Proizvodnja soli ovisi o suncu, vjetru i tržištu

Proces nastanka salamure traje oko tri mjeseca i od mora kojim se u travnju napune bazeni do srpnja nastane oko 120.000 kubika salamure, što je dovoljno za proizvodnju između 20.000 i 22.000 tona soli. No to ne znači da će se toliko soli i proizvesti. – Proizvodnja soli ne ovisi samo o vremenskim uvjetima nego i o procjeni stanja na tržištu, navodi Želehovski

Stari paški solari nekad su s nestrpljenjem, ali i s  nelagodom čekali travanj.  Naime, u travnju se bazeni  pune morem, a upravo u to je  vrijeme kiša solarima mogla  nanijeti velike štete. Bazeni su  plitki pa već i manje količine  kiše razrijede more, a time se  produžava proces kristalizacije soli. Do prije tridesetak  godina vidjeti oblake na nebu  u travnju za solare je bila  noćna mora. No to više nije  tako. Prije tridesetak godina  na predjelu Svilno izgrađen je  proizvodni pogon u kojem se  sol proizvodi zagrijavanjem  salamure i zbog toga kiša ne  može nanijeti veće štete. Bazeni soli prostiru se na površini od 220 hektara i u njih  se u travnju pušta od osam do  deset centimetara mora uobičajene slanosti od 3,5 bomea. Uz povoljno vrijeme, a  solari povoljnim vremenom  smatraju sunčane i vjetrovite  dane, do konca svibnja će se,  zbog isparavanja, slanost mora povećati na osam do devet  bomea.
Do 22.000 tona soli
– Proizvodnja soli, odnosno  kristalizacija, počinje kada  nastane salamura, odnosno  more visoke slanosti od 25  bomea, kaže Bogdan  Želehovski, tehnički direktor  “Solane Pag”.
Proces nastanka salamure  traje oko tri mjeseca i od mora  kojim se u travnju napune  bazeni, do srpnja nastane oko  120.000 kubika salamure što  je dovoljno za proizvodnju između 20.000 i 22.000 tona  soli. No to ne znači da će se  toliko soli i proizvesti.
– Proizvodnja soli ne ovisi  samo o vremenskim uvjetima  nego i o procjeni stanja na  tržištu, a to znači da će se  proizvesti onoliko soli koliko  će se moći prodati, navodi  Želehovski.
Dio salamure se zadržava u  pričuvi u jednom od najvećih  bazena na jugozapadnom dijelu Južne vale. Pričuva je potrebna kako bi se, ako se  ukaže potreba, sol mogla  proizvoditi i poslije ljeta. “Solana Pag” je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, a uz sitnu i krupnu konzumnu, te industrijsku sol  proizvodi i sol za perilice posuđa, soli za kupanje i začine  za pripremu mesa i ribe. U  tehnologiji proizvodnje soli  koriste se prirodne pogodnosti, a to su čist okoliš, velik broj  sunčanih dana i vjetar.
Sol – Hrvatski otočni  proizvod
Kako navode u “Solani Pag”  paška sol sadrži sedamdeset minerala od kojih je većina nužna  za ljudsko zdravlje. Najveći dio  soli plasira se na domaće tržište,  a dio soli se i izvozi. Prošle godine  sol proizvedena u “Solani Pag”  dobila je pravo uporabe oznake  “Hrvatski otočni proizvod”.  Paška sol se tako pridružila  proizvodima koji su već dobili  oznaku “Hrvatski otočni proizvod”, a to su paška čipka, paški sir  i baškotin, tvrdo pecivo koje se  proizvodi u Benediktinskom samostanu Sv. Margarite u Pagu.
Proizvodnja soli u Pagu prvi  put se u povijesnim dokumentima spominje 999. godine, no  pretpostavljala se kako se sol  na Pagu proizvodila u doba  starog Rima. Stoljećima se sol  prikupljala na bazenima i brodovima se prevozila do skladišta. Na tom je sezonskom  poslu, koji je trajao od sredine  lipnja do konca kolovoza radio velik broj radnika. No otkada je izgrađen pogon za  proizvodnju soli, bazeni služe  samo za proizvodnju salamure, a sol se može proizvoditi  cijelu godinu. Ove su godine,  u vrijeme punjenja bazena  morem, vremenske prilike bile povoljne, a nakon punjenja  bazena zaredalo se desetak  vrlo toplih dana tako da more  u bazenima brzo isparava. Na  rubovima bazena stvara se  gusta pjena što je nepogrešiv  znak zgušnjavanja mora koje  će ovih dana biti trostruko  gušće od mora kojim su bazeni napunjeni u travnju.