Arbanasi posjetili moliške Hrvate u Italiji

Grad Zadar i San Felice del Molise su nedavno potpisali povelju o prijateljstvu i očuvanju ugroženih govora i jezika, arbanaškog i moliškog. Zadar i Arbanase su predstavili 160 članova Društva zadarskih Arbanasa, KUU Vicko Zmajević, Crkvenog pjevačkog zbora Vicko Zmajević – Arbanasi, NK Arbanasi, Sveučilišta u Zadru, Gradske knjižnice Zadar i partnera projekta, Grada Zadra. Riječ je o završnom dijelu Europskog projekta W.O.W. – World Originate Worlds: manjinski govori i jezici u multikulturnoj Europi čiji je fokus očuvanje identiteta zajednica uključenih u projekt s osobitim naglaskom na govorne i jezične aspekte moliških Hrvata i Albanaca (Arbërshë) u Moliseu u Italiji i zadarskih Arbanasa.

Projekt uključuje posjet, radionice i kulturološku razmjenu od koncerata, predavanja, prezentacija nošnje, publikacija, do hrane i pića između moliških Hrvata u Italiji (San Felice del Molise) i zadarskih Arbanasa. O tome nam je nešto više kazao dopredsjednik Društva zadarskih Arbanasa, Dario Tikulin po majci Stipčević.

Povijest Udruge

– Cilj projekta je definiranje zajedničkih ciljeva o očuvanju govora, tradicije i kulture te izrada protokola zaštite, integracije i kulturnog unaprjeđenja koji može vrijediti za svaki drugi sličan slučaj. Projekt je dio Programa za građane, jednakost, prava i vrijednosti Citizen, Equality, Rights nad Values Programme koji je odobren kroz Poziv na dostavu prijedloga za bratimljenje gradova i mreže gradova, kazao je i dodao kako su u okviru toga projekta održani razni posjeti, radionice, kulturološke razmjene, koncerti, predavanja, prezentacije nošnja i publikacije. Na primjer sekcija Društva zadarskih Arbanasa »Čehuljica za glagoljsku knjigu ZMAJEVICH« predložila je za vrijednosti upisane u povelji održavanje pisarskih i klesarskih radionica u svrhu očuvanja lokalnog običaja klesanja i pisanja glagoljice te radionicu arbanaškog glagoljaškog pjevanja. Ostale arbanaške udruge i skupine su još mnogo toga predlagale, započeo je dopredsjednik Dario Tikulin.

Društvo zadarskih Arbanasa utemeljeno je 1993. godine, a o tome nam je nešto više ispričao Tikulin koji preko trideset godina djeluje na području kulture i tradicije Zadra.

– Mi smo mala zajednica Zadrana, Arbanasa Hrvata, a naše Društvo je utemeljeno 1993. godine na oslobođenom području za vrijeme osloboditeljskog rata u ozračju stvarne državne neovisnosti i narodne slobode, na poticaj branitelja Doriana Perovića i pokojnoj Enia Grdovića. Prvi izabrani predsjednik bio je Serđo Dokoza, a tvorac znaka Društva je Nilo Karuc. Pod tuđim vlastima mjesna baština naših djedova je ili prešućivana ili krivo prikazivana. Ništa bolje nije bilo ni u ostalim gradskim i prigradskim župama. Svaka čast hrabrima, koji su tada unatoč zaprekama i zabranama tuđih vlasti uspjeli na svjetlo iznijeti istinu, započeo je dopredsjednik Tikulin o radu ove Udruge koja neprekinuto djeluje već 30 godina.

Dorian Perović, dopredsjednik Dario Tikulin Stipčević i fotograf Jere Vulić, Foto: Osobna arhiva

Specifična baština

Po statutu cilj društva je njegovanje hrvatske kulturne baštine, specifične za područje Arbanasa i da se održe priredbe pod imenom »DANI GOSPE LORETSKE« uoči blagdana Gospe Loretske (Čudo arbanaško) 5. svibnja, a po programskim načelima društvari imaju zadaću njegovati nikad poništen hrvatski identitet Grada. Pored toga, objasnio nam je Tikulin, pod vodstvom pokojnog predsjednika Enia Grdovića Društvo je proširilo svoje polazišne osnove i zadaće.

– Naša dužnost je nasljedovati djedovsko štovanje zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića. Budući da smo mi Arbanasi, za razliku od ostalih gradskih župa, dali najveći broj učenih ljudi od hrvatske knjige, te najveći broj pjevača hrvatske riječi, zadaća nam je nasljedovati tu baštinu raspršenu i izvan područja župe. Pored toga, prvi ravnatelj ZMAJOILLYRICVMA (Glagoljaško sjemenište) je zaslužan glagoljaš Zadranin, Arbanas dr. Ivo od Petanovih, šibenski biskup, koji je rođen u Briski, u Barskoj nadbiskupiji prije doseljenja te se nastojimo povezati s našim barskim prazavičajem i tamošnjim preostalim Hrvatima katolicima, ističe Tikulin te dodaje kako se zalažu za očuvanje arbanaškog predajnoga i običajnog YEROKGNIXYA (latinaštvo, glagoljaštvo, šćavetaštvo) i za život jedinstvenoga u svijetu arbanaškog trogovora, objasnio je i dodao kako se tako običavalo govoriti u obiteljima ili na ulici.

– Trogovor se sastoji od arbanaške biesede ili škeništanskog rvockoga (hrvatskog) govora iz šestan-barskog prazavičaja iz Dukljaninova vremena. Drugi govor je arbanaški folum-govor koji predstavlja govor blizak shqip jeziku iz prazavičajnog pograničja pod turskom vlašću. I na posljetku, treći govor je arbanaško parlanje po mletačko-tršćanskom govoru za koji se pretpostavlja da je bio prihvaćen u Baru pod mletačkom vlašću, objašnjava Tikulin.

Foto: Osobna arhiva

Osebujna inačica narječja

Arbanaški folum-govor predstavlja osebujnu inačicu narječja albanskog jezika koju su Arbanasi oblikovali u barskom prazavičaju, miješanjem sa svojim rvockim, tako da su ušli u folum-govor uz kroatizme i mnogi hrvatski romanizmi i venecijanizmi. Arbanaški trogovor donesen je doseljenjem u zadarski kraj 1726. godine. Do turskog osvajanja grad Bar je bio sastavni dio dvojne pokrajne Dalmacije-Arbanije s glavnim gradom Zadrom. U današnje vrijeme arbanaški trogovor uglavnom poznavaju i govore stariji ljudi, ali s njima polako i ičšezava, pa su stoga neupitni napori oko zaštite i očuvanja tog trogovora.

Društvo zadarskih Arbanasa je svojim naporima dobilo priznanje da su izvorni nositelji kulturnog dobra arbanaškog trogovora, priča nam Tikulin i dodaje kako su dobili rješenje Ministarstva kulture RH kojim je od 1. kolovoza 2010. godine govor zadarskih Arbanasa proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

– Pored proglašenja arbanaškog govora nematerijalnim kulturnim dobrom, istaknuo bi kao naše veliko postignuće i tečaj arbanaškog foluma po pravilima doktora Kruna Krstića pod vodstvom profesorice Antonele Štefulić i Doriana Perovića. Pored toga, za arbanaško predajno knjižje i biesedu skrbi sekcija »Čehuljica za glagoljsku knjigu ZMAJEVICH«, najznačajnije postignuće predstavlja uređenje Glagoljaške ulice s 44 glagoljaške ploče i skulpturom kod Reljinih, a koja je nadahnuta glagoljicom don Šime Stipčevića i Petra Markuca. Pritom je važno istaknuti kako su zanimanje za naš rad iskazali mnogi stručnjaci na razini Zadra i Republike Hrvatske i pružili nam potporu. Tako je pokojni profesor dr. Aleksandar Stipčević, znanstvenik međunarodnog ugleda, bio naš ugledni i počasni član od samoga osnutka Društva. Također dobivamo ponude za uratke iz područja arbanasistike od mladih znanstvenica i studentica, istaknuo je dopredsjednik Tikulin i zaključio kako su njihovi napori i postignuća na području kulturnog dobra zasigurno prepoznati što se otkriva i u potpori koju dobivaju od Mjesnog odbora, Grada Zadra i Zadarske županije, a na čemu su neizmjerno zahvalni.

Foto: Osobna arhiva