“Sat povijesti” u Svetom Frani

Umjesto jednog sata koliko je trebao trajati, susret se u ugodnoj atmosferi produžio na stotinjak minuta. Osim što su vodiči uživali u razgledavanju ovog vrijednog franjevačkog dragulja, fratri su ih upoznali i sa svojim poljoprivrednim proizvodima te ih počastili bogatim domjenkom

Franjevački samostan sv. Frane u Zadru koji se gradi sredinom 13. stoljeća, od samog je početka uz male povijesne prekide sjedište franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, kazao je u svom uvodnom slovu gvardijan fra Drago Ljevar zadarskim turističkim vodičima, članovima zadarske Udruge “Donat”.
Posjetom samostanu sv. Frane članovi Udruge TV “Donat” u praksi su primijenili svoja dva gesla: “Znanja nikad dosta” i “Zadrani turisti u svom gradu”. U sklopu gesla “Znanja nikad dosta” vodiči učestalo posjećuju povijesno-kulturne ustanove na području Zadarske županije, pa je tako na red došao i ovaj samostan koji je ujedno i Franjevački provincijalat sv. Jeronima, a na čijem se čelu nalazi fra Josip Sopta.
 Sakristija Zadarskog mira
Fra Drago Ljevar je u svom obraćanju turističkim vodičima istaknuo da je Zadar 1212. ili 1219. godine osobno pohodio sam sv. Franjo Asiški, utemeljitelj franjevačkog reda na putu u Palestinu.
Fra Drago je govoreći o povijesti samostana vodiče informirao da se u doba gotike i renesanse vodila rasprava o očuvanju izvornog oblika crkve i samostana ili njihova preoblikovanja u skladu sa stilom tog vremena. Ipak, naglasio je gvardijan Ljevar, na kraju se sačuvala matrica kompleksa nastala u vremenu izgradnje crkve i sakrstije koja je trajala od sredine 13. do početka 14. stoljeća, a dovodi se u vezu s gotičkim arhitekturom franjevaca i dominikanaca Umbrije i Veneta. Povijesno jako važna je sakristija koja je ujedno bila i kapela sv. Ludovika i kapitularna dvorana. U njoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir.
– Preuređenje i opremanje kora i svetišta crkve dogodio se krajem 14. stoljeća u vrijeme kada je samostan 1393. godine odlukom generalnog kaptola u Koelnu postao sjedište franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji. Njegova izvorna izgradnja završena je sredinom 15. stoljeća postavljanjem podija Jurja Dalmatinca na mjesto ranije pregrade kora, ispripovijedao je fra Drago.
Nažalost, nadodao je, trijemovi prvotnog klaustra stradali su u požaru 1476. godine. U to vrijeme dio fragmenata premješten je u klaustar sv. Jerolima na Ugljanu.
– Nakon sklapanja Zadarskog mira 18. veljače 1358. godine, grad Zadar ušao je u polustoljetno razdoblje anžuvinske vladavine koja se pokazala višestruko korisnom za grad, rekao je fra Drago te pojasnio:
 Dar pape Nikole IV.
– Zadru je vraćen najveći dio njegove autonomije te su istaknuti plemići bili nositelji državne politike, a među njima birali su se knezovi za ostale dalmatinske komune. Oživjela je povezanost sa zaleđem, gasio se mletački monopol, što je pospješilo unapređenje trgovine i zanatstva. U to vrijeme u grad dolaze poznata umjetnička imena iz Milana i Venecije, kao i iz Pesara, Padove, Riminija i Ravenne, Francuske i Njemačke, naveo je fra Drago.
Nakon obilja vrijednih informacija o povijesti samostana vodičima nije preostalo ništa drugo nego da uživaju u ljepoti kora iza glavnog oltara rađenog u drvu, velebnom djelu cvjetne gotike koje potpisuje rezbar Ivan Borgosansepolcro iz Venecije. Oltar je završen 1394. godine.
Govorilo se i o jednom posebno vrijednom oltaru – onom posvećen sv. Frani s oltarnom palom koju je izradio Jakov Palma, zvani Palma Mlađi. Jedan rijetko spominjani podatak je i da je središnji oltar na kojem se nalazi lik Bezgrešne Bogorodice od srebra dar nekadašnjeg člana samostana, pape Nikole IV.
Vodiči su pažnju obratili i na fresku smještenu nasuprot korskih sjedala, djelo poznatog zadarskog slikara Franje Salghetti-Driolija. Bila je ovo izvrsna prilika i da se zaviri u knjižnicu Samostana koja broji otprilike 70.000 svezaka, 130 inkunabula, brojne pisane isprave te osobito vrijedne oslikane koralne kodekse iz 14. i 15. stoljeća.
Treba spomenuti i pergamenu iz 1228. godine, sačuvan najstariji spomen franjevaca u Zadru. Novi barokni prozori koji su ugrađeni na mjesto gotičkih 1780. godine su zazidani 1973. godine, zbog velike provale u kojoj je ukraden i vrijedan ophodni gotički križ.
Umjesto jednog sata koliko je trebao trajati, susret se u ugodnoj atmosferi produžio na stotinjak minuta. Osim što su vodiči uživali u razgledavanju ovog vrijednog franjevačkog dragulja, fratri su ih upoznali i sa svojim poljoprivrednim proizvodima te ih počastili bogatim domjenkom.