Posadi lijesku u svom vrtu

Sadnja voćaka je u punom jeku. Treba iskoristiti svaki komadić prostora da vrt obogati s  raznim voćkama. Ljeska nekada znana voćka kontinentalnog područja pronalazi mjesto  pod Suncem u našim vrtovima. Pojedinci ne samo o sadnji  u vrtovima razmišljaju o podizanju plantaža kojih je svakom  danom sve više u kontinentalnim voćarskim područjima.
Što je lijeska, gdje uspijeva i  kako se uzgaja nameće se kao  prvo pitanje svakom onom koji će se odlučiti da u svojem vrtu u proljeće posadi nekoliko  sadnica ovog orašastog voća.
Rađa u trećoj godini
 
    Lijeska uspijeva na umjerenim klimatskim područjima  Europe i Azije. Biljka doseže  visinu od 3-8 metara, cvate  zimi i to od prosinca do ožujka. Korijen joj raste i razvija se  vrlo plitko, u sloju od oko 30  cm. Rese su muški cvjetovi, a  ženski su jedva vidljivi i imaju  izrazito crvene tučkove. Plod  lijeske je lješnjak koji se nalazi u malim grozdovima, od 1- 5 komada u svakom grozdu.
Počinje rađati u trećoj ili  četvrtoj godini, a u puni rod  dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno  stablo daje od 8 do 12 kg, a od  ploda oko 50% otpada na  ljusku.
U našim klimatskim područjima obično se uzgajaju  istarski dugi i rimski lješnjak  koji služi kao oprašivač. Istarski dugi je ujedno najmasovnija sorta na našim plantažama, s više od 80% udjela  u uzgoju. Za kvalitetno  oprašivanje je potrebna jedna biljka rimskog lješnjaka na  četiri biljke istarskog dugog.
Lijeska zahtijeva dovoljno  vlage u tlu cijele godine. Zadovoljava­juće su količine  oborina u čitavoj godini 800 –  1200 mm, od toga u ve­getaciji – travanj i rujan barem 350 –  400 mm, odnosno za razdoblje travanj – srpanj ukupno  280 mm. Zbog toga je dobro  prije podizanja većih nasada  planirati sustav za zalijevanje.
Lijesku treba saditi na tlima umjereno  vlažnim, osrednje dubokim, povoljne strukture, humoznim i pH vrijednosti 5,0 do 8,0. Dobro podnosi karbonatne ilovače i skeletna tla. Uspješno se uz­gaja  na položajima za uzgoj vinove loze.
     
Četiri uzgojna oblika
 U proizvodnji lijeske danas se primjenjuju četiri osnovna uzgojna oblika: prirodni grm i grmolika vaza (oba  uzgojna oblika bez debla) te  vaza i piramida (uzgojni  oblici s deblom visine 30 – 70  cm). Najčešće upotrebljivani  uzgojni oblik je grmolika vaza. Oblikuje se najčešće u prvim godinama, s četiri osnovne primarne grane na kojima se oblikuju sekundarne  skeletne grane oko 50 cm jedna od druge. Time su zadovoljeni prirodni uvjeti rasta,  oblikovanja i pom­lađivanja  grma, te diferenciranja rodnih pupova, uz najpovoljniju  osvijetljenost unutrašnjosti i  oboda grma.
Za one koji planiraju posaditi nekoliko stabala lijeske u  vlastiti vrt ili na okućnicu nije potrebno neko posebno  znanje i iskustvo, ali oni koji  se odluče za plantažni uzgoj  lijeske neka se konzultiraju  sa stručnjacima.