Ne padne li kiša, ništa od cvjetnog Zadra!

Prognostičari iz udruge Crometeo su nam lani, između ostalih podataka iznijeli da je u proljeće, odnosno u pet prvih mjeseci te godine palo tek 30 posto kiše od uobičajenoga prosjeka. Ove godine, kazali su, dosad nije palo ni toliko, zapravo ove godine na zadarskom području još uopće nije pala kiša!

Dugotrajna uporna suša donosi mnogobrojne probleme svima onima koji se bave biljem – poljoprivrednicima, povrćarima, ali i cvjećarima. Kad ovih dana prolazimo gradom gotovo se i ne sjetimo koliko muke suša zadaje komunalnoj tvrtki Nasadi, čiji radnici održavaju mnoge javne površine, sade, čiste i zalijevaju svoje nasade, kako bi grad bio ljepši. Građani i ne primjećuju stvarne razmjere suše, jer su cvjetne gredice još uvijek lijepe, proljetne boje se već vide, sade se nove sadnice, sezonsko cvijeće je stiglo za sadnju.
 Druga sušna godina
– Još uvijek se nekako uspijevamo nositi s nedostatkom kiše, zalijevamo koliko procjenjujemo da možemo, ali svjesni smo kako bi se moglo dogoditi da od tog posla odustanemo i naše nasade prepustimo prirodi! Samo kiša bi mogla pomoći, kazao je direktor Nasada Hrvoje Grdović, dodavši da Nasadi već sada imaju problema s gubicima biljaka, jer su se na pojedinim mjestima već posušile. Trebamo se podsjetiti da je ovo druga sušna godina zaredom, da je ova možda i gora od vrlo loše lanjske. Naime, prognostičari iz udruge Crometeo su nam lani, između ostalih podataka iznijeli da je u proljeće, odnosno u pet prvih mjeseci te godine palo tek 30 posto kiše od uobičajenoga prosjeka. Ove godine, kazali su, dosad nije palo ni toliko. Zapravo ove godine na zadarskom području još uopće nije pala kiša!
To su ružne činjenice s kojima se moramo nositi, a možemo očekivati još i težu situaciju, jer ako uskoro ne padne dobra kiša, Zadar bi mogao proglasiti i elementarnu nepogodu! U tom slučaju bi ukrasno bilje po gradu sasvim propalo, zapustilo bi se, kako nam je to potvrdio i Hrvoje Grdović.
 Gotovo 100 hektara nasada
Usput, ako uskoro ne bude obilnijih kiša, Zadrani bi se mogli vratiti na više od tridesetak godina unazad, kada su ljetne redukcije vode bile obvezne, kada voda nije stizala do viših katova. Bilo je to vrijeme kada smo se pitkom vodom napajali samo s Bokanjačkoga blata.
Trenutačno Nasadi održavaju biljke na gotovo 100 hektara, a to su doista velike površine pod sezonskim cvijećem, ukrasnim grmovima, stablima, aromatičnim i drugim biljem, čije sadnice izrastaju iz vlastitoga uzgoja u rasadniku Cerodole. U uvjetima velikih suša, kakve ovim područjem vladaju više godina, uz iznimku od jedne ili dvije bolje hidrološke godine, teško je održavati tolike zelene javne površine. Voda je skupa, sve skuplja s raznim nametima, koji ponekad čine i veću stavku nego što je sama voda. A vode za zalijevanje se potroši na tisuće kubika. Primjerice, u prvoj polovini prošle godine sa sušnom zimom i proljećem, Nasadima je račun za vodu iznosio više od 100 tisuća kuna!
Meteorolozi napominju da se oblaci još ne vide, da na ovo područje kiše neće doći još ni idući tjedan, a kad hoće, nitko zasad ne može govoriti.