Zadarska Udruga slijepih otvara svoja vrata

Udruga slijepih Zadarske županije obilježit će u ponedjeljak, 15. listopada Međunarodni dan bijelog štapa Danom otvorenih vrata Udruge u vremenu od 12:00 do 18:00.
Naime, Međunarodni dan bijelog štapa se svake godine obilježava 15. listopada od 1964. godine, kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa. U sve gušćem prometu, bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu, ali je ujedno i prometni zaštitni znak slijepih osoba. Da bi štap doista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođa Guilly d’Herbmont 15. listopada 1930. godine. Tek se nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i kao tzv. dugi bijeli štap počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, sve što je izvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica.
Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u svijetu s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima. Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije, nedostatku ili nemogućnosti nabavke asistivnih pomagala.
U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako naša zemlja priključila mnogobrojnim državama u kojima je ovaj događaj postao prigoda da se najšira javnost upozna s problematikom slijepih osoba.
Slijepima moderna tehnologija olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na suvremena poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta.
U Hrvatskoj je doplatak na sljepoću kojim bi se podmirivali dodatni životni troškovi koje uzrokuje ovaj invaliditet, najniži od svih europskih zemalja uključivši i zemlje u okruženju sa manjom stopom BDP-a.