Recesija koja stiže bit će nezapamćena: EU traga za najmanje tisuću milijardi eura pomoći članicama

Najmanje tisuću, a možda i dvije tisuće milijardi eura bit će potrebno za oporavak gospodarstava i društava članica Europske unije od gospodarske krize koja bi mogla zbrisati petnaest posto bruto društvenog proizvoda EU-a, i to je novac za kojim će predstojećeg ljeta tragati Europska unija.
Polovina od tisuću milijardi već je dogovorena: 540 milijardi eura za prvo suočavanje s pandemijom članice će moći početi koristiti od lipnja, odlučili su čelnici država i vlada EU-a okupljeni u Europskom vijeću na video- konferenciji proteklog četvrtka. Time su čelnici Unije potvrdili raniji dogovor ministara financija EU-a, koji su prije dva tjedna predložili spomenuti paket kratkoročnih mjera.
No svima je jasno da to ni neće biti dovoljno. Zato su čelnici EU-a na istom summitu dogovorili osnivanje Fonda za oporavak gospodarstva EU-a te prenamjenu Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO) za razdoblje od 2021. do 2017., koji je prvotno trebao biti namijenjen pokretanju Europskoga zelenog plana. Sada je dogovoreno da Europska komisija do 6. svibnja predloži novi, revidirani prijedlog VFO-a.

Tri mehanizma
Ta tri mehanizma – već odobrene kratkoročne mjere od 540 milijardi eura te Fond za oporavak gospodarstva i VFO koje tek treba usuglasiti – trebali bi dosegnuti najmanje tisuću, a možda i dvije tisuće milijardi eura, kako bi pomogli očuvanju i oporavku gospodarstva u predstojećoj gospodarskoj krizi uzrokovanoj pandemijom virusa COVID-19, koja će sunovratiti globalno gospodarstvo.
Prema procjenama Europske središnje banke (ECB), europsko bi gospodarstvo samo u ovoj godini moglo pasti i za nezapamćenih petnaest posto BDP-a.
Kratkoročne mjere teške 540 milijardi eura, koje je Europsko vijeće članicama odobrilo za korištenje od početka lipnja, sastoje se od kredita u iznosu od 240 milijardi eura iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma – fonda osnovanog zbog gospodarske krize 2018. – jamstvenog fonda Europske investicijske banke do 200 milijardi eura i sto milijardi eura potpora radnicima kojima je zbog epidemije skraćeno radno vrijeme.
Koliko je članicama novčana pomoć EU-a potrebna, svjedoči i izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je prije početka videokonferencije Europskog vijeća izjavio kako će sve članice EU-a u sljedećim godinama trebati pomoć Unije.
»Očekujemo da se europski višegodišnji proračun, koji je bio pripreman u sasvim drugim okolnostima, transformira u ključni instrument gospodarskog oporavka članica«, kazao je Plenković, precizirajući kako će članice pomoć Unije trebati barem u sljedeće tri godine, 2021., 2022. i 2023.

Dramatičan trenutak
No Unija, kao i obično, teško postiže dogovore. VFO već kasni: bilo je planirano da bude usvojen do kraja prošle, a potom u prvoj polovini ove godine, za hrvatskog predsjedanja EU-om. Pandemija je te planove poremetila, pa je sada plan da Europska komisija predloži novi prijedlog VFO-a do 6. svibnja te da ga članice rasprave i usvoje tijekom ljeta.
Istodobno će trebati usuglasiti i Fond za oporavak gospodarstva. Nije još posve jasno kako će sva ta tri mehanizma izgledati i u kakvom će međusobnom odnosu biti, ali je sigurno da je EU još jednom pred teškim ispitom uzajamne solidarnosti i sposobnosti usuglašavanja nacionalnih sa zajedničkim, europskim interesima. O dramatičnosti trenutka svjedoči izjava francuskog predsjednika Emanuela Macrona na Europskome vijeću u četvrtak: »Ako padne dio, past će i cijela Europa.«
Dvije su temeljne dileme: struktura VFO-a te način financiranja Fonda za oporavak gospodarstva. Detalji o VFO-u moći će se komentirati tek kada stignu prve reakcije članica na njegov novi prijedlog, koji EK treba predstaviti 6. svibnja.
Zasad je sigurno da su pregovori oko VFO-a i dosad išli prilično teško, pa bi bilo neobično da posve novi prijedlog, donesen na brzinu, pod pritiskom pandemije i njezinih nezapamćenih posljedica, prođe glatko i bez ozbiljnih razmimoilaženja.
Ozbiljni su prijepori i oko načina financiranja Fonda za obnovu gospodarstva: bi li za njega solidarno jamčile sve zemlje EU-a svojevrsnim »koronaobveznicama«, što zagovara Francuska i južne članice EU-a, poput Italije i Španjolske, ili ne, jer se tome protive neke članice sa sjevera, poput Njemačke i Nizozemske.
Treba također dogovoriti i načine financiranja članica iz toga Fonda: bi li to bila bespovratna novčana pomoć, što traži Francuska i članice EU-a teže pogođene krizom, ili krediti, kako drže Njemačka, Nizozemska, Danska. Austrija i Švedska. Francuski predsjednik Macron traži »veliki plan obnove«, jer drži da će kriza biti tolika da će državama biti nužna i bespovratna pomoć.
Predstojeće ljeto bit će ključno za dogovor – a možda i za budućnost EU-a. Jer, kako je na posljednjem sastanku s kolegama, čelnicima članica EU-a rekao Macron: »Ako ne znamo postići dogovor, naša Europa nema budućnosti.«
 

Summit EU-a – zapadni Balkan nije odgođen, ali neće biti održan u Zagrebu
 
Nije odgođen summit EU-a – zapadni Balkan, koji je hrvatska vlada htjela pretvoriti u vrhunac svojega predsjedanja Europskom unijom. No neće biti održan u Zagrebu, nego u formi videokonferencije, a sudjelovat će svi čelnici EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana, usuglasili su se čelnici na Europskom vijeću.