Došlo je do ubrzanja inflacije, godišnja vrijednost u 2011. mogla bi biti 2,1 posto, dok je lani bila 1,1 posto. Oporavak ekonomije bit će dug i spor “za što smo si i sami krivi”
Guverner HNB-a Željko Rohatinski jučer je na konferenciji Tržišta novca u Opatiji upozorio na mogući povratak inflacije te na činjenicu da i EU kao jedan od većih rizika zemlje procjenjuje visoku deviznu izloženost pa stoga ohrabruje HNB i Vladu na smanjenje upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima. O eventualnom ukidanju valutne klauzule HNB je, kaže Rohatinski, sve rekao, ali to je pitanje zapravo regulirano dvama člancima u Zakonu o obveznim odnosima, te de facto i nije u ingerenciji HNB-a, kaže guverner. Ponovio je i da će oporavak ekonomije biti dug i spor, “a za mnogo toga smo si sami”. Što se inflacije tiče, došlo je do njenog ubrzanja, pa bi prosječna godišnja inflacija u 2011, mogla biti 2,1 posto, dok je lani bila 1,1 posto. “Ne čini se puno, ako tako i ostane”, veli Rohatinski, dodajući da se inflacija opet, kao i 2008., javlja zbog rastućih cijena hrane i tekućih goriva na inozemnom tržištu, ali se, veli, izbjegava rasprava o koncesijama na domaću naftu i problemima u sustavu subvencija poljoprivredi. Točnije, niti jedan od tih faktora se ne koristi u svrhu kontroliranja cijena.
Novčane injekcije
– Nakon prvog udara krize krenule su rasprave o poticanju gospodarstva kombiniranim djelovanjem monetarnih i fiskalnih mjera. Upravo je to u srpnju 2009. bio predmet razgovora s predsjednicom Vlade. Tada sam izrazio spremnost na značajno otpuštanje rezervi banaka, čak i uz rizik gubitka dijela deviznih rezervi. No, iznio sam tada i ocjenu o previsokom fiskalnom deficitu i neracionalnoj strukturi rashoda. Projekcija je bila da se kombiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike oslobodi financijski potencijal od oko 2 milijarde eura koje bi se na različite načine usmjerile prema gospodarstvu. Taj sastanak nije završio nikakvim čvrstim zaključkom, ali su karte otvoreno stavljene na stol. No, rebalans koji je uslijedio za 2009. i novi proračun za 2010. pokazali su da fiskalna pozicija nije bitno izmijenjena u odnosu na dotadašnje stanje, opisao je guverner.
I u takvim uvjetima HNB je odlučio dio rezervi osloboditi bezuvjetno, međutim, objasnio je Rohatinski, kako su novčane injekcije dane u uvjetima kada ništa drugo nije bitnije izmijenjeno, posljedica je bila rast loših kredita za 51 posto u 2010., rast kreditnog rizika, onemogućeno je daljnje smanjenje kamata, što je utjecalo na usporavanje kreditiranja, a onda i na promjene u sferi štednje: devizni depoziti narasli su za 9 posto, a kunski pali za 11 posto. Kunskih je depozita sada tako 30 posto manje nego početkom krize.
Što je bilo, bilo je
– Naravno, sve što se zbivalo utjecalo je na to da je ponovno porasla valutna supstitucija, kao ono protiv čega smo se borili, i to uspješno, prije izbijanja krize. Udio deviznih depozita ponovno je skočio s prijekriznih 70-ak na sadašnjih 81 posto. Sve to onda otvara i pitanje valutne usklađenosti aktive i pasive banaka. Nakon drastičnog pada BDP-a u 2009., sada smo u fazi stagnacije, a je li to plus ili minus pola posto, nije bitno. Zabrinjava daljnji pad industrijske proizvodnje, a građevinarstvo je u dubokoj depresiji. Dobro je što raste izvoz, no nije dovoljno, opisao je Rohatinski. U kontekstu nemogućnosti postizanja dogovora s fiskalnom vlašću svo ovo vrijeme guverner je podsjetio i da je i krajem prošle godine HNB procijenio da je potrebno opet ubaciti novu likvidnost u sustav.
– Imajući na umu ranija iskustva, kao prva mogućnost iskristalizirale su se operacije na otvorenom tržištu na osnovi državnih obveznica. To sam oprezno najavio lani u listopadu, ali se nakon usvajanja državnog proračuna za 2011. i od toga moralo odustati. Onda smo prešli na drugu mjeru, smanjenje minimalno potrebnih deviznih potraživanja, zaklkjučio je Rohatinski.
– Što je bilo, bilo je, kazala je ministrica financija Martina Dalić, govoreći o dosadašnjem vođenju fiskalne politike. Istaknula je kako je najvažnija lekcija koju bi hrvatska fiskalna politika trebala izvući da se štedjeti mora tijekom dobrih vremena kako bi se moglo trošiti tijekom najveće krize. Rekla je i da se hrvatska fiskalna politika nije odrekla aktivne potpore gospodarskom oporavku, a donošenjem fiskalnih zakona Hrvatska je pokazala da postoji spremnost prihvaćanja tih lekcija, kazala je Dalić.
Nepovoljan rejting
Prema stavovima Europske komisije i ECB-a, ističu se četiri pitanja: uz porast inflacije, koja zahtijeva poseban oprez, smatra se da je vanjska ranjivost zemlje i povećana. Treće, smatra se da je fiskalna konsolidacija temeljni preduvjet za održivi rast jer bi deficiti u 2010. i 2011. za posljedicu mogli imati neodrživost javnog duga. Četvrto, želi se ohrabriti HNB i ostala tijela vlasti da nastave napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule jer povećava rizike i onemogućuje upotrebu tečaja kao sredstva prilagodbe. Takve ocjene, ističe guverner, ne treba podcijenjivati posebno u kontekstu da potrebe inofinanciranja u ovoj godini iznose 18 milijardi eura ili oko 40 posto BDP-a. Nepovoljan rejting zemlje može znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu.
najnovije
najčitanije
Županija
OBAVIJEST
Za sljedeći tjedan najavljena proljetna deratizacija u Preku
Hrvatska
HTZ
Skupština HTZ-a: U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
Hrvatska
HRVATSKI PREMIJER
Plenković o pregovorima: “Imam li 76 ruku? Načelno da. I više. Teoretski, ako me pitate, imam ih 83”
Crna Kronika
PU ZADARSKA
Od višestrukog počinitelja prekršaja u prometu, privremeno oduzeto vozilo
Crna Kronika
VOŽNJA U PIJANOM STANJU
VOZIO ‘MRTAV PIJAN’ U Gornjem Karinu vozio pod utjecajem alkohola od 2,40 promila
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST
HEP JAVLJA Ove ulice u županiji u četvrtak ostaju bez struje
Zadar
EMOTIVNA PJESMA