Foto: Arif Sitnica
U organizaciji Public Health Hub Croatia (PUB HUB-a) tima Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Ilirijinom hotelu Adriatic od 8. do 10. lipnja održava se stručna konferencija pod nazivom Unaprjeđenje skrbi za kompleksne pacijente.
Radi se o prvoj hrvatskoj konferenciji o kompleksnim pacijentima s međunarodnim sudjelovanjem, koja je organizirana povodom nedavnih strateških i zakonskih izmjena kojima se uvode rješenja za skrb o kompleksnim pacijentima. O važnosti ove problematike o kojoj se raspravlja na konferenciji ide u prilog i činjenica da upravo kompleksni pacijenti čine petinu ukupnog broja pacijenata te se na njih troši najmanje polovica ukupnih resursa zdravstvenog sustava, misleći pritom na one vremenske, kadrovske i financijske.
Važan pojam
Nikola Serdarević, suvoditelj odnosa s javnošću Zdravstvenog opservatorija i psihoterapeut u udruzi Terra istaknuo je kako kompleksni pacijent nije sam po sebi nekakva dijagnoza koja se daje, već određena lampica koja bi se trebala upaliti svaki put kada kod jedne osobe postoji više različitih problema koji se istovremeno međusobno otežavaju i dovode do toga da je puno kompleksnije raditi s takvim pacijentom te da bi se za njegovu cjelokupnu skrb trebalo angažirati s više različitih strana.
– Tu govorimo o pacijentima koji s jedne strane imaju nekakav zdravstveni problem, a često može biti i drugi zdravstveni problem koji zahtijeva brigu na drugom mjestu ili kod druge osobe. Može biti i nekakav socijalni problem, bilo da osoba nema sredstava da bi došla liječniku, nema znanja, obrazovanja ili se geografski nalazi daleko pa treba pomoć ili je jednostavno u stanju kada joj zbog njezinih problema zapravo treba pomoć kako bi uopće došla do potrebne skrbi, rekao je Serdarević.
Ukazao je i kako je upravo ova konferencija u Biogradu prva koja se održava na ovu temu. Ono što je u ovoj priči novo jest činjenica da se uz pomoć jako velikog djelovanja i zagovaranja pri promjeni zakona konačno u zakonodavstvo uveo pojam kompleksnog pacijenta.
– Osim samog pojma uvela se i mogućnost da domovi zdravlja organiziraju posebne jedinice koje će se baviti kompleksnim pacijentima. Ono što se ovom konferencijom želi postići jest skupiti stručnjake, napraviti smjernice kako prepoznati što je to kompleksni pacijent te kako bolje organizirati rad, pružili cjelovitu skrb koja ne uključuje samo zdravstvenu već i socijalnu i neformalnu skrb na način da se maksimalno smanji patnja osobi koja boluje, istaknuo je Serdarević.
Povezivanje zdravstva i socijale
Karmen Lončarek, šefica Zavoda za integriranu i palijativnu skrb u KBC-u Rijeka i prof. na Medicinskom fakultetu u Rijeci, ukazala je na važne smjernice bitne za ovu konferenciju.
– Tehnički sam autor dvije važne smjernice, za integriranu skrb te za podršku neformalne skrbi i neformalnim njegovateljima, prije svega, obiteljima koje skrbe za teške bolesnike u vlastitim kućanstvima. Naše smjernice služe upravo kao kutije s alatom koje će pomoći donosiocima političkih odluka na svim razinama, od nacionalne politike pa sve do najnižih lokalnih razina kako da podrže integraciju skrbi, a to znači povezivanje zdravstva i socijale, a kada se radi o djeci i kako tu umrežiti i školu te kako podržati obitelji koje zbog raznih razloga moraju dugotrajno čak i mnogo godina brinuti o bolesnim članovima u svom kućanstvu, naglasila je Lončarek.
U zakonskim promjenama koje su donesene u ožujku ove godine postoji nekoliko značajnih novosti, a jedna od njih je uvođenje sustavne integracije skrbnika kao prioriteta reforme zdravstva i unutar nje programa za kompleksne pacijente.
– Radi se o novosti koja zapravo odražava potrebe realiteta, a to znači da nam danas pacijenti ostaju zarobljeni u bolničkom sustavu ili odlaze kući uz neadekvatnu skrb što je zapravo rezultat nedovoljne integracije, odnosno fragmentacije sustava. Ne postoji adekvatno povezivanje i koordinacija, poručio je izv. prof. dr. sc. Aleksandar Džakula voditelj PUB HUB programa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U sklopu konferencije predstavljene su javnopolitičke smjernice za donositelje odluka o integraciji skrbi i neformalnoj skrbi, izrađene u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij. Neke od obrađenih tema bile su one vezane uz skrb za kompleksne pacijente – prepoznavanje, koordinaciju skrbi, planirani otpust i sl., Inače, teme su, prema riječima organizatora, usklađene s aktualnim promjenama prema strateškim dokumentima RH i EU za period 2021. do 2027. godine te s najavljenim reformskim i legislativnim promjenama u zdravstvenom sustavu te sustavu socijalne skrbi.
najnovije
najčitanije
Županija
BIOGRAD NA MORU
[FOTO] Velikom feštom službeno otvorena obnovljena peškarija i pijaca u centru Biograda
Hrvatska
BIRAM BEZ DIMA
CROHM predstavio prvi program za prestanak pušenja uz pomoć bezdimnih proizvoda
Zadar
HNK ZADAR
U petak ne propustite hvaljenu predstavu ‘Tata’
Scena
ČLAN SASSUOLA
OSVOJIO MNOGE JEDNOSTAVNOŠĆU: Reprezentativac Martin Erlić u sretnoj je vezi sa Zadrankom
Hrvatska
DZS
Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Zadar
POTREBA ILI TREND
U Zadru raste broj igraonica i rođendaonica za dječje proslave
Crna Kronika
KRAĐA