Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi, u Hrvatskoj je registrirano oko 14.000 oboljelih, a na zadarskom području od ovog kroničnog progresivnog neurodegenerativnog poremećaja središnjeg živčanog sustava boluje oko 900 osoba. Starenjem populacije i produljenjem životnog vijeka Parkinsonova bolest postajat će sve veći javnozdravstveni problem u mnogim zemljama svijeta, na koji će se posebno ukazati i povodom ovogodišnjega Svjetskog dana Parkinsonove bolesti, koji se svake godine obilježava 11. travnja. Na taj je datum, naime, 1755. godine rođen engleski liječnik James Parkinson koji je 1817. bolest prvi opisao.
Poremećaji pokreta
O simptomima ove tzv. bolesti pokreta, uzrokovane nasljednim poremećajima metabolizma ekstrapiramidnih struktura mozga, te nekim drugim, do sada nerazjašnjenim čimbenicima, o liječenju, te važnosti ranog dijagnosticiranja upitali smo dr. Sanju Kalanj, spec. neurologije u Općoj bolnici Zadar.
– Parkinsonova bolest je glavni predstavnik poremećaja pokreta karakteriziranih osiromašenjem kretnji. To je progresivna neurodegenerativna bolest uzrokovana degeneracijom dopaminergičkih neurona crne tvari. Kod oboljelih od Parkinsonove bolesti karakterističan je polupognuti stav cijelog tijela s nogama savijenima u koljenima i rukama savijenima u laktovima, te izraz lica u obliku maske za koji je često odgovorna ukočenost, kaže dr. Kalanj i ističe kako Parkinsonovu bolest karakterizira tremor, odnosno drhtanje dijelova tijela, koje se gubi u snu i tijekom odmora, no s vremenom se javlja u sve duljim periodima. Tremor počinje asimetrično na rukama, prvo jednoj pa drugoj (stereotip – brojanje novca), kasnije zahvaća noge, donju čeljust, jezik, glavu, navodi neurologinja Kalanj, te naglašava kako tremor može biti različita podrijetla i ne mora uvijek značiti Parkinsonovu bolest.
Ostali simptomi karakteristični za ovu bolest, doznajemo dalje, su rigor, odnosno pojačan tonus ili ukočenost u mišićima koji se najčešće javlja u predjelu vrata, ramenog obruča, zdjelice, ali i u šakama i stopalima. Za bolest je karakteristična i bradikinezija, što označava sporost pokreta. Ovaj simptom u najvećoj mjeri doprinosi funkcionalnom oštećenju bolesnika. Obilježen je kašnjenjem u započinjanju pokreta i smanjenjem amplitude pokreta. Uzrokovan je sporošću u prijenosu nužnih informacija od mozga prema određenim dijelovima tijela. Naime, kada su upute primljene tijelo na njih sporo reagira. Normalni asocirani pokreti, kao što su mahanje rukama pri hodanju, treptanje, gestikulacija tijekom razgovora, znatno su smanjeni. Također, usporeno je obavljanje uobičajenih dnevnih aktivnosti koje uključuju fine pokrete poput zakopčavanja dugmadi, vezanja cipela i sl.
Važnost edukacije javnosti
Često je kod bolesnika prisutna depresija, demencija, smetnje sna, mokrenja i stolice, a javljaju se i promjene u rukopisu (mikrografija – veličina slova se smanjuje tijekom pisanja), te promjene u govoru (usporeno započinjanje, tiho, monotono, nerazumljivo pričanje). Može se javiti i pretjerano znojenje, te seboreja kože i vlasišta, kao i gubitak apetita.
Brzina napredovanja bolesti razlikuje se od bolesnika do bolesnika, pa tako u nekih pacijenata čak i dulje vrijeme bolest ne utječe na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
– Za postavljanje dijagnoze najvažnija je klinička slika. Potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status, te po potrebi učiniti test levodopom. Klasični radiološki slikovni postupci prikaza mozga poput kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetske rezonancije mozga (MR) ne pokazuju znatne promjene, kaže dr. Sanja Kalanj i navodi da je liječenje Parkinsonove bolesti simptomatsko, usmjereno na kontrolu motoričkih simptoma, te poboljšanje kvalitete života pacijenta. Progresija simptoma se usporava i koliko je moguće zaustavlja primjenom adekvatne terapije i fizikalnom terapijom, stoga je jako važno bolest otkriti na vrijeme.
Upravo boljom edukacijom javnosti o ovoj bolesti veće su i mogućnosti ranog prepoznavanja simptoma i odlazaka liječniku, što je i jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti koja se obično javlja nakon šezdesete godine i nešto je češća u muškaraca. Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje, uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje.
U senzibiliziranju javnosti na ovu bolest pridonijeli su i neki od poznatih pojedinaca koji su od nje oboljeli poput boksača Muhammada Alija, glumca Michaela J. Foxa, američkog predsjednika Harryja Trumana, austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, te najpoznatije osobe koja je dugi niz godina bolovala od Parkinsonove bolesti – Pape Ivana Pavla II.
najnovije
najčitanije
Svijet
TURSKI PREDSJEDNIK
Erdogan očekuje podršku Sirije u borbi Turske protiv PKK-a
Nogomet
FRANCUSKA
PSG golom u nadoknadi do Superkupa
Hrvatska
HAK
Promet i dalje pojačan na većini graničnih prijelaza
Košarka
ABA LIGA
Cibona poražena u neizvjesnoj završnici u Subotici
Hrvatska
OBLJETNICA SMRTI
Prošla je godina dana od prerane smrti Milana Kolića: Obnašao je niz dužnosti
Nogomet
tužna vijest
Preminuo predsjednik NK Bibinja Nediljko Bugarija
Scena
the voice kids
Zbog Nine iz Galovca Vanna u Voiceu učinila neočekivano!
Zadar
u 67. godini
Preminuo zadarski ugostitelj Dubravko Milin Kvisko
Nogomet
počivao u miru
TUŽNA VIJEST Preminuo je prvi seniorski trener Luke Modrića
Zadar
SUBOTNJA ŠPICA