Sjedinjeni grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1610. na grbovnici Budor

Akademik Nikša Stančić održao je u utorak u Arheološkom muzeju Zadar predavanje pod naslovom “Povijest hrvatskoga grba”. Tražila se stolica više u predvorju muzeja, jer su brojni željeli čuti kako je nastajao hrvatski grb kakvog danas znamo. Preko slika iz pojedinih razdoblja povijesti i prikaza grbova u raznim fazama Hrvatske, Slavonije i Dalmacije akademik Stančić je na zanimljiv način prikazao nastajanje tog hrvatskog simbola. Prvo su bili odvojeni grbovi triju kraljevstava, da bi se u jednom razdoblju počeli prikazivati skupa.
– Često čujemo naziv šahovnica, dok je pravi naziv šahovni štit, istaknuo je akademik Stančić. Prikazujući grb Hrvatske s Ostrovičke glavice iz 1347. godine podsjetio je kako je Hrvatska tad došla direktno pod vlast Anžuvinaca. Nakon Krbavske bitke 1495. Maximilian I. je sklopio ugovor s Anžuvincima o nasljeđivanju. Stančić je prikazao grb sa šahovnicom i grb Dalmacije iz 1495.
– Prvi put je grb upotrijebljen službeno, kao grb Hrvatske, južno od Gvozda, na Cetinskoj ispravi 1527., istaknuo je Stančić napominjući kako je grb Slavonije nastao 1496., kada ga je plemstvu Slavonije dao Vladislav II. Prvi put se, pak, sjedinjeni grb Hrvatske pojavljuje 1610. na grbovnici Budor.
– U novoj situaciji hrvatsko plemstvo inzistira na sjedinjenju teritorija i banovi iskazuju pojam o jedinstvu triju kraljevstava na svojim zastavama. Prijelomno razdoblje je doba bana Nikole Erdodyja 1680. – 1692. Nakon toga se traži sjedinjenje svih hrvatskih teritorija, pa i onih pod mletačkom vlašću, istaknuo je Stančić dodajući kako se grb pojavljuje od tada ili sva tri na jednom štitu ili odvojeno, ali na istoj zastavi.