“Stari” HSS-ovci uzvraćaju udarac, Ante Markov osigurava izbornu jedinicu

Prema našem izvoru unutar HSS-a, ni Marijanu Maroji ni Zdravku Šariću neće biti lako osigurati dovoljno delegatskih glasova za pobjedu na unutarstranačkim izborima, s obzirom na to da zadarski HSS-a ima preko 300 članova od čega stotinjak “starih” na koje sa sigurnošću može računati Maroja, dok su ostatak “novi” za koje se pretpostavlja sklonost Segariću. Šarić ne pripada ni “starima”, ni “novima”

Do konca veljače  održat će se izborna skupštine  u organizaciji HSS-a u Zadru,  najavio je povjerenik za zadarsku organizaciju i tajnik  ŽO HSS-a Zdravko Šarić.  Šarić je, odgovarajući na pitanje, kazao kako za sazivanje  izborne skupštine nije potrebno pričekati odluku Predsjedništva HSS-a na žalbu koju  je, koristeći svoje statutarno  pravo, zbog raspuštanja GO  HSS-a Zadar uputio njezin  smijenjeni predsjednik Danijel Segarić. Po Šarićevim riječima izborna će se skupština  do konca veljače održati i u,  također raspuštenoj benkovačkoj organizaciji.
Kao mogući Segarićevi nasljednici na mjestu prvog čovjeka zadarskog HSS-a u posljednjih mjesec dana u javnosti su se, uz Zdravka Šarića,  spominjali Marijan Maroja i  Ivica Kostović.
– Neću se kandidirati.  Nuđeno mi je da prihvatim  kandidaturu, ali ja sam uvijek  za mlađe. Oni imaju energiju  koja meni već pomalo i nedostaje, i to cijenim. Podržat  ću da to bude mlađi kandidat i  ponuditi iskustvo koje imam  kao član koji je osnivao gradsku organizaciju, odgovorio  je, međutim, Kostović koji je  1993. bio prvi tajnik GO  HSS-a, u vrijeme kad je stranku u Zadru vodio Miljenko  Peričić.
– Prvo se po ograncima moraju izabrati delegati. Delegati i ŽO HSS-a imaju pravo  predlaganja kandidata. Postoji mogućnost da me predlože, i ako se to dogodi vjerojatno ću prihvatiti, rekao je  Marijan Maroja.
– Za sad još ne znam hoću li  se kandidirati. Obveze koje  imam kao tajnik ŽO su velike,  a velike su i obveze predsjednika GO. Konzultirat ću  se sa središnjicom i sa Županijskim odborom, odgovorio  je Šarić.
Po našem izvoru unutar  HSS-a, ni Maroji ni Šariću  neće biti lako osigurati dovoljno delegatskih glasova za  pobjedu, s obzirom na to da  zadarski HSS-a ima preko 300  članova, od čega stotinjak  “starih” na koje sa sigurnošću  može računati Maroja, dok su  ostatak “novi” za koje se pretpostavlja sklonost Segariću.  Šarić ne pripada, međutim, ni  “starima”, ni “novima”.
Pobijedili na izborima,  izgubili u stranci
Smjena Danijela Segarića, s  mjesta predsjednika zadarske  zadarskog HSS-a, odnosno  raspuštanje te organizacije  polovicom studenoga prošle  godine, na vidjelo je iznijela  rezultate nezacijeljene podjele u HSS-u na prostoru Zadarske županije. Prije nego li  je smijenjen Segarić, suspendirani su nekadašnji predsjednik Županijske skupštine  Vladimir Kovačević i predsjednik ražanačkog HSS-a Ivica Katić. Svu trojicu može se  svrstati u “nove” HSS-ovce koji su, kao ljudi od Friščićeva  povjerenja, posredovanjem  potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja,  šumarstva i vodnog gospodarstva Božidara Pankretića, odnosno člana Uprave Podravke  Marina Pucara, u stranku ušli  prije lokalnih izbora 2009., “izmakli stolice” starom vodstvu  stranke u zadarskoj i županijskoj organizaciji, nesklonom HDZ-u, i sklopili potom   petostranačku koaliciju na  čelu koje je bio HDZ-a.
U svoju korist oni su više  puta isticali kako su u stranku  doveli preko tisuću osoba i u  konačnici, kao koalicijski partner, pobijedili na izborima.  Pobjeda na izborima donijela  je u slučaju nekih od njih i  pročelnička mjesta u resorima  koji se smatraju tipično  HSS-ovskima, pa je Segarić  postao pročelnik županijskog  UO za poljoprivredu, a Katić  pročelnik zadarskog UO za  poljoprivredu i razvitak otoka.  Kovačević je do ožujka prošle  godine obnašao dužnost predsjednika Županijske skupštine.
Kako je došlo do njegove  suspenzije Ivica Katić, predsjednik Općinske organizacije  Ražanac za sad javno ne iznosi. Iz izvora njemu bliskih  može se, međutim, saznati kako je Predsjedništvo županijskog HSS-a još u rujnu izglasovalo suspenziju Katića  optuženog da je ugledu Županijske organizacije nanio štetu  time što je središnjici stranke  poslao dopis u kojem je naveo  kako vodstvo ŽO HSS-a krši  statutarne odredbe po pitanju  sazivanja sjednica  Županijskog odbora. U studenom ove  godine Časni sud ŽO HSS-a  Zadarske županije pokrenuo  je protiv Katića postupak o  disciplinskoj odgovornosti.
Novi ljudi, stari  scenarij
Za razliku od Segarića i  Kovačevića, Katić je političar  sa stažem. Trenutačno je, u  četvrtom mandatu, vijećnik u  Općinskom vijeću općine  Ražanac, pri čemu je prva tri  mandata osvojio kao član  HSLS-a, a 2009., kada je HSS  osvojio tri mandata, u Vijeće  je ušao umjesto Vladimira  Kovačevića.
Izmicanje pozicije “novim”  HSS-ovcima danas se događa  po scenariju sličnom onome  već viđenom pred izbore 2009.  godine, kada su pozicije izgubili “stari” HSS-ovci. Naši  izvori unutar HSS-a, podjednako “novi” kao i oni među  “starima” koji danas više ne  kotiraju kao mogući stranački  čelnici u Zadru, kao glavnog  scenarista smjena prepoznaju  Antu Markova, potpredsjednika stranke, jednog od petorice potpredsjednika Glavnog odbora HSS-a i čovjeka  zaduženog za Dalmaciju, koji  je i predsjednik Uprave JANAF-a.
Pred izbore 2009., tadašnji  čelnici zadarskog i županijskog HSS-a Tino Festini i Zoran Morović podnijeli su ostavke kako bi preduhitrili  smjenu na izvanrednim  skupštinama koje bi u suprotnom bile isprovocirane. Na  mjesto predsjednika zadarskog HSS-a u prosincu 2008.,  svega 18 dana nakon što je  Festini podnio neopozivu ostavku, izabran je Danijel Segarić. Zanimljiva je podudarnost kako je v. d. predsjednika  organizacije do izbora Segarića bio njegov potencijalni  nasljednik Marijan Maroja.
Izbori za Vijeća  mjesnih odbora
Koncem listopada 2009. godine Segarić je, kao izborni  pobjednik, reizabran na mjesto predsjednika, na skupštini  na kojoj su kao potpredsjednici izabrani, također “novi”  HSS-ovci Slavko Marić i Elvis  Dražić, da bi prije dva mjeseca  Županijski odbor raspustio  zadarsku organizaciju obrazloživši takav postupak lošim  rezultatima na izborima za vijeća mjesnih odbora u Gradu  Zadru, to jest činjenicom da je  HSS, od ukupno 37 mjesnih  odbora, na izbore izašao samostalno u tri mjesna odbora,  te još u šest u koaliciji s  HDZ-om.
 U obrazloženju Segarićeve  smjene pojavili su se isti elementi već poznati iz vremena  njegovoga prvog izbora, ali i u  slučaju smjene Zorana Morovića s mjesta županijskog  predsjednika pred oko dvije  godine. Županijsko vodstvo  HSS-a, pa i sam predsjednik  ŽO HSS-a Josip Zubović, Segariću su stavili na teret što  ogranak Bili brig nije sudjelovao na izborima, uz dodatno pojašnjenje kako su tamo učlanjeni novi ljudi koji su  tražili izvanrednu izbornu  skupštinu, dok je  Segarić navodno tražio njihovo brisanje.  Smijenjeni je predsjednik zadarske organizacije u trenutku smjene odgovarao kako je  zapravo tražio da se upišu u  skladu sa Statutom, to jest  učlane u matični ogranak.
Slično tomu, nakon prvog  izbora Segarića na mjesto  predsjednika “stari” HSS-ovci  na čelu s Marijanom Marojom, uz to što su tvrdili kako  izborna skupština nije bila  održana u skladu sa statutom  budući da nije bila organizirana po delegatskom principu, te kako nije bilo kvoruma u trenutku izbora novog  vodstva, bezuspješno su se  žalili Statutarnom povjerenstvu i Glavnom odboru stranke i na to što je stranačka  središnjica izravno primala  članove u matične ogranke.  Od Zorana Morovića je, prije  nego što je podnio ostavku na  mjesto županijskog predsjednika u ožujku 2009., od Predsjedništva stranke zatraženo  da sazove izvanrednu skupštinu zbog novoupisanih članova, a Morović je tada, baš kao  i Segarić prije dva mjeseca,  osporavao statutarnost njihovog postupka učlanjena.
U konačnici je Morović podnio ostavku, čime je zahtjev  za sazivanjem izvanredne  skupštine na kojoj je planirana njegova smjena postao  izlišan, a Morović je od stranke, iza čijeg se djelovanja i  tada spominjao Markov, ostavljen da se u miru kandidira  na izborima za načelnika  Općine Sali na kojima je pobijedio. Komentirajući njegovu pobjedu predsjednik  HSS-a Josip Friščić se kasnije  u Zadru pohvalio tvrdnjom da  je “Morovićev uspjeh dio  HSS-ovog uspjeha”.
Kriterij broja mandata
U prilog tezi kako razlog  posljednjih smjena u HSS-u, a  napose Segarićeve, ne leži u  rezultatima rada, neki od  naših sugovornika upozoravaju na to kako bi, da se zaista  željelo primijeniti kriterij uspješnosti, prije zadarske organizacije na red za raspuštanje došle organizacije u  Obrovcu, Pakoštanima i Pagu.  Naime, na posljednje izbore  za vijeća mjesnih odbora u  Gradu Obrovcu HSS, na  čijem je tamošnjem čelu Jasminka Adžić Sikirić, nije  uopće izišao. Rezultat paških  izbora za vijeća mjesnih odbora su vijećnici u samo jednom od pet mjesnih odbora –  MO Pag gdje je HSS izišao u  koaliciji sa SDP-om, dok je  HSS u Pakoštanima na izbore  izišao samo u MO Pakoštane,  jednom od četiri mjesna odbora  u ovoj općini i to u koaliciji s HDZ-om i HSP-om.  Koalicija je osvojila četiri  mandata, a od toga je jedini  HSS-ovac Blaž Rašin. Općinska organizacija HSS-a Pakoštane je, pri tom, po broju  članova druga najjača organizacija u županiji.
Zadarski HSS nakon izbora  za vijeća mjesnih odbora  participira u vlasti u mjesnim odborima Bokanjac, Novi Bokanjac, Ričina i Ist, a osvojeno  je šest mandata, jednako koliko i 2006. godine. Godine  2010. HSS-ovci su osvojili dva  mandata u Vijeću MO Novi  Bokanjac, te po jedan u vijećima MO Ričina, MO Bokanjac, MO Jazine II i MO Ist,  pri čemu je ova stranka dala  predsjednika Vijeća u Istu. U  prethodnom mandatu ova  stranka je imala po jednog  vijećnika u vijećima mjesnih  odbora Bili brig, Bokanjac,  Jazine I, Ploča, Višnjik i  Voštarnica.
– Nije to isti scenarij. U  ograncima se nije održao niti  jedan sastanak, stari članovi  nisu dobili poziv na niti jedan  sastanak. U ogranak na Bilom  brigu učlanili su se  novi ljudi i  Segarić je dobio zahtjev da  sazove sastanak u roku od 15  dana, no to nije napravio. Neki su se učlanili preko ŽO, ali  ima i nas, starih članova. A  gdje su se novi uopće i mogli  učlaniti kad organizacija nije  ništa radila?, komentirao je,  međutim, Maroja.
Prolaz u Sabor
Većina naših izvora među  “starim” HSS-ovcima ne žali  nad sudbinom “novih”, a poneki među njima danas su  mišljenja da bi Markovljev utjecaj bio manje snažan da su  na izborima za predsjednika  ŽO HSS-a, umjesto aktualnog  predsjednika Josipa Zubovića  iz Kolana podržali Jolu Petričevića iz Starigrada. Naši su  sugovornici suglasni u tome  da kao “produženu ruku” Ante Markova na zadarskoj sceni  vide tajnika i potpredsjednicu  ŽO HSS-a Zdravka Šarića i  Irenu Devčić Buzov, te pri  tom napominju kako su u srazu “starih” i “novih” oni napredovali.
Irena Devčić Buzov postala  je predsjednica Županijske  skupštine nakon isprovocirane ostavke Vladimira Kovačevića. U ožujku prošle godine Županijska skupština je,  naime, trebala glasovati o razrješenju Kovačevića s ove  dužnosti i imenovanju Devčić  Buzov, no Kovačević je preduhitrio smjenu podnijevši ostavku. Nije moglo proći neprimijećeno kako je u vrijeme  održavanje te sjednice  Skupštine u predvorju vijećnice bio tajnik ŽO HSS-a  Zdravko Šarić koji, usput  rečeno, nije županijski vijećnik.
Šarić je tada odgovarao kako je riječ o “političkoj odluci”,  te je na upit vodi li smjena  Kovačevića ka njegovom isključenju iz stranke odgovorio  kako Kovačević ostaje član  HSS-a.
Izvori unutar HSS-a procijenili su već tada kako je  redatelj Kovačevićeve smjene  Markov, koji na ovaj način  osigurava da mu novi zadarski  HSS-ovci, ojačani izbornim  uspjehom, ne preotmu vodeću  poziciju na listi na parlamentarnim izborima. Naime, zadarski HSS je nakon lokalnih  izbora, po riječima jednog od  naših sugovornika u središnjici bio “hit”, tim više što je  Markovljeva baza u Šibensko-kninskoj županiji dodatno oslabljena stranačkim  transferima. Ante Markov na  parlamentarnim izborima  2007. bio je drugi na koalicijskoj listi HSLS-HSS, na  mjestu iza Stanka Zrilića, a  pozicija prvog na listi sada mu  je, navodno, važna tim više što  mu mogućnost samostalnog  izlaska HSS-a na predstojeće  parlamentarne izbore otežava  “prolaznost” u Sabor.
“Kontrola” delegata
Po Statutu stranke kandidature za parlamentarne izbore utvrđuje Glavni odbor na  prijedlog Predsjedništva, a u  Glavnom odboru s područja  Zadarske županije su Josip  Zubović, kao predsjednik ŽO  i Irena Devčić Buzov, koja je  to postala kada je na mjestu  predsjednice Županijske  skupštine zamijenila Vladimira Kovačevića.
Pri tom nije nevažna ni  činjenica da HSS nakon parlamentarnih očekuju i izbori  za vodstvo stranke na nacionalnoj razini, a s tim u vezi  neki od naših sugovornika navode kako kontrolirati zadarsku i benkovačku organizaciju  znači kontrolirati organizacije  s najvećim brojem delegata s  prostora Zadarske županije.
– Antu Markova poznajem.  Nema se on što baviti ni Kovačevićem, ni Segarićem. Poznajem čovjeka i ne smatram se  zbog toga njegovom produženom rukom, s mnogo ljudi sam dobar, ali to ne znači da  sam njihova produžena ruka.  Svaka je organizacija sama za  sebe. Kada Josip Friščić, kao  predsjednik HSS-a, prepozna  da u nekoj organizaciji postoji  problem za koji treba pronaći  rješenje, za to zaduži nekog od  članova Predsjedništva, a Ante Markov je zadužen za Dalmaciju, jer djeluje na tom području. S tim svaka priča završava. Ako se Kovačević i  Segarić nisu snašli, to je druga  stvar, rekao je Zdravko Šarić.
– Ako su to stvarno izjavili,  ovakvim izjavama članovi, bili  stari ili novi, mogu samo skrivati nečiji nerad. Nekomu tko  ne radi najlakše je, kad se  pojavi netko tko radi, reći kako netko treći stoji iza njega.  Da su stari članovi to mogli  reći, e to zbilja ne vjerujem, jer  stari članovi sudjeluju u stvaranju snažne zadarske organizacije, odgovorila je, upitana za komentar, Irena  Devčić Buzov.

Saslušanje, pa odluka

Predsjednica Časnog suda ŽO HSS-a Jasminka Adžić-Sikirić, inače jedna od “novih” članica, kazala je kako Časni sud još nije donio odluku o tome hoće li Kovačevića i Katića isključiti iz stranke.
– Potrebno ih je saslušati i tek onda će odluka biti donesena, rekla je Adžić-Sikirić i pojasnila kako je Kovačević suspendiran zbog “djelovanja neovisno o stranci, to jest bez konzultiranja s članovima užeg Predsjedništva”, no na upit da precizira o kojem se prijestupu radi odgovorila je kako “ne može konkretnije reći o čemu se radi”.
U slučaju da Časni sud donese odluku o njihovom isključenju, Katić i Kovačević imaju statutarno pravo žaliti se Časnom sudu HSS-a na nacionalnoj razini.

“Slučaj” Benkovac

Pred kraj godine je raspuštena i GO HSS-a Benkovac. Kako je javno iznosio predsjednik ŽO HSS-a Josip Zubović, to je učinjeno zbog propusta u radu organizacije.
– Od zadnje skupštine održane 2009., vodstvo organizacije bilo je dužno predočiti središnjici i Županijskoj organizaciji kompletno ustrojstvo organizacije, ali ni do konca 2010., niti Županijska organizacija, niti središnjica, nisu dobile informaciju da je Gradska organizacija u Benkovcu podijeljena na ogranke. To nas je navelo na krivi put i kad je došlo je do zahtjeva za sazivanjem izborne skupštine, ona nije bila održana po delegatskom principu što je trebala biti, s obzirom na to da su ustrojeni ogranci, već je održana kao da su svi članovi organizacije ujedno i članovi Skupštine. S obzirom na to da je to bilo protivno Statutu, odlučili smo raspustiti organizaciju i prije nego li je središnjica donijela takvu odluku, jer se ovakvo stanje ne može dopustiti, rekao je Šarić.
Prethodno je u listopadu prošle godine, na poziv bivšeg predsjednika benkovačke organizacije Vice Brkljače, policija intervenirala tijekom izvanredne izborne skupštine. Brkljača je prijavio remećenje javnog reda i mira, navodeći kako je nasilno izbačen od nepoznate osobe. Brkljača je tada javno pojašnjavao kako je skupština bila sazvana za 18 sati, no kako mu, kad je stigao 15 minuta prije najavljenog početka, izbacivači nisu dopustili ulazak.