Brešan nam je ostavio niz pitanja na koja još treba odgovoriti

Premda je naslovom svoje posljednje knjige, »Mrtvima ništa ne treba«, Ivo Brešan ostavio poruku kojoj ne možemo proturječiti, odlazak velikog umjetnika ipak ne možemo prihvatiti kao zatvaranje potencijala njegova stvaralačkog opusa. To se prošlog tjedna dokazalo i na Sveučilištu u Zadru gdje je u organizaciji Odsjeka za kroatistiku započeo Drugi Brešanov svibanj, Međunarodni znanstveni skup o djelu Ive Brešana. Odsjek za kroatistiku Sveučilišta u Zadru u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Šibeniku organizirao je dvodnevnu međunarodnu znanstvenu konferenciju Drugi Brešanov svibanj: kultura i politika, na kojoj je dvadesetak domaćih i inozemnih uglednih stručnjaka, teatrologa i književnih povjesničara raspravljalo o opusu velikana hrvatske književnosti, Ive Brešana, ali i širem kontekstu i problematici odnosa kulture i politike.

Znanstveni te popratni kulturni dio programa održao se 26. svibnja u Svečanoj dvorani na Sveučilištu u Zadru, a nastavio se 27. svibnja u Memorijalnoj sobi Ive Brešana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Kulturni dio programa uključivao je predstavljanje Izabranih djela Ive Brešana u izdanju Matice hrvatske te kazališnu izvedbu predstave »Halatafl« Darka Milasa i Borisa Svrtana. U organizacijskom odboru Drugog Brešanovog svibnja bile su profesorice s Odjela za kroatistiku, Ivana Petešić Šušak, Ana Gospić Županović te Miranda Levanat-Peričić.

Foto: Ana Šarić

Drukčiji pristup

– Ovo je Drugi Brešanov svibanj, ali prvi u suorganizaciji s Kazalištem u Šibeniku, što bih rekla da je novost kod ovakvih skupova, da se jedan dio organizira u Zadru, a drugi u Šibeniku, rekla je Levanat-Peričić istaknuvši kako osim promjena u (su)organizaciji, postoje i promjene u istraživanju.

– Dok je na Prvom privilegirani tekst u propitivanjima dramskog opusa još uvijek bila njegova »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, sada se čini da je to ipak »Nečastivi na filozofskom fakultetu«, a imamo i dva izlaganja o »Ledenom sjemenu«, drami koja nikada nije izvedena u Hrvatskoj, a u Poljskoj jest. Također, kada je u pitanju njegova proza, na Prvom svibnju temu njegovih romana otvarali smo uglavnom iz perspektive žanrovskih klasifikacija, a sad iz perspektive političkog romana i političnosti njegovih tekstova tako da su u fokusu propitivanja bile teme odnosa fantastike i politike, političnosti distopija, odnosa tranzicijskog i distopijskog kronotopa, političnosti lika pikara i slično. Pojedini su referati posvećeni i nekim tekstovima o kojima se do sada nije pisalo (npr. o »Prokletnicima« ili »Pukotinama«), a bilo je riječi i o onima koji su ostali u rukopisu, neobjavljeni, poput romana »Venera i Proleter« i drame »Republika Rosamaris«. Također, mislim da je jako važno što smo na ovom skupu otvorili i temat o Jeli Godlar, Brešanovoj supruzi, autorici nevelika, ali zanimljiva opusa koja je odbijala koristiti prezime Brešan u potpisu svojih tekstova.

Bez obzira na to, poziv na čitanje i interpretaciju proze Jele Godlar bio je ujedno i poziv na propitivanje interliterarnih referenci na relaciji Godlar-Brešan, osobito u autobiografskim dionicama njihove proze u kojima se oblikuje specifičan generacijski, ali i rodno izdiferenciran pogled na političku kulturu i kulturu politike, objasnila je Levanat-Peričić. U ime Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik, otvorenju je prisustvovao ravnatelj kazališta Jakov Bilić koji je ponosan na ovu suradnju.

Foto: Ana Šarić

Neiscrpna tema

– Čast nam je i zadovoljstvo sudjelovati u ovoj priči. Brešan je neiscrpna tema, a da je i dalje zanimljiv dokazuju brojni posjetitelji koji su u posljednje dvije godine obišli Brešanovu sobu otvorenu u HNK-u Šibenik. Sobu su mahom posjetili učenici i studenti kao dio terenske nastave, a s obzirom na to da je Brešan bio majstor književnosti, ali i profesor i pedagog, to bi mu bila posebna čast, istaknuo je Bilić kazavši na kraju da im je želja nastaviti oživljavati djelo Ive Brešana, a to mogu upravo uz suradnju sa Sveučilištem. Prema riječima ravnatelja, sobu je posjetilo više od 8.000 ljudi, a Šibenčani su kaže ponosni na Brešanovu ostavštinu. Memorijalna soba koncipirana je na temelju ostavštine Ive Brešana, koju je gradu Šibeniku darovao njegov sin, redatelj Vinko Brešan. Iz Brešanove radne sobe iz stana na šibenskom Šubićevcu u Brešanovoj sobi u šibenskom HNK-u nalaze se tri police za knjige, namještaj u malom radnom prostoru, dijelovi privatne biblioteke, izdanja njegovih i djela Jele Godlar Brešan. Brešanova soba realizirana je kao muzejski podsjetnik na velikog pisca.

– Soba ima različite namjene, a želja nam je bila da to ne bude klasična soba otvorena samo od datuma do datuma već da to bude živi prostor, a to je još jedna nadopuna bogatom programu šibenskog kazališta. Osim toga, Brešanova soba na neki je način bila je jedna prijelomna točka jer kad smo počeli prikupljati građu koja će ispunjavati tu sobu, posljedično smo došli do knjige koju je pripremila profesorica Grozdana Cvitan, rekao je Bilić dodavši da je skup u Zadru, uz bistu i sobu, samo nastavak života profesora Brešana i njegovog lika i djela.

– Posebno je to važno za nove generacije koje su i dalje zainteresirane za nova istraživanja, a vjerujem kako bi i Brešan u svojoj skromnosti bio zadovoljan ovakvim radom, zaključio je na kraju Bilić. Kao plod istraživanja građe o Brešanu u sklopu postava Memorijalne sobe nastala je knjiga Grozdane Cvitan »Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan« koja daje svojevrsni pregled stvaralaštva poznatog hrvatskog književnika. Profesorica Cvitan imala je predavanje i na ovom skupu, u najavi je i njezina druga knjiga o radu Ive Brešana, a kako sama ističe to je samo proširenje prve knjige.

Foto: SVEUČILIŠTE U ZADRU

Potraga za odgovorima

– U prvoj sam knjizi postavila mnoga pitanja, a sad pokušavam naći odgovore. Ali, to ne ide tako glatko, već nekim čudnim putovima pa mi se sad javljaju i nova pitanja, tamo gdje sam mislila da sam odgovore našla, rekla je Cvitan dodajući i zanimljivost koju je otkrila proučavajući Brešanov život, a koja se direktno veže i na temu Kultura i politika.

– Poznato je kako je Račan od Zuppe tražio da se s repertoara &TD-a skine »Predstava Hamleta«, ali to nije bio jedini susret Brešana i Račana. Naime, predstava »Smrt predsjednika kućnog savjeta« trebala se igrati istovremeno u Beogradu i Zagrebu, s time da je u Beogradu išla nešto ranije i tamo su pokušali pozvati gradsku vlast da se uvjere kako to nije ništa strašno, međutim, oni su mislili malo drukčije i tu je počela drama, a premijera je otkazana. Nastao je onda problem i za Marina Carića koji je to režirao u Gavelli u Zagrebu, pa oni odlaze kod Račana koji im je rekao da izvole igrati predstavu te im je tako otvorio put za igranje, opisala je Cvitan ističući kako je Brešan i dalje aktualan i govori puno.

– Mustafa Nadarević je kasnije postavljao »Hamleta« pokušavajući ga adaptirati pa radnja više nije bila smještena u Drugi svjetski rat nego u Domovinski i slično, međutim to se nije isplatilo jer originalan Brešanov tekst govori više nego razne adaptacije. Brešan je poticao prilagodbu jezika mjestu gdje se izvodi, objasnila je Cvitan dodajući kako je prijevod Brešana često znao biti problematičan jer u nekim jezicima nije bilo toliko psovki pa je teško pronaći ekvivalent koji će dočarati Brešanovu misao.

Profesorica Cvitan na kraju je dodala kako joj je želja da se netko »zakači« na njezin rad i pokuša odgovoriti na brojna pitanja koja nam je Brešan ostavio, te iz tog razloga ovaj skup u Zadru smatra jako važnim.

– Ono što ja pokušavam je postaviti pitanja, ne zato da bih ja dala na njih odgovore nego da se netko »zakači« i napravi sličan posao. Ima strašno puno pitanja koja je Brešan postavio i koja postavljaju izvedbe njegovih predstava, zaključila je na kraju Cvitan, a sudeći prema odazivu na skup i zanimljivim izlaganjima za rad hrvatskog književnog velikana i dalje postoji velik interes.