Meso se soli i drži tako tri do četiri dana. Potom se vadi iz soli te ga se pere u vodi i cijedi. Stavlja se u crno zakuhano vino. Nakon što odstoji dva do tri sata, vadi se na svježi zrak još toliko vremena. U tako ohlađeno meso što dublje se ubadaju zrna papra, klinčići…, kaže Skočić
Gotovo svi u obitelji sudjelujemo u Šokolijadi. Ja osobno od njezinog početka, prije deset godina, po deveti put. Ne zanimaju nas nagrade, one nisu najbitnije. Želimo pomoći u zaštiti ninskog šokola i održavanju višestoljetne tradicije njegove izrade, kaže ninski šokolar Šime Skočić kojeg smo zatekli u konobi uz obiteljsku kuću sa suprugom Đurđicom pred stolom punim mesa, začina, kožica i ostalih potrepština potrebnih za izradu kvalitetnog i ukusnog šokola.
Direktorica TZ-a “u inspekciji”
Moraju napraviti šokole od preuzetog mesa koje im je prije neki dan podijelila ninska Turistička zajednica. Dok primjećujemo užurbanost, na murvi već vise friško napravljeni šokoli, a u crnoj kuhinji uz vatru i dim ima ih još dosta.
Šimi i Đurđici, rođenoj Karlovčanki, koja je s velikom ljubavlju prigrlila Dalmaciju, Nin i izradu šokola, pomažu kćeri Iva i Tanja te unuk Danijel koji ima sedam i pol godina. Tanja i Iva su se i ove godine pored oca prijavile za Šokolijadu. Od oca mogu još ponešto naučiti kao što je on učio od malena od svojih pokojnih roditelja Ive i Marije iz Petrčana te djeda Jandrije.
Brojne obitelji u Ninu ove dane koriste za izradu svog tradicionalnog suhomesnatog proizvoda. Većina za vlastite potrebe, njih 30-ak i za natjecanje što ga je prije deset godina pokrenula Turistička zajednica. Svakom potencijalnom šokolaru, a njih se ove godine prijavilo ukupno 69 što je do sada rekordan broj, podijeljeno je meso, po dva svinjska vrata. Nije stoga neobično vidjeti direktoricu Ureda TZ-a Mariju Dejanović u obilasku natjecatelja. Zatekli smo je u “inspekciji” kod Skočićevih.
– Pokrenuli smo Šokolijadu kako bismo ovu našu tradiciju zapadnog dijela Zadarske županije pokazali i izvan vlastitih dvorišta te posebno motivirali mlade za njezino održavanje. Manifestacija predstavlja važan doprinos unaprjeđenju kvalitete proizvodnje šokola, velike gastronomske kvalitete.
– Upravo na ovaj način obogaćuje se ne samo turistička ponuda, već se ističe i gastronomska originalnost Nina i Zadarske županije. Ocjenjivanje i proglašavanje najboljih šokolara upriličit ćemo 15. srpnja na fešti od šokola. Planiramo pokrenuti i udrugu šokolara koja bi nakon ulaska Hrvatske u EU zaštitila ovaj autohtoni proizvod i samu manifestaciju, ističe Dejanović.
Način izrade šokola u Ninu stoljećima je isti. Od obitelji do obitelji ljubomorno se čuva, a razlikuje se samo u omjeru mirodija, koji gotovo svi kriju kao “zmija noge”. Šime Skočić koristi klinčiće mljevene i u komadima, papar usitnjen i u zrnu, muškatni oraščić, cimet te, dakako, sol i vino. Meso je najbolje od svinje uzgojene na domaćoj hrani, stare do godinu dana, teške oko 170 kilograma, malo masnije.
Kako nastaje šokol?
– Ako se meso vrata pravilno odvoji od kosti, dobit će se osam kilograma mesa što je dovoljno za dva šokola. Meso se soli i drži tako tri do četiri dana. Potom se vadi iz soli te se pere u vodi i cijedi. Stavlja ga se u crno zakuhano vino. Nakon što odleži dva do tri sata vadi se da odstoji još toliko vremena na svježem zraku. Sljedeći je korak da se u tako ohlađeno meso što dublje nabadaju zrna papra i klinčići, natrlja ostalim začinima, paprom, cimetom, muškatnim oraščićem te se stavlja u kožicu, najbolje opnu sa svinjskog sala. Dobro se stisne da ne uđe zrak, povezuje se čvrsto svaka tri centimetra konopcem od jute uz pomoć klinova i stavlja se na dim, gdje ostaje deset do petnaest dana. Kad god je burno, iznosi ih se na buru pa opet vraća na dim, a kad popusti konopac tad je šokol zreo. Nakon toga se čuva u mračnoj i vlažnoj konobi ili podrumu da ostane sočan. Najslađi je korak rezanje i kušanje, kaže Šime Skočić te podsjeća da se prvi šokol tradicionalno rezao i jeo svake godine na blagdan Prikazanja Gospe od Zečeva 5. svibnja.
– Ninski hodočasnici jeli su šokol za marendu i užinu hodočasteći na obližnji otočić Zečevo, mjesto Bogorodičina prikazanja. Jelo ga se i uz radove u polju i to najčešće u doba okopavanja kukuruza u lipnju, u vrijeme berbe grožđa, za Božić, a čuvao bi se i za počastiti nesvakidašnjeg gosta. Uvijek je bio cijenjen, a kako je i lagano papren, moglo se za njim i popiti i bolje raditi. Danas, nažalost, u ovom modernom dobu nema takvih radova pa se šokol jede kad god se poželi. U Ninu nema više ni domaćih autohtonih svinja tako da meso za šokole i pršute kupujemo kod domaćih mesara, kaže Skočić, dodajući da će tradiciju čuvati i prenositi na mlađa pokoljenja, zasada na unuka Danijela.
Upitani na kraju što će biti s proizvodnjom šokola kada Hrvatska postane članicom Europske Unije u srpnju iduće godine, s obzirom na stroge kriterije koji vladaju u proizvodnji mesa i suhomesnatih proizvoda, Skočići su nam odgovorili da će se šokol i nadalje pripravljati pa ako bude potrebno i “u ilegali”.
JEDINSTVENA MIKROKLIMA NINSKOG KRAJA
Jedinstvena mikroklima ninskog kraja i fenomen bure sigurno su jedan od najpresudnijih čimbenika za sušenje, dozrijevanje pa onda i kvalitetu i ukus šokola. Bura ovdje na ninskom području objedinjuje “posoljeni” morski zrak te planinski zrak obogaćen mirisima ljekovitog bilja s Velebita. Takva kombinacija daje jedinstveni utjecaj samom procesu sušenja te aromi i kakvoći šokola, objašnjava Marija Dejanović, promotorica Šokolijade.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
BRUXELLES
Plenković o proračunu EU-a: “Radi se u budućnosti same Unije”
Zadar
DVIJE OBLJETNICE
ZJZ Zadar proslavio 80 godina djelovanja i 40 godina samostalnosti
Zadar
OLI WALKER
Svjetski putnik Oli Walker u pratnji psa Carlitosa stigao u Zadar: ‘Hrabar je to potez pojedinca’
Crna Kronika
VIKEND U PROMETU
Na čvoru Posedarje stranac vozio u zabranjenom smjeru, kažnjen je
Hrvatska
u posjetu petrinji
Bačić: Nema razloga razmišljati o novim izborima
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Moda
analiza subotnjeg đira