Potres u Turskoj nije ni među prvih 10, ali uzima više žrtava

Foto: Reuters

Prema podacimaAmeričkog geološkog instituta(USGS), pet najjačih potresa imalo je magnitudu devet i više stupnjeva dok je od petnaest preostalih najmanju imao japanski iz ožujka 1933. godine, kada je zabilježeno podrhtavanje od 8,4 stupnja po Richteru.

1. Valdivia, Čile, 22. svibnja 1960. (9,5 stupnjeva po Richteru)

U potresu je stradalo 1655 ljudi, 3000 ih je ozlijeđeno, a dva milijuna raseljeno. Čileu je prouzročio štetu od 550 milijuna američkih dolara, a cunami koji je izazvao uzrokovao je smrt i štetu čak do Havaja, Japana i Filipina. ‘Zona loma’ potresa bila je duga više od 1000 kilometara. Dva dana nakon potresa obližnji vulkan Puyehue je eruptirao, šaljući pepeo i paru do šest kilometara u atmosferu u razdoblju od nekoliko tjedana.

2. Prince William Sound, Aljaska, 28. ožujka 1964. (9,2 stupnja po Richteru)

U potresu je izgubljeno 128 života i prouzročio je ukupnu štetu od 311 milijuna američkih dolara. Osjetio se uglavnom na Aljasci, kao i nekim mjestima u Kanadi, a cunami čak do Havaja. Najveću štetu pretrpio je grad Anchorage, 120 kilometara sjeverozapadno od epicentra.

3. Sumatra, Indonezija, 26. prosinca 2004. (9,1 po Richteru)

Što zbog potresa, što zbog cunamija koji je uzrokovao, stradalo je ukupno 227.900, a oko 1,7 milijuna ljudi raseljeno je u 14 zemalja južne Azije i istočne Afrike. Epicentar je bio 250 kilometara jugoistočno od Band Aceha u Indoneziji, na dubini od 30 kilometara. Nekoliko dana kasnije, 28. prosinca, počeo je eruptirati vulkan u blizini Baratanga.

4. Sendai, Japan, 11. ožujka 2011. (9,0 stupnjeva po Richteru)

Nastradalo je gotovo 20 tisuća ljudi. Šteta koju je cunami prouzročio na reaktorima u nuklearnim elektranama u Fukushimi rezultirala je najvećom svjetskom nuklearnom krizom u posljednjih nekoliko desetljeća. Mnogi stanovnici morali su zauvijek napustiti domove.

5. Kamčatka, Rusija, 4. studenog 1952. (9,0 stupnjeva po Richteru)

Epicentar se nalazio 200 kilometara od obale, ispod oceanskog dna, na dubini od 30 kilometara. Severo-Kurilsk bio je glavna žrtva cunamija. U nekoliko minuta srušen je grad sa 6000 stanovnika. Koliko je ljudi točno stradalo, nije poznato. Naime sovjetske su vlasti na ovu tragediju stavile pečat državne tajne. Početkom 2000-ih, kada je otvoren pristup vojnopomorskim arhivima (dokumenti ministarstva obrane još uvijek se drže u tajnosti), objavljeno je da je poginulo 2336 ljudi. Međutim povjesničari smatraju da je cunami odnio najmanje 8000 života i da su gotovo 2000 žrtava bila djeca predškolskog i školskog uzrasta. Zbog tog potresa i cunamija 1956. godine u SSSR-u su osnovane seizmološka i meteorološka služba, piše tportal.