Opasno neprepoznavanje prestanka disanja

 O opstrukcijskoj apneji u snu, potencijalno opasnoj bolesti visokog kardiovaskularnog rizika na predavanju u Gradskoj knjižnici govorila je doc. dr. sc. Tatjana Šimurina, anesteziologinja u zadarskoj Općoj bolnici.
Predavanje je održano u okviru redovitog mjesečnog programa “Četvrtkom do zdravlja” koji organizira Odjel za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru s ciljem približavanja medicinskih tema široj javnosti na zanimljiv i edukativan način.
Apneja u REM fazi
– Riječ je, istaknula je dr. Šimurina, o poremećaju disanja tijekom spavanja kojega često pacijenti nisu svjesni, te je njeno neprepoznavanje vrlo opasno jer ono što je neprepoznato je i neliječeno, kazala je dr. Šimurina koja je zatim pojasnila samu funkciju spavanja, istaknuvši kako postoje dvije kategorije spavanja NREM faza (non-rapid eye movement) i REM faza (rapid eye movement), a apneja odnosno prestanak disanja najčešće nastaje u REM fazi.
Postoje mnogi poremećaji disanja do kojih može doći tijekom spavanja, a to su sindrom opstrukcijske apneje, sindrom središnje apneje, sindrom središnje alveolarne hipoventilacije, sindrom povećanog otpora u gornjim dišnim putovima i primarno hrkanje.
S obzirom da opstrukcijska apneja dovodi do kolapsa ždrijelne muskulature tijekom spavanja u osoba koje hrču, objašnjen je i pojam hrkanja kao zvučnog fenomena nepravilnog ritma i različitog intenziteta zvuka. U fazi hrkanja dolazi do snižavanja tonusa mišića dišnih puteva koji se nakon buđenja ponovno uspostavljaju zbog čega se hrkanje ne može javiti u stanju budnosti. Inače, hrkanje je ozbiljan socijalni problem i često utječe na odnose u obitelji.
Od apneje mogu patiti i djeca
– Prekid zračne struje odnosno disanja u snu može trajati pola minute, pa i više, a ponavljati se i do pedeset puta u jednome satu spavanja ili nekoliko stotina puta tijekom noći. S obzirom da u osoba koje prolaze taj ciklus posljedično dolazi do hipoksije odnosno do djelomičnog nedostatka kisika, dakle do prestanka protoka zraka, takve osobe su zapravo u čestome buđenju, pa je njihovo spavanje isprekidano, što za posljedicu ima dnevni umor zbog neispavanosti, upozorila je dr. Šimurina, navodeći kliničke simptome kod opstrukcijske apneje u snu.
Tako uz nagla buđenja koja prati osjećaj “gušenja”, nemir tijekom spavanja, noćno preznojavanje i mokrenje, osobe s ovim poremećajem pri buđenju imaju suha usta i grlobolju, te ranojutarnje glavobolje. Tijekom dana muči ih pretjerana dnevna pospanost, pa je kod njih čak 7 puta veća mogućnost prometnih nesreća, slabije pamte i usredotočuju se, skloni su promjenama raspoloženja i osobnosti, a dolazi i do seksualne disfunkcije.
S obzirom da od apneje mogu patiti i djeca, kod njih su klinički simptomi habitualno hrkanje, nemiran san, problemi ponašanja koji uključuju agresivnost i hiperaktivnost, te čest kašalj i prehlade.
Ispunjavanje upitnika o kvaliteti spavanja
Bolesti i stanja koja mogu dovesti do opstrukcijske apneje u snu su neuromišićne bolesti, povećan respiracijski napor, srčana zatajenja, poremećaj središnje ventilacijske kontrole (moždani udar, ozljeda glave.) Čimbenici, pak, koji pridonose ovoj pojavi su debljina, povećan opseg vrata, spol (ugroženiji su muškarci), dob (najčešće obolijevaju osobe starije dobi), genetika, pušenje, alkohol, trudnoća, endokrinološki poremećaj, veliki krajnici, treći krajnik, resica, kao i anatomske nepravilnosti glave i lica, primjerice u osoba s Down sindromom.
Ono što je osobito važno, naglasila je još dr. Tatjana Šimurina, jest prepoznati bolesnika s opstrukcijskom apnejom u snu, pri čemu je značajna metoda ispunjavanje upitnika o kvaliteti spavanja.
Neliječena apneja može dovesti do opasnih i dugotrajnih zdravstvenih posljedica, koje uključuju i teška stanja poput srčanog i moždanog udara, kognitivne disfunkcije ili dijabetesa tipa 2. Da je riječ o ozbiljnom poremećaju kazuje i podatak da je čak 80 posto muškaraca i 90 posto žena s ovim poremećajem klinički neprepoznato, a neliječenje, osim do zdravstvenih problema, vodi i kraćem prosječnom trajanju života.