Svi koji dođu na naše Sveučilište odmah se zaljube u ove naše prostore na rivi

Zadarski sveučilišni prostor je specifičan i kao takav je zamišljen u elaboratu o osnovanju Sveučilišta u Zadru. Zadarski sveučilišni kampus treba imati dva kampusa: stari i novi. Stari kampus daje Sveučilištu jednu atraktivnost, prepoznatljivost, svi koji dođu na naše sveučilište odmah se zaljube u ove naše prostore na rivi

Prije deset godina, 4. srpnja 2002. godine Hrvatski Sabor jednoglasno je donio odluku o osnivanju Sveučilišta u Zadru. Trebalo je proći 606 godina da bi prvo sveučilište u Hrvata, Studium Generale koje je djelovalo od 1396. u ovdašnjem Dominikanskom samostanu ponovno zadobilo svoj status samostalnog sveučilišta i vratilo svoj puni značaj kakav je nekad imalo.
Danas, deset godina nakon obnove Sveučilišta, u tijeku su pripreme za proslavu desete obljetnice rada. Nekad dio Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultetet u Zadru imao je svega 16 odjela te je bio usmjeren na humanističke znanosti. Iako su one još uvijek važan temelj i segment programa zadarskog Sveučilišta ono se ipak razvija u novim smjerovima. Gotovo svake godine otvori se nekoliko novih studija, razvijaju se znanosti vezane uz gospodarstvo ovih prostora, u planu je izgradnja sveučilišnog kampusa, a Zadar postaje sve važnije mjesto na karti znanstvenih skupova i konferencija.
Opravdanost ponovnog osnivanja
– Prvenstveno, Sveučilište je dokazalo da je postojala opravdanost ponovnog osnivanja. U ovih deset godina izuzetno je ojačalo naš znanstveno-istraživački prostor, a s druge strane omogućilo je i neke posve nove odrednice u hrvatskom visokom školstvu, ocjenjuje rektor zadarskog Sveučilišta dr. sc. Ante Uglešić. Naime, Sveučilište u Zadru prvo je departmansko, odnosno odjelno sveučilište na ovim prostorima. Po uzoru na zadarsko iznjedrena su i sveučilišta u Dubrovniku i Puli, organizirana na sličan način.
Sveučilište u Zadru nastalo je iz Filozofskog fakulteta u Zadru te Visoke učiteljske škole i Studentskog centra koji je bio poseban pravni subjekt. Poslije Zagreba Zadar je bio i ostao najznačajnije mjesto u Hrvatskoj za izučavanje humanističkih i društvenih znanosti. No, Uglešić ističe kako se Sveučilište još od osnivanja tadašnjeg Odsjeka za geografiju razvija i u smjeru znanosti koje nisu humanističke ili društvene, kako bi sudjelovali i u životu šire zajednice u kojoj djeluje, ali i kako bi zadovoljilo vrlo važne zahtjeve gospodarskih čimbenika. U tom smislu Sveučilište se proširilo i na tehničke studije, usput razvijajući i neke druge prirodne znanosti (prirodne, medicinske i dr.)..
– Sveučilište u Zadru i dalje je povezano prvenstveno s onim strukama koje su bile temelj, dakle to su humanističke znanosti, ali s obzirom na gospodarske čimbenike, kao što je Tankerska plovidba i neki drugi iskazali potrebe za školovanjem kadrova, proširili smo se i na druge znanosti, istaknuo je Uglešić aludirajući prvenstveno na Pomorski odjel koji danas ima tri studija te svake godine na tržište izbacuje visokokvalificirane stručnjake.
Jedinstveni po programima
– Osim ovih razloga, a to je sačuvati tradiciju i sudjelovati u razvoju šire zajednice u kojoj djelujemo, u svojem programu imamo i treću komponentu, a to je da budemo po svojim programima jedinstveni, odnosno da otvaramo one studijske programe koji ne postoje na našim prostorima. Jedan od takvih je i studij podvodnih tehnologija koji je u fazi odobravanja te drugi programi koji će u budućnosti biti formirani, najavio je rektor. Dio programa izvodit će se i na engleskom jeziku jer osim na hrvatske studente Sveučilište u Zadru računa i na atraktivnost svojih programa stranim studentima.
Većina ovih studija, poput Pomorskog odjela, ekonomije ili poljoprivrede bila je predviđena i u samom elaboratu Sveučilišta kojega je donio Hrvatski Sabor, stoga Uglešić ističe kako se Sveučilište u Zadru nikada nije stihijski razvijalo.
Od 16 odjela koliko je Sveučilište u Zadru brojilo u vrijeme svog osnivanja prije deset godina, danas je došlo do brojke od čak 26 odjela, od čega su 24 aktivna. Dva  druga odjela koja još nisu u potpunosti zaživjela su Odjel za kineziologiju, koji nije u punom smislu klasični kineziološki odjel kao na drugim sveučilištima i Teološko-katehetski odjel koji je proizišao iz činjenice da u Zadru postoji Visoka teološka katehetska škola koja će se integrirati u Sveučilište u Zadru.
– Ugovorom između Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru studij telogije trebao bi zaživjeti na našem sveučilištu, a pitanje je jedino hoće li to biti u ovoj ili drugoj akademskoj godini, kazao je Uglešić.
Uz već postojeće razmišlja se također i o još nekoliko studija koji bi se vezali uz već postojeće odjele.
Stara Tehnička kao sveučilišni “most”
S novim studijima dolaze i novi studenti. Sveučilište u Zadru sada broji 5,372 aktivna studenta, a tu brojku namjeravaju višestruko uvećati. Kako već sada postoje problemi sa smještajnim kapacitetima taj problem namjerava se riješiti gradnjom velikog sveučilišnog kampusa. Projekt bi trebao biti dovršen do 2030. godine, a obuhvaća izgradnju kampusa na lokaciji vojarne Franka Lisice koja je dodijeljena gradu Zadru isključivo za potrebe sveučilišnog kampusa, gdje se već sada nalaze zgrade sveučilišnih odjela te Studentski dom, dok bi zgrade u kojima se sada odvija nastava ostale također dio Sveučilišta u Zadru. Plan projekta je uz postojeće zgrade i obnova stare Tehničke škole koja bi bila sveučilišni “most” između starog i novog dijela.
– Zadarski sveučilišni prostor je specifičan i kao takav je zamišljen u elaboratu o osnovanju Sveučilišta u Zadru. Zadarski sveučilišni kampus treba imati dva kampusa: stari i novi. Stari kampus daje Sveučilištu jednu atraktivnost, prepoznatljivost, svi koji dođu na naše sveučilište odmah se zaljube u ove naše prostore na rivi. S druge strane, što se tiče sveučilišnog prostora nazvanog Novi kampus on je zaživio kao ideja, ne još u potpunosti kao stvarnost, ali prema tome svakako idemo. Veliki je doprinos i Grada Zadra jer je shvatio značenje Sveučilišta odmah nakon njegova osnutka te je od početka podupirao njegov nastanak. Dio koji bi povezivao ta dva kampusa je stara Tehnička škola i to je bila jedna dobra ideja podržana također od strane Zadarske županije u čijem je vlasništvu škola, pojasnio je Uglešić. Zbog kašnjenja lokacijske dozvole za Tehničku školu došlo je do kašnjenja prijave međunarodnih projekata te se kasni i s ovim projektom, iako je on, kako je istaknuo Uglešić, već mogao biti završen. Ipak u tijeku su pripreme za prijavu projekta vezanog uz staru Tehničku školu u suradnji sa Zadarskom županijom za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije.
Sveučilište u Zadru kandidiralo se za sredstva Zapadnobalkanskog investicijskog fonda koja su namijenjena zemljama našeg okruženja. Projekt izgradnje prve faze sveučilišnog kampusa je odobren, a u prvu fazu spada Sveučilišna knjižnica, studentski dom, studentski restoran i zgrada tehničkih i prirodnih znanosti. Dosada postojeće zgrade, skupa s prostorima Tehničke škole, prenamijenit će se za humanističke i društvene znanosti.
– Zamišljena je izgradnja 1.200 kreveta i oni bi trebali biti završeni u prvoj fazi koja bi trebala biti dovršena do konca 2015. godine. Prvenstveno se mislilo na smještaj da možemo dovesti studente. Naša vizija je da bi za deset godina oko desetak tisuća studenata moglo studirati u Zadru u ova dva kampusa, s tim da kad bi Sveučilišni kampus bio dovršen do 2030., a nadamo se i ranije, tada bi oko 15.000 studenata studiralo u Zadru, najavljuje Uglešić.
Prioritet studentskim kapacitetima
A odnos sa studentima kroz ovih deset godina bio je pun uspona i padova, bilo je boljih i lošijih vremena, no Uglešić ga ocjenjuje više-manje korektnim. Prosvjede i probleme do kojih je dolazilo u proteklih nekoliko godina svrstava u politiziranje koje su studenti na vrijeme prepoznali i odbacili.
– Mislim da stvarnih problema nikada nije ni bilo, niti ih ima danas. Koliko je moguće u današnjim okvirima nastojimo studentima omogućiti što bolji standard studiranja u Zadru, zato smo i rekli da ćemo najprije graditi studentske kapacitete, zaključuje rektor. Pohvalio je i studentski restoran u kojem je prehrana na vrlo visokoj razini, a takvu prehranu najavljuje i za Gospić gdje je Sveučilište u Zadru preuzelo studije od Sveučilišta u Rijeci.
Naravno, za velike planove potreban je i velik novac. Sveučilište je svoje financije započelo razmjerno skromno s nešto manje od 25,000,000 kuna prve godine, a danas je taj novac višestruko uvećan te proračun Sveučilišta iznosi 145,773,000 kuna dok Poslovni centar Svečilišta u Zadru ima proračun od oko 10 milijuna kuna.
Izgradnjom poljoprivrednog dobra Baštica koji je jednim dijelom financiran iz donacija, jednim iz državnih poticaja te manjim dijelom od sveučilišta, postao je pokusni poligon za studente, ali i dio koji donosi prihode. Prihodi za održavanje Studentskog doma ostvaruju se i iznajmljivanjem doma kao hostela ljeti, a na Sveučilištu su uvijek aktivni i u natjecanju s različitim projektima kod europskih fondova.
– U ovoj godini u istoj smo situaciji kao i sva druga sveučilišta. Predviđena sredstva manja su za 5,4 posto i koliko će se moći unutar tog proračuna ostvariti sve ono što smo zamislili jedno je drugo pitanje. No, kompletno, u cijelom sustavu RH, nedostaje novca u tom postotku i po tome ćemo se morati ravnati, kazao je Uglešić.
Dio novca svakako odlazi i za plaće zaposlenicima i nastavnicima Sveučilišta. Danas Sveučilište s Poslovnim centrom broji 613 zaposlenika, a veliki postotak njih doktorski su obrazovani. Mjesta za zapošljavanje, osobito otvaranjem novih odjela, još ima.
– Neki odjeli nisu do kraja ekipirani i vjerujem da će i resorno Ministarstvo imati razumijevanja da se odjelima koji nisu dovoljno kapacitirani to i omogući, uvjeren je Uglešć.
Deset godina Sveučilišta bit će obilježeno u Kazalištu lutaka Zadar, a iako je program obilježavanja iznenađenje Uglešić je najavio predstavljanje monografije Sveučilišta te višednevne manifestacije. Središnja proslava bit će održana 26. ožujka na mjestu gdje je nastalo prvo sveučilište, pripremljen je zanimljiv scenski program, prvi puta bit će podijeljene plakete sveučilišta, zaslužnim djelatnicima i studentima bit će podijeljene nagrade, a dodijelit će se i jedan počasni doktorat.

Bio bih sretan da za jedno deset godina polovica naših studenata budu stranci

Važan vid rada Sveučilišta je i međunarodna suradnja s kojom je Uglešić izuzetno zadovoljan.
– Međunarodna suradnja je vrlo važan segment i u tom smislu, iako smo manji od nekih hrvatskih sveučilišta, nastojali smo se što prije uključiti u takve aktivnosti, pogotovo razmjenu studenata. Bio bih sretan da za jedno deset godina polovica naših studenata budu stranci. Činjenica je da imamo suradnju s nizom europskih sveučilišta i institucija, ona nije uvijek aktivna, ali u svakom slučaju mogu reći da je ona intenzivirana u posljednjih nekoliko godina, kazao je Uglešić. Na Sveučilištu u Zadru sada je i oko 30 do 40 stranih studenata, a nije rijetkost ni da zadarski studenti odlaze na školovanje na druga europska sveučilišta. Jedan od najvećih problema su prostorni kapaciteti te je stoga to jedan od prvih problema koji će biti riješen gradnjom kampusa.
Brojnim znanstvenim skupovima također prednjači Sveučilište u Zadru, a najveći broj njih održava se naravno ljeti. S nekoliko europskih sveučilišta Sveučilište u Zadru napravilo je i združene studije te su napravljeni značajni koraci u suradnji s europskim znanstvenicima.