Ove godine se u stadima ovaca može zamijetiti janjad i u lipnju što po mnogima nije uobičajeno. Za razliku od janjadi koja je došla na svijet zimi, janjad koja se ojanjila u kasno proljeće ne mora podnositi hladnoću i vlagu, a i trave ima u izobilju
Sezona janjenja na Pagu počinje u siječnju, ponekad i u prosincu i traje do travnja ili svibnja, a mužnja traje do lipnja. Mrkanje ovaca se odvija u kolovozu i rujnu, no ponekad se događa i kasnije. Plodnost paških ovaca je oko 120% što znači da jedna ovca ojanji jedno, a vrlo rijetko dva janjeta. Tri janjeta već bi bilo čudo. Porodna težina janjadi je oko tri kilograma, no već nakon dva mjeseca janjad dobije težinu od 12 do 15 kilograma. Janjad siše do trideset dana. Nakon razdoblja sisanja, ovce se muzu oko pet mjeseci, tako da prosječna dužina laktacije iznosi oko 180 dana i za to vrijeme paška ovca proizvede od 80 do 150 litara mlijeka. Prema službenim podacima na Pagu ima oko 30.000 ovaca te određen broj ovnova. Od siječnja do svibnja ojanji se između 25.000 i 30.000 janjadi.
Lipanjska janjad
No, ove godine se u stadima ovaca može zamijetiti janjad i u lipnju, što po mnogima nije uobičajeno. Za razliku od janjadi koja je došla na svijet zimi, janjad koja se ojanjila u kasno proljeće ne mora podnositi hladnoću i vlagu, a i trave ima u izobilju. Valjda zbog toga ta kasnoproljetna janjad izgleda živahnije od one zimske. Ivica Peranić iz Javne poljoprivredne savjetodavne službe Hrvatske poljoprivredne komore smatra kako janjad u svibnju i lipnju ipak nije neuobičajena pojava već se radi o ciklusu oplodnje šilježica.
– Šilježica je janje ženskog spola staro godinu dana koje se ostavlja za rasplod, a paška ovca dostiže spolnu zrelost u dobi od sedam do dvanaest mjeseci što ponekad ovisi o uhranjenosti i drugim okolnostima. Dakle, šilježica je spolno zrela u kolovozu i rujnu tako da ojanji u prosincu i siječnju kada i počinje sezona mužnje, navodi Ivica Peranić.
No, kako janjenje traje nekoliko mjeseci i među šilježicama ima i mlađih i starijih, što znači da nisu sve u isto vrijeme spolno zrele.
– Šilježice koje su dostigle spolnu zrelost nešto kasnije ojanje se kasnije, a mogu se ojanjiti u travnju ili svibnju, a ponekad i u lipnju, kaže Peranić.
Neke šilježice u vrijeme kada su dostigle spolnu zrelost nisu imale mogućnost mrkanja ukoliko iz bilo kojeg razloga nisu bile u doticaju s ovnom. Zbog toga se može dogoditi da se neka šilježica, unatoč tome što je spolnu zrelost dostigla znatno prije, ojanji znatno kasnije, kada se za to ostvare mogućnosti, odnosno kaka dođe u kontakt s ovnom.
Od 80 do 150 litara mlijeka po ovci
Ovčari kažu kako broj janjadi u svibnju i lipnju nije veći nego obično. No, bio taj broj veći ili ne, za ljubitelje paške janjetine dobra je vijest da se mlada janjetina može dobiti i izvan uobičajene sezone mužnje. Paška ovca je prilagođena životu na otočnom kamenjaru i ovčari kažu kako dobro podnosi janjenje u proljetnim mjesecima, pa čak i pred ljeto. U vrijeme janjenja na pašnjacima ima malo trave i zbog toga tridesetak dana pred početak laktacije, kao i za vrijeme laktacije mnogi ovčari ovce dohranjuju s kukuruzom. Dnevno se po ovci daje od 450 do 600 grama kukuruza. Nakon razdoblja sisanja, ovce se muzu oko 5 mjeseci, a prosječna dužina laktacije je oko 180 dana i za to vrijeme paška ovca proizvede od 80 do 150 litara mlijeka. Mnogi ovčari su posljednjih godina znatno smanjili proizvodnju sira i mlijeko prodaju otočnim siranama.
O paškoj ovci
Malena, ali izdržljiva paška ovca je nastala križanjem nekoliko pasmina. Na Pagu se nekad uzgajala pramenka, a koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća kada je vuna mogla dobro prodati, pramenka se križala s merino ovnovima. No, sedamdesetih godina prošlog stoljeća zanimanje tržišta za vunu se smanjilo i na koncu je posve nestalo, ali se povećao interes za mlijekom i sirom. Tada se paška ovca križala sa sardinijskom i awassi pasminom zbog povećanje mliječnosti. Paška ovca spada u red malih ovaca i njena je prosječna težina od 30 do 40 kilograma. Ovnovi prijeđu težinu od 50 kilograma. Ovce su bijele boje, a vrlo rijetko, u oko 2% slučajeva su crne boje, no takve se uglavnom ne ostavljaju za rasplod. Na Pagu se ovce drže na pašnjacima koji su ograđeni žicom ili suhozidom, a na pašnjacima ovčari urede štalu ili nadstrešnice zbog držanja ovaca za jakih bura, dugotrajnih i obilnih kiša ili snijega. U štalama i nadstrešnicama se drži sijeno, a koriste se i za okupljanje stada radi mužnje. U povoljnim vremenskim uvjetima na pašnjacima ima dovoljno trave koja je primarna hrana ovaca, ali za vrijeme jakih suša trave nema dovoljno i tada se ovce dohranjuju sijenom koje se uglavnom nabavlja u Lici, a rjeđe u Istri.
najnovije
najčitanije
Zadar
WINGS FOR LIFE
U nedjelju se zbog utrke mijenja mjesto ukrcaja putnika na liniji Zadar-Preko
Županija
JAVLJA HEP
Neke ulice u županiji dio petka bez struje
Ostali sportovi
ATP Madrid
Iga Swiatek rutinski izborila finale Madrida, Amerikanki je prepustila tek četiri gema
Hrvatska
USPJEŠNO PROVOĐENJE MJERA
Konferencija na temu Demografija u fokusu, mala općina Brinje kao dobar primjer
Plodovi zemlje i mora
"JESTE LI IH VIDJELI?"
PROLJETNICE Promatrajte i osjećajte, ali nikako – ne berite!
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST