Subota, 14. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Na Veliku subotu se zvona ponovno razvezuju

19.04.2019. 16:03
Na Veliku subotu  se zvona  ponovno  razvezuju


Vrijeme pred i oko blagdana Uskrsa vezano je uz mnoge  običaje. Dobar dio njih je dio tradicije koja se njeguje na ovim prostorima već dugi niz godina, ako ne i stoljeća. Kao što je poznato, priprava za  Uskrs počinje Čistom srijedom ili pepelnicom koja označava početak 40- dnevnog korizmenog vremena.
Još jedna posebnost vezana je uz blagdan Cvjetnice s kojom se ulazi u  Veliki tjedan.


Ništa se ne radi u zemlji
– Na Cvjetnicu se maslinove grančice nose na blagoslov, a običaj vezan  uz Dalmaciju je pletenje listića masline u oblik palme. Time se, nastoji  oponašati poznati običaj mahanja palminim listovima kada je Isus ulazio u Jeruzalem kazala nam je dr. sc. Jasenka Lulić-Štorić, voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar. Podsjeća kako je je nekada bilo  obavezno blagoslovljenu maslinovu granu držati u kući, redovito pored  slike nekog sveca i to godinu dana, do sljedeće Cvjetnice, nakon čega se  stara grančica baca isključivo u vatru, jer je to jedini način na koji se smiju uništavati blagoslovljeni predmeti. Doduše, prema običajima koje vidimo u našim selima navedeno se zadržalo i dandanas.
Veliki tjedan nosi svoje običaje i zakonitosti. Mnoga naša sela, ali i  gradske župe, zadržali su dobar dio tradicije.
– U Dalmaciji je običaj da se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona, a  u nekim mjestima, mladići idu kroz selo i zvone čegrtaljkama kako bi  obavjestili mještane o početku svete mise. Veliki petak, pak, prisjećanje  je na muku Isusove, dan je to posta i nemrsa, a običaj je bio da se ništa  ne radi u zemlji, ništa se ne smije zaticati u zemlju. Neke su obitelji u  svojim dvorištima čak postavljale daske, kako bi po njima hodali i tako  ne doticali samu zemlju. Na Veliku subotu se zvona ponovno razvezuju i  taj dan zvone intenzivnije, drugačije nego inače, kazala je Lulić-Štorić,  napomenuvši da običaji nalažu da je na Veliki petak dobro popiti što više  crnog vina, jer se vjeruje kako upravo crno vino jača krv.


Blagoslov vatre i vode
Velika subota je dan pripremanja hrane za blagoslov, a u Dalmaciji je  to uvijek bila pogača za sve ukućane, ispečena u krušnoj peći, te za djecu  nekakva pletenica ukrašena jajetom. Na taj se dan u crkvi obilježavao  blagoslov vatre i vode, pa su tako ljudi koji bi došli na misu simbolično  umivali lice vodom.
Posebna fama se u posljednje vrijeme stvorila oko uskrsnih jaja. Dr.  Lulić Štorić kaže kako je to jedna posebna tema, a valja istaknuti kako  ukrašavanje jaja nije dalmatinski običaj, već je specifičan za kopnene  krajeve gdje su se jaja ukrašavala tek crvenom bročevom bojom, a kako  bi dobila sjaj namazala bi se mašću, pojasnila je Lulić-Štorić, napomenuvši kako su se svi ovi običaji pojedinih krajeva do danas ipak povezali  u zapravo jedan jedinstveni običaj.
Lulić Štorić napominje da dokle god je raširen običaj pletenih maslinovih grančica, do tad se šire mediteranska kultura i mediteranski uskrsni običaji.
– No, ipak svi su uskrsni običaji, u bilo kojem kraju, uvijek vezani isključivo za crkvene obrede. Zbog toga je karakteristično i pučko pjevanje  koje se, iako jednako, po napjevima razlikuje od mjesta mjesta te spada u  tradicijsku kulturu tog mjesta, a izražava pučku pobožnost, istaknula je  voditeljica Etnološkog odjela.
Jaje kao takvo je oduvijek bilo simbol Uskrsa jer predstavlja novi život,  no uskršnji zec se javlja tek u 18. stoljeću, na način da se djeci govorilo da  će im, ako budu dobri, zec donijeti jaja.