Smatram da su sve stranke koje djeluju na hrvatskoj političkoj sceni hrvatske stranke i da se bore za dobrobit građana i da ih ne bi trebalo staviti na stranu i reći: “ova stranka ne bi trebala biti parlamentarna.” Ne, ona ima pravo zastupati svoje desne interese koliko god hoće, a neka druga lijeve ili one “po sredini.” Mi laburisti nismo lijevo, nismo desno, nego smo prvi pravi put
Ne živi se od krupnog kapitala; krupni kapital zgrće kapital samo sebi, pogotovo kad se događa na prostoru koji je na bezobrazan način oduzet narodu i gdje je narod zapravo opljačkan. Ne treba daleko ići; čiji je Borik, čija je Punta Skala, čija je marina u Sukošanu? Što vi imate od toga?
U veljači ste, zajedno sa stranačkim predsjednikom Dragutinom Lesarom, najavili osnivanje podružnica u Biogradu na moru, Obrovcu i Benkovcu i osnivanje županijske podružnice. Je li to još uvijek realno?
– Od tada do danas povećali smo članstvo; na zadarskom području imali smo dvadesetak, a danas imamo 59 članova. Upita imamo bitno više. Osjećamo da imamo dosta velik broj simpatizera. Ne žurimo širiti se jer u Zadru nismo situirani pri čemu mislim na prostor u kojem bismo se mogli sastajati. Išao sam tražiti i rečeno mi je kako prostora nema, ali neka napišem molbu. Meni je bedasto moliti nekog. Zbog toga smatram da sam možda kriva osoba na mjestu predsjednika ogranka. Netko drugi bi moguće imao način biti pragmatičniji i moliti. Ja neću tražiti taj prostor do trenutka dok moja stranka na izborima ne uđe u Sabor. Kako moliti politiku koja vodi Grad Zadar da nam da prostor, a nisu nam omogućili potpisivanje peticije duže od dva dana, kada smo to kanili činiti petnaest dana na Narodnom trgu. Ako nam ne daju prostor u gradu, na trgu gdje prolazi tko god hoće, a da ja, samo zato što sam pripadnik laburističke stranke ne mogu koristiti taj kutak, onda je besmisleno tražiti prostor, dok mi ga ne budu morali dati po sili zakona. To je razlog zašto se nismo širili, a inače smo mogli već imati županijsku podružnicu i ogranke i u drugim mjestima. Vjerujem da ćemo prvo, i to uskoro, imati ogranak na zadarskim otocima, a onda ćemo ići prema Obrovcu i Benkovcu. Djelujemo, međutim, ne samo kao ogranak, nego i kao županijska podružnica, što je po našem Statutu moguće.
Ne želim u vrh stranke
Hoćete li biti nositelj liste u IX. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima?
– O tome nismo razgovarali, ali ne vjerujem da ću biti kandidat zato što mene ne zanima politička karijera. Ne zanima me nikakva karijera. Ja sam došao samo pomoći laburistima, jer vjerujem da laburisti, kao niti jedna stranka u Hrvatskoj, vode računa o onim ljudima koji su živjeli od rada, koji žive od rada i koji će živjeti od rada, od poštenog odnosa, od zarade vlastitim snagama, umnim ili fizičkim, bilo da se radi o čovjeku koji je častan jer čisti ulice, o akademiku koji je častan jer daje svoje znanje, ili o liječniku koji je častan jer nas liječi, jer nas spašava. Sve su to radnici, da se ne bi krivo mislilo da su radnici samo oni koji šljakaju. Ja živim od svog minulog rada i neće biti nikakve karijere koja može promijeniti moj život. To mi ne treba.
Što ako treba stranci?
– Ako to bude tako, ako me uvjere, a budući da sam nazvao Dragutina Lesara i rekao da mu se stavljam na raspolaganje, ja ću, naravno, pokušati obrazložiti da bi to neki ljudi mogli raditi bolje od mene. Ako stajalište stranke ostane isto, budući da nemam lopatu od jezika, i budući da sam rekao da ću pomoći, onda ću pomoći dok to bude trebalo. Ja se samo nadam da neće dugo trebati. Čvrsto sam uvjeren da postoje ljudi koje će moj vrh stranke otkriti i ustvrditi da će biti više od koristi.
Osim što ne želite biti saborski zastupnik, niste željeli postati ni potpredsjednik stranke; povukli ste kandidaturu za tu funkciju. Zašto?
– Bio sam kandidiran i potpisao sam izjavu da kandidaturu prihvaćam. Neposredno nakon toga sam dobio program stranke i u tom je programu bila pojedinost koja mi se nije svidjela. Moja stranka s pravom zahtjeva da se radnici plaćaju na vrijeme i da se doprinosi plaćaju na vrijeme. Ja to prihvaćam, ali formulacija je bila takva da je poduzetnik koji to ne isplati na vrijeme prevarant i kriminalac. Ja se s tom konstatacijom ne slažem, jer znam da su mnogi mali poduzetnici digli kredite, prodali nešto da bi započeli posao, zapošljavaju ljude, omogućuju ljudima da privređuju, a pri tom ih država strašno guši porezima i različitim taksama. Ima dvadesetak različitih poreza koje taj mali poduzetnik mora platiti. Bio sam za to da se pomogne malim i srednjim poduzetnicima kako bi oni pomogli ljudima koji za njih rade. Za to ublažavanje nisam naišao na razumijevanje u stranci. Lesar mi je osobno rekao da imam pravo na svoje razmišljanje, ali da je njegovo stajalište drukčije, a ja sam odgovorio da ne mogu biti potpredsjednik ako se ne slažemo u tome. Zašto sam onda i dalje ostao predsjednik zadarskog ogranka? Zato što su laburisti uistinu demokratska stranka, što dakle, možemo imati različita mišljenja, ne misliti samo jednom glavom, ali se nastaviti uvažavati. Ja i dalje želim pomoći stranci, ali ne želim biti u vrhu stranke ako je u programu nešto s čim se ja u potpunosti ne slažem. Inače, u svim drugim dijelovima programa, potpuno sam uz stranku.
Kad ste u veljači osnivali podružnicu, anketni rejting stranke na nacionalnoj razini bio je oko 3%, u svibnju je prešao 5 %. Laburisti, dakle, prelaze prag, ali koliko se čini iz istupa Dragutina Lesara nemaju postizbornih partnera. Je li odgovorno prema vlastitim biračima ostati u opoziciji ako bude mogućnosti ulaska u koalicijsku vladu?
– Naravno da to ne bi bilo odgovorno; srcem i umom se nadam da nikom u vodstvu laburista neće pasti na pamet biti “a priori” u oporbi, ako može biti na vlasti i na taj način realizirati svoje zamisli. Dobro je, međutim, biti i u oporbi jer podsjećaš onoga na vlasti da vlada krivo. Ne bih se mogao složiti s tim da nećemo koalirati s nekim iz nekog razloga. Smatram da su sve stranke koje djeluju na hrvatskoj političkoj sceni hrvatske stranke i da se bore za dobrobit građana i da ih ne bi trebalo staviti na stranu i reći: “ova stranka ne bi trebala biti parlamentarna.” Ne, ona ima pravo zastupati svoje desne interese koliko god hoće, a neka druga lijeve ili one „po sredini”. Mi laburisti nismo lijevo, nismo desno, nego smo prvi pravi put. Mislim da bi bio grijeh i neoprostivo od strane birača, ako se ne bismo htjeli dogovoriti s bilo kime tko će pobijediti na izborima, ali svakako, trebamo sačuvati osnovne principe zbog kojih je stranka osnovana, a to je da čovjek ima pravo na život, a da bi živio ima pravo na liječenje u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske i to besplatno, da čovjek izabire hoće li raditi s 18 godina ili se školovati, da onaj koji želi ima pravo školovati se od vrtića do doktorata sasvim besplatno i slobodno, a ne da ga se programira. Društvo svakom čovjeku mora omogućiti da uđe u svijet rada sa školom ili bez škole, a ako će ići u privatnike mora mu poticajima omogućiti da to i napravi. Ako mu društvo ne može omogućiti rad, mora mu osigurati, ne socijalnu pomoć, nego plaću dostatnu za život. Nakon što je obavio rad, čovjek mora živjeti u dostojanstvu i o njemu društvo mora brinuti, jer je on, dok je radio, brinuo o društvu. To stoji strašno puno novca i da bi se postiglo potrebna je drukčija organizacija gospodarstva u cjelini, ali i reforme zdravstva i školstva, a u prvom redu reforma poreznog sustava. Morat ćemo ići na smanjenje PDV-a i na bitno smanjenje doprinosa. Čini se da će onda država dobiti manje, ali to je privid, jer će čovjek dobiti više. Australija je sada u krizi svakom čovjeku poklonila 1.300 dolara i krov koji će pomoći da manje struje troši na grijanje. Taj krov je plaćen, ovih 1.300 eura su utrošeni negdje i država je dobila porez. Australija ima 10 % a mi 23 % PDV-a. Ako imate tako velik porez, što može ostati malom i srednjem poduzetniku, a od malog i srednjeg poduzetništva društvo mora živjeti. Ne živi se od krupnog kapitala; krupni kapital zgrće kapital samo sebi, pogotovo kad se događa na prostoru koji je na bezobrazan način oduzet narodu i gdje je narod zapravo opljačkan. Ne treba daleko ići; čiji je Borik, čija je Punta Skala, čija je marina u Sukošanu? Što vi imate od toga?
Ni lijevo, ni desno
Ponovili ste Lesarove riječi kako laburisti nisu ni lijevo, ni desno. Zašto stranka u čijem je centru radnik ima odmak od ljevice?
– Mislim da stranka nema odmak od ljevice, ali ima od nekih principa na kojima radi hrvatska ljevica.
Kompleks od SDP-a?
– Radi se jednostavno o tome da radnik nije u središtu interesa te ljevice, iako naravno ima onih koji zastupaju interese radnika. Ja sam ušao u laburiste u trenutku kad je HDZ donosio Zakon o HRT-u i tražio da se HRT-u oduzme pravo reklamiranja i u jednom satu maksimalno dopuste četiri minute. Po mojem bi mišljenju bilo potrebno devet minuta da HRT sačuva sebe kao stup hrvatske kulture. SDP je zatražio šest, i to mi je bilo drago. HDZ je prihvatio SDP-ov amandman i najavljeno je glasovanje sljedećeg dana u osam sati o amandmanu SDP-a. Sljedećeg jutra ja sam čekao i vidio da SDP povlači svoj amandman i prihvaća 4 minute kako je to predložio HDZ. Tog sam trenutka rekao da je upravo iskopan grob Hrvatskoj radioteleviziji kao javnom servisu. Mislim da je SDP odustao od toga u interesu krupnog kapitala. Taj krupni kapital nije hrvatski, nego njemački ili američki odnosno multinacionalni, zvao se on RTL ili TV Nova. Hrvatska televizija kao javno dobro je stavljena u podređeni položaj. Nisam se više mogao nadati da će zastupati moje interese, jer onaj tko je prodao javnu televiziju u stanju je prodati šume, vodu, ceste, otoke, resurse koji pripadaju narodu, a da nacionalno dobro odlazi u tuđe ruke, to svatko vidi.
Stranačka scena bipolarizirana je na većinu koja će voditi referendumsku kampanju za ulazak u EU i manjinu koja će voditi kampanju protiv. Iz HDZ-a ne čujemo kritike EU, od SDP-a možemo čuti kao bi bolja bila EU u kojoj bi prevladavala socijaldemokratska, a ne demokršćanska opcija. Postoji li neka treća, laburistička vizija EU? Kakvu će referendumsku kampanju voditi laburisti?
– Vratio sam se s posla iz Njemačke prije 10 godina, i kad mi je istakla putovnica nisam je htio produžIti, jer sam se zarekao da neću praviti putovnicu i da neću putovati iz Hrvatske dok ne uđemo u Europsku uniju. Ja vjerujem da je Hrvatskoj jedina mogućnost biti članicom EU. Laburisti također misle da je nama prirodno mjesto u Europi. Jedino u čemu se laburisti razlikuju je u tome što smatramo kako je početak svega trebao biti referendum. Narod je najprije morao odlučiti hoćemo li u EU, a potom se trebalo obavljati pregovore i donositi zakone u saldu s tim. Da nije bilo zalaganja za ulazak u EU, tko bi otkrio svu ovu korupciju? To što HDZ misli jedno, a SDP drugo je borba za glasače. U Europi se stranke ne bore riječima, nego djelima. U zadnje vrijeme gotovo svaki dan vidite premijerku gdje otvara neku radnu pobjedu ili početak radnih pobjeda. U njemačkim medijima sam radio osam godina i to u Kölnu, najmedijskijem gradu na svijetu, i nikad, ni u jednoj emisiji, nisam vidio, ili pročitao u novinama, da je neki ministar, a kamoli kancelar ili kancelarka, otvorio neku radnu pobjedu. To bi bilo smiješno. Oni bi zaključili da se vladajući prema njima odnose kao prema fukari, a ako otvorite Klaićev rječnik stranih riječi, vidjet ćete da to znači bijednik, siromah, ološ koji samo služi onom iznad njega, pri čemu ga ovaj još i prezire. To je mrska svjetina koja se još i smatra glupom. Imam dojam da sam u odnosu na moju premijerku jednostavno dio fukare, jer mi tim otvaranjem radnih mjesta pokazuje kako živimo odlično, samo što ja to još ne mogu shvatiti. U jednom prilogu sam vidio moju premijerku na nedoličnom mjestu, snimljenu u WC-u u jednom zatvoru da se pokaže kako taj zatvor ima WC. Ista stvar je bila s onima i prije, a bit će i ubuduće.
Nedavno ste izjavili kako ste sretni što ste otišli u mirovinu jer su “novinari danas pod neprekidnim pritiskom vlasnika medija i političko-gospodarske elite” i “prevelik broj njih piše samo u interesu ljudi koji ih financiraju.” Na stranu crni fondovi, s obzirom da mediji danas ne mogu živjeti od prodaje informacija, nego od oglašivača, može li u kapitalizmu uopće biti slobode medija?
– Može, ali to je vezano uz materijalno dobro. Mi moramo najprije ojačati gospodarstvo. Kad ojačamo gospodarstvo, iz tog ćemo segmenta razvijati i kulturu i medije koji će onda biti neovisni zato što će biti dovoljan broj komitenata koji će se htjeti reklamirati na način da će biti označeno da je to plaćeni oglas. Ako nam je kompletno društvo siromašno, i u takvom siromaštvu želite opstati, ne možete biti neovisni.
Novinari postali starlete
Tvrdite kako samo bogato društvo može imati slobodu medija?
– Može i siromašno, ali onda ima manji broj medija i manje novinara, jer je manji kolač. Vezano uz nepristranost reći ću kako je predsjednik Vijeća radiotelevizije Deutche Welle, u kojoj sam radio, bio Günter Verheuger koji je pripadao SPD-u, ali je generalni direktor Dieter Weierich bio zastupnik CDU-a, a ispod njega je glavni urednik ponovo bio član SPD-a, a ovaj ispod CDU-a, i tako sve do razine urednika. Na taj način oni jedan drugog kontroliraju. Mi ovdje imamo takvu situaciju da vladajuće strukture u Programskom vijeću HRT-a imaju šest članova, a opozicija pet, i naravno da u svemu o čemu se glasuje jednostavnom većinom pobjeđuje onaj koji vlada, dovodi urednike koje hoće i zato sada imamo HRT koji je srozan toliko da to boli čovjeka koji je radio u toj radioteleviziji. Reporter prenosi Papin dolazak i govori: “Hvala ti, Sveti Oče” i to kaže šezdeset puta! Ali, on je novinar, on treba prenositi! Ovi su novinari sada pokazali da je Papa došao da bi se oni istaknuli ili da bi se međusobno prepirao lijevi i desni blok koga to Papa više voli. Vjernici čekaju Papin blagoslov, a pojave se ovi koji u te jadne, sitne politikantske svrhe žele iskoristiti Papin dolazak.
Želite reći da su novinari postali starlete?
– Novinari su, nažalost, postali starlete. Kad pogledate talijanske programe, vidite da su starlete na pravom mjestu; tamo gdje starleta i treba biti, ali ne možete biti starleta u ozbiljnom programu kakav bi trebao biti prvi program Hrvatske televizije. Neka RTL I TV Nova rade što god hoće; to su komercijalne postaje. Neka privatne novine rade što god hoće, ali to ne mogu raditi Hrvatski radio i Hrvatska televizija.
Hoće li u konačnici nesloboda novinara uništiti novinarstvo, s obzirom da se ono o čemu konvencionalni mediji ne pišu može naći na različitim internetskim stranicama?
– Slično bi se moglo pitati i hoće li virtualna knjiga zamijeniti papirnatu. U jednom dijelu da, ali nikad iskorijeniti. Novinarstvo će preživjeti. Najvjerojatnije će ljudi u potrazi za žutilom, ispušni ventil naći u nečem drugom; u žutim emisijama koje će gledati uživo i gdje će, na komercijalnim televizijama, biti dovoljno tračeva. Mislim da novine neće propasti, ali sam siguran da će se reducirati. Ne znam koliko sada Zadar ima novinara, ali znam da smo se u moje vrijeme svi poznavali i znam da smo se educirali, da smo imali urednike koji su nam govorili kako treba raditi. Da bi se ova zemlja izvukla iz ovoga u čemu smo, mora se educirati. Moramo dobiti ljude koji će biti kvalificirani. Svjedoci smo toga da imamo vrlo pametne, vrlo uvažene ljude koji u svijetu stvaraju čuda, ali im se ne omogućuje da ovdje urade bilo što. Nepotizam i korupcija su zavladali u tolikoj mjeri da jedu supstancu nacije, da nas se uništava, i nastavi li se ovako možemo sa strahom gledati u budućnost.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
PRVOMAJSKI PRAZNICI
Iskusite vrhunski “Pag na meniju” doživljaj
Zadar & Županija
RELIKVIJA
Svečana proslava Svetog Trna u Pagu ove subote
Zadar & Županija
JAVLJA HEP
Brojne ulice u Zadru i županiji dio utorka bez struje
Hrvatska
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Hrvati i dalje više vjeruju bankama nego dionicama. Ulagačke alternative ih baš i ne zanimaju
Hrvatska
DIP
Milanoviću uručeni konačni rezultati izbora, kreće rok od 20 dana za konstituiranje Sabora
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Moda
analiza subotnjeg đira