U povodu Svjetskog dana kazališta u HNK u Zagrebu održala se izvedba drame “Hamlet” Williama Shakespearea u režiji Ivice Kunčevića. I oni, čini se, još uvijek, poslije nekoliko stotina godina, pokušavaju pružiti odgovor na uvijek jedno te isto pitanje – biti ili ne biti (prosvjednike, koje nitko ne sme da bije – sic!). U Zadru pak, Jasna Ančić još je jednom bila “Američka papisa” Esther Vilar, pokušavajući nam pokazati kako i žena može biti ‘veći katolik od pape’
Malo tko bi se usudio svom romanu (objavljenom nakon devet godina rada) dati naslov “Sloboda”, koji obvezuje i lako navodi na skretanje u sladunjave vode u kojima začin čine sloboda i ljubav, a da ostane na visini zadatka – da bude ironičan i zahtjevan, ozbiljan i sveobuhvatan. Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je (kojega sam spomenuo u prethodnoj kolumni, u kojoj pak on hvali kolegu D. F. Wallacea) napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu – ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose – rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub. Franzenovi likovi briljiraju u dijalozima, a kombiniranje tehnika – dnevnik s pripovijedanjem u prvom licu s objektivnim pripovjedačem u trećem licu – iznimno dinamizira priču i njezine paralelne tokove. Podrobni opisi kapitalističkih/korporacijskih makinacija i djelovanja novca za Franzena nisu samo poligon razotkrivanja velikih prevara u suvremenom svijetu nego i područje na kojem se izoštruje moral pojedinca – makar i kroz greške; Franzenovi se junaci osvješćuju i potom odupiru globalističkoj pošasti s vrlo jasnim etičkim stavom: Ne, nismo svi na prodaju, ne, nismo svi spremni izdati prijatelja, ne, nismo svi lakomi na novce. U suvremenoj književnosti dominira antimoral, nasilje prolazi bez osude. U Franzena dominira onaj trenutak (zaboravljene) ljudskosti koji dovodi do ganuća.
Zbog svega gore navedenog ne čudi me da je i kritika imala slično mišljenje, pa između ostalog navodi i slijedeće:
Utopiste na top-liste!
“Roman koji je istovremeno zanimljiva priča o disfunkcionalnoj obitelji i neizbrisiv portret našeg vremena.” (The New York Times), ili pak: “Književni genij našeg vremena… Suvremeni klasik… Sloboda je roman godine, roman stoljeća.” (Guardian), a također i ovo: “Roman upravo o tome kako danas živimo.” (Time).
E, sad, pravo pitanje, u svezi toga zašto sam počeo kolumnu s Franzenom, jest mogu li i druge vrste umjetnosti tako rječito pro/govoriti o stvarima koje nas sve skupa muče, uključujući i one utopiste koji imaju volje svakodnevno izlaziti na ulice i trgove hrvatskih gradova i gradića te prosvjedovati protiv te i takve slike svijeta, a bez realne šanse da stanje stvari uistinu uguraju u top i ispale na Mjesec.Primjerice, što može danas kazalište?
U povodu Svjetskog dana kazališta u HNK u Zagrebu održala se izvedba drame “Hamlet” Williama Shakespearea u režiji Ivice Kunčevića. I oni, čini se, još uvijek, poslije nekoliko stotina godina, pokušavaju pružiti odgovor na uvijek jedno te isto pitanje – biti ili ne biti (prosvjednike, koje nitko ne sme da bije – sic!). U Zadru pak, Jasna Ančić još je jednom bila “Američka papisa” Esther Vilar (rođena 1935. u Buenos Airesu), pokušavajući nam pokazati da i žena može biti ‘veći katolik od pape’.
Prije početka zagrebačke predstave međunarodnu poruku povodom Svjetskog dana kazališta, a koju je napisala Jessica A. Kaahwa iz Ugande, pročitao je glumac HNK u Zagrebu Krunoslav Šarić, koji je ujedno bio i autor hrvatske poruke, a pročitala ju je ravnateljica Drame HNK u Zagrebu. Poruka je, kažu, glasila, između redaka, i ovako: aj, bona, kahvu mi Kaahwa ispeci?!
Brakorazvodna sparnica
U povodu Svjetskog dana kazališta 27. ožujka, ministar kulture RH Jasen Mesić uputio je čestitku svim kazalištima, kazališnim umjetnicima i djelatnicima (između inog, rečeno je i ovo): “Slaveći Svjetski dan kazališta obnavljamo svijest o važnosti kazališnog diskursa koji se događa u interakciji s publikom, dok čarolija kazališnog čina i kreativna ostvarenja umjetnika propituju i šire granice umjetnosti. Kazalište oživotvoruje i prikazuje civilizacijske potrebe društva u cjelini te predstavama kristalizira duh vremena u kojem živimo.” Dakle, naši prosvjednici na ulicama i trgovima, takoreći, sudjeluju u činu stvaranja pravog, živog teatra, umjetničkog performansa kojim ujedno oživotvoruju vlastite potrebe civiliziranog društva u cjelini, te sukladno tomu također i kristaliziraju duh vremena u kojem svi skupa živimo.
Ili barem pokušavamo živjeti, pa i onda kada Vladi to baš nije posebno drago. Jer Vlado bi da vlada vječno, čovječno il’ nečovječno.
PS: Iz upućenih kuloarskih naklapanja, odgovorno tvrdim, čuje se kako se sprema brak između Drage i Vlade. Ženski dio gay zajednice tu je vijest dočekao s posebnim oduševljenjem (barem do trenutka dok se ne dozna kako su u pitanju ipak Drago i Vlada, dakle jedan posve banalan, nezanimljiv heteroseksualan brak, protiv kojega, također doznajemo – tkozna sve dozna – prosvjednici, barem zasad, ne planiraju prosvjedovati).
najnovije
najčitanije
Zadar
DHMZ
Danas promjenjivo oblačno, na Jadranu češća sunčana razdoblja
Style
Bridgerton Nails
Nosimo razigrane manikure inspirirane novom sezonom popularne serije
Style
Pozadina fenomena
Otkriveno zašto kada smo pod velikim stresom možemo doživjeti intenzivan osjećaj straha
Košarka
NBA liga
Knicksi i Pacersi slavili u šestim utakmicama i izborili polufinale doigravanja
Nogomet
Liga prvaka
Edin Terzić najavljuje pobjedu i u Parizu, Luis Enrique žali za propuštenim prilikama
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Županija
SVEČANA SJEDNICA
Dodjelom godišnjih nagrada i priznanja obilježen Dan općine Bibinje
Zadar
OBAVIJEST