 20 tisuća naših težaka, ribara, domaćeg čovjeka i domoljuba za vrijeme fašističke okupacije.Oni su pristali pisati i govoriti talijanski, a još više odbijali su fašistički misliti. Svjesni žrtve, pokazali su inat i otpor dostojanstvenog čovjeka Hrvata, kao što smo uvijek u takvim trenucima bili kroz stoljeće sve do današnjeg doba kada napokon imamo svoju neovisnu hrvatsku državu, rekao je Dukić.

Olga Dragićević, (96) preživjela logorašica u društvu visokih gostiju

Miljenko Letinić iz UABA-e održao je emotivan prigodni govor prisjećajući se kako je ovo bilo mjesto strašnog stradanja, mučenja, ubijanja i umiranja zbog ljubavi prema domovini.

– Moja pokojna majka Filipa svjedočila je o torturi koju su ovdje provodili fašisti. S njom je bilo i četvero malodobne djece od kojih je najmlađa Miljenka imala samo 18 mjeseci. Ženu kojoj je do temelja spaljena kuća, opljačkana sva imovina, suprug joj je zarobljen i osuđen na doživotnu robiju te deportiran u logor u Italiji, s četvero djece bila je u ovom logoru u nečovječnim uvjetima, bez vode, bez hrane, bez lijekova, bez odjeće i obuće, pijući ponekad samo morsku vodu jer su fašisti zaključali bunare koji postoje ovdje kao izvor održavanja života. Njene kosti su, nažalost, ugrađene na ovom otoku, u ovu tužnu priču, sa suzama u očima, rekao je predsjednik UABA-e pomalo ogorčen jer su ove godine na molitvenom hodočašću na ovom mjestu izgovorili neistine, neodgovorno i neargumentirano tvrdeći kako su partizani ubijali domaće stanovništvo samo zato što su katolici i vjernici.

– Takvi ljudi se služe lažima, prekrajaju povijest, a neće da govore kako su do temelja spaljena neka mjesta na otocima, kako su u Savru u jednom danu fašisti strijeljali 29 mještana zbog toga što nisu izdali gdje se nalaze partizani, istaknuo je Letinić.

Obilježavanje je završilo u vedrijem tonu, nastupom udruge Điran iz Ugljana pjesmom »Kalelarga« u izvedbi školskog zbora OŠ Zadarski otoci. Prije polaska s Molata vijenci su se položili i na spomen-obilježju poginulim borcima NOP-a.