Na jednog stanovnika Sestrunja dolazi 50 divljih svinja

I na otoku Ugljanu sve češće viđaju divlje svinje, a kako se bliži turistička sezona, strahuju kako bi moglo doći i do “bliskih susreta” ljudi i tih divljih životinja
Divlje svinje toliko su se udomaćile u Sestrunju da nam dolaze u dvorišta. U nekoliko navrata i sam sam ih noću vidio pod prozorom. Dolaze na smokvu. Nije ih ni malo ugodno ugledati tako blizu jer su  to opasne, divlje životinje. Rade nam i štetu. Svakih malo nađem tragove  rovanja u masleniku, a tako i moji sumještani. Gotovo da više nema njive  i puta na Sestrunju koji nije raskopan, kaže Ivo Šužberić, predsjednik  mjesnog odbora Sestrunja koji na problem sve većeg broja divljih svinja  na ovom zadarskom otočiću upozorava godinama.
– Sve ih je više iz godine u godinu. Sestrunj nema puno stanovnika i to  su uglavnom žitelji starije životne dobi pa vjerujem kako je omjer stanovnika u odnosu na divlje svinje danas jedan naprama 50. Ljudi se žale  da im uništavaju masline, posebice mlade, ali i druge usjeve. Nerijetko  im poruše i suhozide i ograde, a starijim ljudima to je veliki problem jer  ne mogu to popravljati. To je težak posao i za mlade ljude, ističe Šužberić.
Slične probleme imaju i na susjednom Rivnju. U vrijeme hajki, kad se  zapuca, divlje svinje pred lovcima i lovačkim psima nerijetko traže spas  na tom otoku gdje dolaze preplivavajući kanal.
I na otoku Ugljanu sve češće viđaju divlje svinje, a kako se bliži turistička sezona, strahuju kako bi moglo doći i do “bliskih susreta” ljudi i tih  divljih životinja.
Ulaze u dvorišta
– Ljudi se žale da im divlje svinje uništavaju usjeve, masline, pa čak i da  im dolaze u kućna dvorišta, a posebice u Ugljanu gdje su zadnje kuće  svega 150 metara udaljene od polja. Prije mjesec, dva dana u ime svih  stanovnika otoka Ugljana poslali smo dopis Zadarskoj županiji sa zamolbom da se iznađe neko rješenje. Osim divljih svinja tu imamo problem i  sa muflonima, ali oni su manje opasni i rade manju štetu, ističe Karlo  Novoselić, načelnik Preka, podsjećajući kako su te dvije vrste divljači naseljene na ove zadarske otoke prije 20-ak godina zbog lova. No i on, kao i  svi ostali čelni ljudi otoka Ugljana, Sestrunja i Rivnja, upozoravaju kako  lovačko društvo nedovoljno često organizira hajke zbog čega se te životinje sve više razmnožavaju pa samim time postaju i sve veći problem  mještanima.
– To nije autohtona vrsta. Te su životinje tu namjerno naseljene, a  njihovo razmnožavanje izmiče kontroli. Rješenje se mora naći. Ljudi se  boje, naglašava Šužberić dodajući i kako mu nije jasno zašto je Zadarska  županija, usprkos dopisu koji su potpisali načelnici općina Preko, Kali i  Kukljica te on sam, produljili lovačkom društvu Aurorum iz Paga koncesiju. Inače, ovo lovačko društvo imalo je koncesiju na deset godina, a koja je istekla u ožujku ove godine.
– U Županiji su, ne uvažavajući naše argumente, u ožujku ove godine  potpisali Ugovor o zakupu prava lova u zajedničkim otvorenim lovištima  na području Zadarske županije među kojima je i Aurorum koji je dobio  koncesiju na Ugljanu, Sestrunju i Rivnju. Nije mi jasno kako izdaju te  koncesije kad je na otoku Sestrunju konkretno privatno vlasništvo više  od 99 posto otočnog teritorija, ogorčen je Šužberić, no Zadarska županija temelj za potpisivanje ugovora našla je u Zakonu o lovstvu i Odluci  županijske skupštine Zadarske županije.
Koncesija Aurorumu
– Za 27 zajedničkih otvorenih lovišta ustanovljenih na području Zadarske županije 31. ožujka 2016. istjecao je  Ugovor o zakupu prava lova za  deset lovnih godina. U prosincu 2015. godine, na zahtjev lovozakupnika,  sukladno članku 30. stavak 4. Zakona o lovstvu, skupština Zadarske  županije je uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede produljila zakup prava lova za 25 lovišta, dok za dva lovišta, Polača i Veliki Urljaj,  nije dobivena prethodna suglasnost nadležnog ministarstva te je za njih  proveden postupak javnog natječaja, pojašnjava Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije, osvrćući se i na  lovno područje koje je dobila Zadruga Aurorum na rok od deset godina i  to na području triju, od ukupno 11 otoka u zadarskom akvatoriju gdje  postoje lovišta. 
Ukupna površina svih zajedničkih lovišta Zadarske županije iznosi  223.467 hektara, a lovišta na kojima su produljeni ugovori iznosi 146.150  hektara.