Malik: Želimo razvijati otoke, no trebamo dulju turističku sezonu

Hrvatska je uz Finsku jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, a što već samo po sebi dovoljno govori o njihovoj važnosti, rečeno je, uz ostalo, na konferenciji Razvoj pametnih i održivih otoka, koju je u Opatiji organizirao Novi list. O perspektivama razvoja otoka raspravljalo se na dva panela. Prvi je Povezanost, gospodarstvo i politika razvoja, a među onima koji su govorili bio je i Ivan Malik, voditelj Odjela za obalni linijski prijevoz Tankerske plovidbe.

Na drugom panelu se raspravljalo o mogućnostima i izazovima razvoja održivog i pametnog turizma na otocima. Na prvom panelu je predsjednik Uprave Jadrolinije, David Sopta, odgovarajući na pitanje o tome je li se stanje po pitanju prometne povezanosti otoka i broja putnika promijenilo nabolje u odnosu na razdoblje prije četiri godine, odgovorio da se situacija popravlja.

Brzobrodska linija Zadar – Rijeka

– Kao državni brodar, lani smo proslavili 75. obljetnicu, a sve te godine mi definitivno živimo s otocima. Ova godina vratit će brojke iz 2019. godine. U strukturi putnika, svake godine vidimo pomak nabolje, vidimo da je zaživjela i gospodarska aktivnost jer prevozimo i kamione s materijalima i robama. Ove godine se broj putnika približava 2019. godini, nakon pandemije i pada koji smo doživjeli 2020. godine.

Sve to smo prevladali i ove smo godine veliki optimisti. Uvodimo i novu, komercijalnu brzobrodsku liniju koja će povezati Zadar i Rijeku, preko otoka Paga, Raba i Lošinja, u ljetnim mjesecima. Mislim da će biti dobro prihvaćena od onih koji žele putovati s jednog otoka na drugi ili od otoka do Zadra ili Rijeke i obrnuto, kazao je Sopta.

Ivan Malik iz Tankerske plovidbe je istaknuo kako je razlika između komercijalnih i državnih linija velika, pri čemu komercijalne linije funkcioniraju isključivo ljeti, kada na otoke stiže velik broj turista.

– Nas veseli da cijelu godinu držimo dvije linije na dubrovačkom području, između grada i otoka, sve do Lastova. Naše posade su na terenu s otočanima, postale su već dio otočne zajednice pa znamo koliko puno otočanima te linije znače. Komercijalne linije imaju veliku ulogu u dovođenju turista na otoke, ali i one su integralni dio života otočana. Turističku sezonu bismo, ako želimo razvijati otoke, trebali produljiti zapravo na cijelu godinu, rekao je Malik.

Odgovarajući na pitanje o spremnosti za nadolazeću sezonu od koje se očekuju rekordni rezultati David Sopta je kazao da je nacionalna bijela flota u potpunosti spremna.

– Svake smo godine spremni. Flota je održavana, a ulažemo i u podizanje kvalitete i komfora na brodovima. Kad smo kod sezone, glavni izazov otoka je sezonalnost, odnosno ogromne razlike u broju putnika zimi i ljeti. Ljeti je velik pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu, u koju spadamo i mi.

U ta četiri mjeseca cijela naša ekipa mora biti točna, precizna i sve mora štimati poput sata, kako bismo zadovoljili sve potrebe putnika, rekao je Sopta, dok je Malik iz Tankerske plovidbe istaknuo kako je i za TP line sezona najveći izazov jer imaju i komercijalne i državne linije.

Ljeti se preveze 90 posto putnika

– Čak i na državnim, cjelogodišnjim linijama, 90 posto putnika prevezemo u ljetnim mjesecima. No, važno nam je i ovih deset posto kojima svakodnevno osiguravamo povezanost s kopnom. Otočanima smo omogućili i mobilnu aplikaciju, na koju smo posebno ponosni, preko koje mogu instalirati svoju otočnu kartu, kupiti putnu kartu, a mogu i u realnom vremenu pratiti naše brodove i saznati hoće li isploviti ili ne, a to otočanima puno znači, rekao je Malik.

Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet, pojasnila je kako u Hrvatskoj postoji 50 državnih linija, od čega je njih šest profitabilno. Riječ je o 56 milijuna eura, koliko se ove godine ulaže u obalni linijski promet.

– Naše Ministarstvo je tu i razumije problematiku. Naravno da kod pitanja povezanosti otoka uvijek može bolje, no cijeli taj posao organizacije je velik, a ne vidi se. I otočani često ljestvicu postavljaju vrlo visoko, kazala je Vidović.

Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iznio je prilično zanimljiv podatak o broju građevinskih tvrtki i njihovih zaposlenika na otocima.

– Svake godine podnosimo izvješće o učincima Zakona o otocima. U njemu se spominje i građevinski sektor koji je na otocima najveći poslodavac, s 1.200 tvrtki i šest tisuća zaposlenih. U turizmu ih je upola manje, rekao je Paparić, dodavši po pitanju povezanosti otoka kako nije uvijek bilo dovoljno novca da se udovolji svim zahtjevima.

– Ove godine omogućili smo i jedinicama lokalne samouprave koje imaju na svom teritoriju specifično smještene otoke da prijave projekte za njihovo povezivanje, rekao je Paparić kojemu je postavljeno i pitanje o tome mogu li se na otoke vratiti oni koji su s njih iselili ili privući novi stanovnici s kopna.

– Prema popisu stanovništva otočno stanovništvo pada, ali pada tri puta manje nego na kopnu. Pritom broj djece u školama ne opada, nego raste, što je vrlo ohrabrujuće. Razvojna politika je takva da upravo nedostatke otoka pretvorimo u prednosti, poručio je Paparić.