Predsjednika Agencije za poljoprivredno zemljište Darka Grivičića brinu oni koji već godinama kupuju poljoprivredno zemljište radi prenamjene u građevinsko
Zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima sedam godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, odnosno do 2020. godine, te mogućnost da se ona produlji još tri godine ne može spriječiti državljane zemalja članica da u Hrvatskoj kupuju zemljište. Ta zabrana onemogućit će jedino državljana EU da direktno kao privatna osoba u Hrvatskoj kupi poljoprivredno zemljište, no nitko mu ne može zabraniti da kupi tvrtku koja u svome vlasništvu ima poljoprivredno zemljište, a može u Hrvatskoj i osnovati tvrtku koja će onda kupovati poljoprivredno zemljište. Uz to bilo koja kompanija iz EU može kupiti neki poljoprivredni kombinat čime postaje vlasnik zemljišta koje je taj kombinat upisao u svoj temeljni kapital.
Procjena je da oko dvije i pol tisuće tvrtki u Hrvatskoj koristi oko 210 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, no to zemljište dobrim dijelom nije u vlasništvu poduzeća nego je riječ o državnom zemljištu što su ga dobili u koncesiju.
Smiješna zabrana
– Bilo je odmah jasno da zabrana neće značiti ništa. Pa i sada stranci mogu u Hrvatskoj imati tvrtku ili je netko može osnovati za njih i tako mogu kupovati poljoprivredno zemljište, kaže predsjednik Agencije za poljoprivredno zemljište Darko Grivičić. On ističe da se bojao da će državljani zemalja članica EU činiti ono što su radili i kod zabrane kupnje kuća i stanova, odnosno da će kupovati poljoprivredno zemljište preko tvrtki, ali kaže da se zasad pokazalo da se ta situacija ne ponavlja. Procjena je da su preko brojnih tvrtki stranci u Hrvatskoj kupili oko sto tisuća nekretnina, uglavnom uz obalu.
– Poljoprivrednog zemljišta ima za kupnju i u inozemstvu, odnosno u ostalim članicama EU, i to jeftinijeg nego u Hrvatskoj. Primjerice, kvalitetno zemljište u Rumunjskoj može se dobiti za oko tisuću i pol eura po hektaru, dok jednako kvalitetno zemljište u Hrvatskoj košta oko pet, šest ili čak sedam tisuća eura po hektaru. Nešto jeftinije može se kupiti i u Mađarskoj. Tako naše zemljište, čini se, zasad nije zanimljivo strancima, kaže Grivičić.
Jeftinija prenamjena
Puno više ga brine sudbina poljoprivrednog zemljišta na atraktivnim lokacijama koje bi u prenamjeni moglo postati građevinsko, jer tu je interes vlasnika ili budućih kupaca financijski opipljiv, jer nakon prenamjene to zemljište vrijedi i do desetak puta više, a onda se može graditi na atraktivnim lokacijama.
– Kad je to u pitanju, stalno čujemo da netko otkupljuje zemljište na obali, primjerice spominju se Brač i Srđ, te još neka mjesta na obali. Tvrtke koje su kupovale to zemljište imaju interes da ono postane građevinsko. Nisu ga kupovali da sade masline ili vinograde nego da na njemu grade. Pojavit će se i interes kupaca iz europskih zemlja, upozorava Grivičić. Vlada je nedavno predložila i zakon kojim bi se pojeftinila i to za deset puta prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, a takav je potez objasnila željom da se uklone barijere investitorima.
Strateško dobro
Grivičić ističe da država očito nije svjesna bogatstva koje ima kad je poljoprivredno zemljište u pitanju, jer je riječ o strateškom dobru.
– Poljoprivredno zemljište će uvijek vrijediti, hranu ćemo uvijek trebati i to je nacionalni interes. No, mi hranu uvozimo, a poljoprivredno zemljište pretvaramo u građevinsko, koje gubi na vrijednosti, jer svaka građevina gubi na vrijednosti, treba obnovu ili potpuno novu izgradnju, upozorava Grivičić. Kaže da se ne protivi tome da se u nekoj lokalnoj zajednici poljoprivredno zemljište pretvori u građevinsko, ali ako to dobrim smatraju i lokalne vlasti i tamošnji poljoprivrednici, a ne ako se tako odluči u Zagrebu.
– Naravno da ministarstva trebaju dati svoja mišljenja, bilo da je riječ o onome koje brine o okolišu, ili o onome koje brine o poljoprivredi, ali lokalna zajednica zna najbolje. Nisam je protiv toga da se investitorima pojeftini prenamjena, pogotovu ako će proizvoditi ili otvarati nova radna mjesta, ali država bi se doista morala ponašati tako da pokazuje da je svjesna o kakvom se strateškom dobru radi, zaključuje Grivičić.
Polovina obradive zemlje zapuštena
Još prije 20 godina Hrvatska je u privatnom vlasništvu imala više poljoprivrednog zemljišta nego većina novih članica EU-a. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj ima 2,69 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega 890 tisuća otpada na državu, a ostatak je u privatnom vlasništvu. No, obrađuje se oko polovice tog zemljišta. Više od 230 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koristi 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, dok tvrtke koriste oko 210 tisuća hektara zemljišta. Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj koristi samo 5,7 hektara zemljišta, dok komercijalni poljoprivrednici koriste oko 7,5 hektara. U zemljama EU taj je prosjek 20 hektara.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
"Rastemo zajedno"
U NP Krka podijeljeno tisuću sadnica lavande i lovora
Zadar
JAVLJA HAK
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu brodska linija Zadar-Preko
Hrvatska
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milanović: Plenković je u ozbiljnom problemu u koji se sam uvalio
Ostali sportovi
Formula 1
Mnoštvo u Imoli odalo počast Ayrtonu Senni 30 godina nakon što je poginuo u nesreći
Hrvatska
SVEČANOST
U Okučanima obilježena 29. obljetnica VRO Bljesak
Zadar & Županija
BOGAT PROGRAM
Ne znate gdje za Praznik rada? U Zadarskoj županiji organizirano niz prigodnih događanja
Scena
ČLAN SASSUOLA
OSVOJIO MNOGE JEDNOSTAVNOŠĆU: Reprezentativac Martin Erlić u sretnoj je vezi sa Zadrankom
Zadar
CIJENE SLADOLEDA
Pogledajte kako se kreću cijene kuglice sladoleda na Poluotoku: ‘Možda je to malo puno dati za sladoled…’
Zadar
POTREBA ILI TREND
U Zadru raste broj igraonica i rođendaonica za dječje proslave
Zadar & Županija
PROPALI POGON