[FOTO] Posjetili smo 4. Dane vina i gastronomije: Gastroturizam više nije samo trend

Foto: Mislav Klanac

Zadarska je regija odavno prepoznata kao mjesto izuzetne gastronomske tradicije, razvijene i usavršavane stoljećima marljivog, mukotrpnog i snalažljivog pristupa hrani i vinarstvu. Upravo je ta tradicija danas podloga za turistički razvoj specifičnih proizvoda, namijenjenih gostima koji od odmora traže autentično iskustvo destinacije. Enogastronomija jedan je od najefektivnijih načina postizanja tog efekta, koji je upravo u Zadarskoj županiji doživio svoj puni procvat. Upravo je sljubljivanje tradicije i modernog pogleda na gastronomiju bilo tema 4. Dana vina i gastronomije Zadarske županije u organizaciji Turističke zajednice Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru.

Županija lider

Gastroturizam više nije samo trend, već uspješan i značajan potencijal ugostiteljske industrije. Jedan od primarnih pokretača gastroturizma je želja gostiju za autentičnim doživljajima. Rastući trend autentičnosti u doživljajnom turizmu, sa sve većim brojem turista koji se žele povezati s lokalnim zajednicama i razumjeti njihovu tradiciju i način života, potiče rast tržišta.

– Četvrto je ovo izdanje našeg druženja, ove godine usmjereni smo na nove trendove u interpretaciji tradicijske baštine. U poslovnom svijetu, da bismo privlačili pažnju gostiju moramo slijediti trendove, ali temeljiti ih na nasljeđu i baštini koje njegujemo i cijenimo. Upravo je zato naš fokus posljednjih godina na eno – gastro proizvodu. Regija smo koja nudi puno više od sunca i mora, ali oni neizostavno sudjeluju u proizvodnji i jedinstvenosti naših najpoznatijih autohtonih delicija, poručio je na otvorenju Hrvoje Anić, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, kazavši kako nas ekološka proizvodnja i visoka kvaliteta proizvoda čine snažnim konkurentima na Mediteranu.

Upravo novi trendovi naglašavaju rastuću važnost gastroturizma, potiču ulaganja u lokalnu infrastrukturu i sadržaje, poboljšavajući cjelokupno turističko iskustvo i potencijalno dovodeći do održivijeg i raznolikijeg lokalnog gospodarstva.

– Iza nas je uspješna turistička godina. No, najvažnije, najnovije procjene HNB-a najavljuju više od 15 milijardi eura prihoda od turizma. Zadarska je regija jedan od lidera turizma sa svojim gastronomijom i baštinom, kao snažnom podlogom daljnjeg razvoja. HTZ zato značajna sredstva ulaže u promociju gastronomije. U svim se suradnjama trudimo promovirati najbolje od Hrvatske – tradiciju i autohtonu gastronomiju. Ova konferencija zato pokazuje kako istaknuti, valorizirati i govoriti o našoj turističkoj ponudi, rezimirala je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za sustav TZ-a i razvoja proizvoda u HTZ-u, dok je župan Božidar Longin poručio kako pratimo razvoj naše gastronomske scene od naših pradjedova koji su živjeli od svoje zemlje, vinograda i mora.

Od koštice do delicije

– Sve uspjehe naših proizvođača smatramo svojim uspjesima. Nema natjecanja gdje se nisu okrunili medaljama, što nam itekako služi na ponos. Neka se naša održivost zato temelji na našoj eno – gastronomiji, dodao je Longin.

Kako potražnja za jedinstvenim i impresivnim gastro doživljajima nastavlja rasti, sinergija između turizma i gastronomije spremna je oblikovati budućnost putovanja.

– Koštice grožđa i maslina dijelom su naše povijesti više od tri tisuće godina. Domet Rimskog Carstva bio je zaokružen dometom vinove loze, a antičke Grčke dometom stabla masline. Kada govorimo o našim prostorima, važan je znanstveni doprinos proučavanju prostornog i ekonomskog kompleksa turizma i svih njegovih sastavnica. Ti važni razvojni resursi, sačuvani su u mirisima i okusima naše hrane, poručio je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić.

Ruđer Bošković, dodao je, u svojim je dnevnicima zabilježio ponudu vina koja je kušao u našoj regiji. Ugostio ga je Karaman, tadašnji zadarski biskup, počastio ga jelom i pićem i uputio prema Anconi. Nevera ga je natjerala da pristane na Iž, gdje su ga zbrinuli mještani.

– Ta je okrepa referenca ne samo na našu poljoprivredu, već i ribarstvo, kao osnove naše enogastronomije. Jeo je iz zemljane peke – lopiže – s mještanima. Često smo svjedoci da dobro iskustvo konzumacije tradicionalnih jela posjetitelja može natjerati da ponovno za njim posegne i vrati nam se. Hrana koja odražava identitet i esenciju ovog prostora zalog je uspješnog turizma. No, gradimo i domaću potrošnju, dobar balans između kreativnosti okusa i krajnje cijene, upozorio je Faričić. Turizam nam u mnogome poboljšava životni standard, istovremeno ipak ugrožava naše poimanje sustava vrijednosti. Oni koji su nositelji turizma ponekad se zato srame pred onima kojima je ogledalo najljepša slika.

– Interakcija između turista i domicilnog stanovništva stvara dodanu vrijednost i gradi bolja iskustva. Potkrijepimo to dobrom kapljicom, ali i zalogajem. Naša zadaća nije zato da promatramo sa strane, već da akademska zajednica pomaže i služi zajednici, zaključio je Faričić.

Učenje i degustiranje

Gabriela Filca nekadašnja je chefica Nebo Restauranta & Loungea by Deni Srdoč, nositelja Michelinove zvjezdice, a danas radi u kuhinji Hilton Rijeka Costabella Beach Resorta & Spa. Kreacije od maraške i zadarskog šafrana – glavno jelo i desert – veprovinu s octom od maraške i salatom od samoniklog bilja te bijelu planinu – desert s kremom od bijelog batata aromatiziranu zadarskim šafranom, crumblom od batata i sorbetom, predstavila je na pozornici Arsenala. U svom mladom timu, kako je kazala chefica, puno inspiracije crpe iz vlastitog djetinjstva, malih gastronomskih radosti i tradicionalnih jela koja su se nalazila na njihovim obiteljskim stolovima. Osim demonstracije, posjetitelji su mogli uživati i u radionicama kušanja domaćeg vina, maslinovog ulja, te uzgoja samoniklog bilja.

4. Dani vina i gastronomije

Snimio: Mislav Klanac

10.12.2024. 15:37

Galerija

Foto: Mislav Klanac

Pjenušce zadarske regije predstavili su sommelier Ivan Stiblik i Marina Pavlović, voditeljica Sveučilišnog laboratorija, zadužena i za vinogradarsko – vinarsku proizvodnju na Sveučilišnom dobru Baštica, a o maslinovim uljima autohtonih zadarskih sorti govorio njezin kolega s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Šime Marcelić. Temu uzgoja začinskog bilja predstavili su chef Josip Vrsaljko i profesorica Branka Maričić.

– Zadrani prepoznaju i uživaju u kulturi ispijanja pjenušaca koje proizvodi sve više zadarskih vinara. Upravo je zato ovo blagdansko vrijeme savršeno da se ponešto nauči o kulturi ispijanja pjenušaca, prepoznavanju njihove kvalitete i obilježja te načinu njihove proizvodnje, o čemu će govoriti profesorica Pavlović, kazao je sommelier Stiblik i dodao kako zadarski vinari sve više prepoznaju pjenušce kao popularnu i isplativu nišu. No, upozorava, domaća je industrija pjenušaca premlada da bi se uspoređivala sa svjetski poznatim destinacijama pjenušavih vina.

– No, to ne znači da naš krajnji proizvod nije kvalitetan. On je sve prepoznatljiviji i traženiji na tržištu koje uvijek traži više i bolje, zaključio je Stiblik.