Presudna kvaliteta sušenog rajskog voća

Najvažnija u procesu proizvodnje smokvenjaka je sirovina koja mora biti kvalitetna, a druga je po važnosti tehnologija. Tijekom godina posao se razvijao, ali su se i nova saznanja usvajala, kaže Tomo Ostojić
U sklopu projekta AlterPop “Poticanje poduzetništva kroz promociju alternativne poljoprivredne proizvodnje”, a u organizaciji udruge Eko Zadar održana je radionica “Proces izrade smokvenjaka”. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a partner mu je AGRRA (Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, te Poljoprivredno savjetodavna služba Zadar.
Smokvenjak s eko markicom
Voditelj radionice bio je Tomo Ostojić, vlasnik OPG iz Perečkog Blata kod Ploča koji je polaznicima objasnio tehnologiju proizvodnje smokvenjaka po kojemu je njegovo gospodarstvo postalo poznato i izvan granica Hrvatske.
– U priču oko smokvenjaka sam krenuo 2008. godine kao apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a zapravo sve je krenulo malo po malo. Najvažnija u procesu proizvodnje smokvenjaka je sirovina koja mora biti kvalitetna, a druga je po važnosti tehnologija. Tijekom godina posao se razvijao, ali su se i nova saznanja usvajala, ispričao je Ostojić. Polaznicima radionice, kojih je bilo 15-ak na praktičan način je pokazao kako se od samljevene sirovine suhe smokve dobiva smokvenjak iznimne kvalitete.
– Mi proizvodimo dvije varijante smokvenjaka voćni (naranča, limun i bademi) i pikantni s dodatkom feferončina. Recepturu smo smišljali s poznatim kuharima, koji znaju svoj posao, a i htjeli smo izbjeći rakije kao dodatak smokvi. Smokvenjak za koji imamo i eko markicu, može se proizvesti u svakom domaćinstvu, samo se umjesto u dehidrator, mljevena smokva stavi u pećnicu koja ima ventilator, rekao je vlasnik OPG-a iz plodne neretvanske doline.
Problem sa zemljištem
Polaznici radionice imali su priliku probati proizvode OPG Ostojić, kojih trenutno na tržištu ima 12, a prvi je u Hrvatskoj ponudio i energetsku pločicu sa smokvom. Zainteresirani sudionici radionice Ostojiću su postavili konkretna pitanja od onih kako u tehnološkom smislu zadržati kvalitetu sirovine do što je s plasmanom gotovih proizvoda. Ostojić smatra kako smokve ne treba tretirati niti sumporom koji je štetan za ljudsko zdravlje, ali ni brašnom što je postao trend u nama susjednim zemljama.
Ovaj poduzetan Neretljanin razmišlja o proširenju proizvodnje, sa trenutno 200 posađenih stabala smokava na još 100-injak, ali je veliki problem sa zemljištem kojega zapravo nema dovoljno za sve zainteresirane. Vlasnik OPG Ostojić tvrdi kako čak 90 posto svog vremena potroši na papirologiju koju od njega traži država, ali iz današnje perspektive, unatoč tome što radi posao za koji se školovao, Ostojić priznaje kako bi teško krenuo u ovaj projekt.
– Mi trenutno možemo konkurirati kvalitetom naših proizvoda, ali kako su Grčka i Turska puno jače u proizvodnji kandiranog voća naša cijena je veća i to je za nas problem. Postoje načini da se naši proizvodi  plasiraju u zemlje EU, ali većinu ipak prodajemo za vrijeme turističke sezone na našoj obali, kaže Ostojić.