Zakazana sedma dražba imovine Adrije, cijena pala na 55,7 milijuna kuna

Imovina nekoć najuspješnije riboprerađivačke tvrtke na  Mediteranu, zadarske Adrije sa sjedištem u Gaženici, prodaje se za 55,7  milijuna kuna.       Na »bubnju« je najvrjednija nekretnina – tvornički krug  na atraktivnoj lokaciji, odmah nasuprot nove trajektne luke, površine   48.352 metara četvornih ograđenih zidom i žicom, ali i pokretnine vrijedne oko 3,2 milijuna kuna.                      Budući da na posljednjoj dražbi u okviru  stečajnog postupka održanoj 7. prosinca 2018. godine nije bilo zainteresiranih kupaca, stečajna sutkinja Terezija Goreta je u pokušaju da namiri potraživanja vjerovnika, koja prelaze 200 milijuna kuna, zakazala i  sedmu dražbu za 3. svibnja.                                                                                         

Ostavština bila vrijedna 89 mil. kn
Cijena ostavštine iza Adrije na prvoj dražbi bila je blizu 89 milijuna  kuna, no kako je na Skupštini društva odlučeno da se sa svakim  ročištem početna cijena umanjuje za 10 posto, u sedmom pokušaju  unovčenja ona je pala na 55,7 milijuna kuna.  Što se pokretnina tiče,  najvrjedniji dijelovi koji su se nudili na prodaju bili su novi pogon za  proizvodnju sardina Hermas i Sommer (1,15 milijuna kuna) i oprema  za proizvodnju limenih kutija (923.400 kuna), a vrlo povoljno nudili su  se postrojenje za proizvodnju ribljeg brašna, hladnjače, oprema kemijskog laboratorija, kompresorska stanica, kotlovnica, ledomat, oprema  za kuhanje ribe, spremnici za ulje, tokarski stroj Prvomajska, alatna  glodalica, razni alati, pa čak i trafostanica. Kako sva ta oprema već nekoliko godina »leži«, a veliki dio imovine je »očerupan« u noćnim pohodima skupljača metala, budući da u stečajnoj masi nije bilo sredstava  kojima bi se financirala zaštita, upitno je ima li se još, na za u svibnju  zakazanoj dražbi išta uopće i ponuditi.
 – U početku, odmah nakon otvaranja stečaja, javljali su mi se zainteresirani potencijalni kupci, ali do realizacije prodaje nije došlo. S odmakom vremena nitko mi se više nije niti javljao. Treba napomenuti da su  banke upisane na imovinu Adrije, a najveći vjerovnik je HPB. Moguće  je da se direktno njima netko javio za kupnju, kaže stečajni upravitelj  Dragan Bijelić, Šibenčanin  kojemu je nadležni Trgovački sud u Zadru  dodijelio ovaj stečajni predmet, zapravo vruć krumpir jer je  odmah po  pokretanju stečaja bilo jasno da se svi vjerovnici neće uspjeti naplatiti  iz stečajne mase te da je sam slučaj osuđen na višegodišnje povlačenje  po sudovima, kako Trgovačkom radi stečaja, tako i Općinskom jer je  prije pokretanja stečaja većinski vlasnik i direktor Adrije pokrenuo nekoliko kaznenih postupaka, a među ostalim i radi krađe vrijednih strojeva i to protiv Nevena Badurine, Jadranka Lisice i Davora Galetovića,  trojca koji je Adrije pred stečaj uzeo u jednogodišnji zakup.                                                               

Vode se i kazneni postupci
Ukupno 263 zaposlenika nakon pokretanja stečaja potraživala su  preko 12 milijuna kuna, a od 219 milijuna prijavljenih tražbina u drugom isplatnom redu najveći dio (68 milijuna kuna) imala je Hrvatska  poštanska banka.
Adrija je u financijske probleme upala prije više od deset godina. Zbog  prezaduženosti direktor Miodrag Lacić odlučio se na prodaju brenda Eva  koprivničkoj Podravci, inače i poslovnom partneru  kojemu su isporučivali većinu proizvedene robe. No ni to nije bilo dovoljno za izvlačenje iz dugova, a počelo se kasniti i s isplatama plaća. U nekoliko narednih godina zaduženja prema bankama narasla su na vrijednost same  tvrtke. Zadnji pokušaj spasa bio je ugovor s vlasnikom Ostree, Nevenom  Badurinom i njegovim ortacima, Lisicom i Galetovićem. To se pokazalo  kao potpuno promašen potez ravan zabijanju zadnjeg čavla u lijes. Tvrtka je ubrzo otišla u stečaj, a danas taj tvornički krug više nalikuje slikama Hiroshime nakon nuklearne bombe, negoli prostoru najmoćnijeg riboprerađivača na Mediteranu koji je neko vrijeme imao i tisuću zaposlenih.

Moguće uključenje konzervatora
Tijekom predstečajne agonije radnici predvođeni sindikalistima pozivali su gradsku i županijsku vlast da se uključi i spriječi propadanje 200- tinjak radnih mjesta  na kojima su radili mahom stariji radnici, kojima je  bilo izvjesnije da će završiti na socijalnoj pomoći i državnom proračunu.  negoli na novom radnom mjestu. Dobre volje nije bilo, a nema je ni sada  jer, kažu dobro upućeni izvori koji se, međutim,  ne žele javno izlagati,   kako bi upravo Grad Zadar mogao biti pokretač prodaje ovog atraktivnog  zemljišta kao institucija koja može sam prostor prenamijeniti u neku  atraktivniju namjenu, primjerice trgovačku ili hotelijersku zonu, što bi  privuklo strane ulagače, ukoliko domaćih ne bi bilo.  Otegotna okolnost  za prodaju ovog gotovo pet hektara velikog prostora su i dva kamena objekta koja bi mogla dobiti zaštitu konzervatora, što znači da se ne bi mogla rušiti, već prenamijeniti.

Županijski sud ukinuo privremenu  mjeru
U sklopu kaznenog postupka zbog krađe vrijednih strojeva, raspravna sutkinja  Općinskog suda u Zadr, Iva Lovrin, zatražila je donošenje privremene mjere kojom bi  se do okončanja postupka otuđena imovina, a za koju se utvrdilo da se nalazi u postrojenje Ostree u Stankovcima te da se uredno koristi u proizvodnji, osigura. No tu  je mjeru ovih dana ukinuo Županijski sud u Zadru jer, kako stoji u obrazloženju, nije  nedvojbeno utvrđeno niti da je Adrija vlasnik, a niti da su strojevi pronađeni u Stankovcima baš ti  za koje je direktor Lacić donio svu dokumentaciju te je potkrijepio  fotografijama. Sporna je, naime, pločica s registarskim brojem koja je uklonjena, a  sam trag gdje je bila, koji je vidljiv, za Županijski sud nije bio dovoljno pouzdan dokaz. Jednako tako je sporna i dokumentacija iz koje je razvidno koji stroj se šalje na  reparaciju u Španjolsku i koji se vraća.
Iako je Županijski sud ukinuo privremenu mjeru, kazneni postupak na Općinskom  sudu trebao bi se nastaviti. No spis je na čekanju, budući da je sutkinja  Lovrin od  prije nekoliko mjeseci imenovana sutkinjom Vrhovnog suda.