Možda će Matica Zadrana pokrenuti suradnju s Bitettom

Vjerojatno će početak veće suradnje biti izložba koju organizira Miljenko Dujela, jer bi vjerojatno u listopadu u Zadru trebala biti otvorena uzvratna izložba biteteških umjetnika. Tom prilikom bi u Zadar došla i delegacija sastavljena od predstavnika grada Bitetta i tamošnjih franjevaca

Može se konačno  reći da su Zadrani “otkrili”  Bitetto, jer se stotinjak  naših  sugrađana upravo vratilo s puta u taj talijanski gradić,  smješten nedaleko Barija  u regiji Puglija. Zahvaljujući  zadarskoj Hrvatskoj katoličkoj  udruzi medicinskih sestara,  koja je zajedno s franjevcima  reda Male braće iz  samostana  Svetoga Frane u  Zadru organizirala ovo hodočašće, Zadrani su otputovali u utorak, a  vratili su se u  subotu. U Bitettu su bili usred  slavljenja  blagdana Blaženoga  Jakova  Zadranina, kojega stoljećima  kao svoga zaštitnika  slave stanovnici tog južnotalijanskog  gradića, gdje je živio  i umro taj  Zadranin koji je iza  sebe ostavio trajni trag. Tim  značajniji, jer će vrlo brzo,  prema  Papinoj odluci, Blaženi  Jakov  Zadranin biti proglašen  i svecem.
Naime, još potkraj 2009. godine papa Benedikt XVI. donio je odluku o proglašenju   Blaženoga Jakova Zadranina   svecem. A Papa Klement XI.   ga je proglasio blaženim daleke 1700. godine.
Nakon što je poznati Zadranin Miljenko Dujela, koji   je na talijanskoj nacionalnoj   televiziji RAI četiri desetljeća   bio novinar i režiser, sve donedavno kada se vratio u rodni  Zadar kao umirovljenik,  otkrio da Bitetezi slave jednoga  Zadranina, zadarska  javnost  uglavnom je malo ili  nimalo  znala o Jakovu Zadraninu.  Miljenko Dujela je  svojedobno, početkom 2000.  godine  dobio redakcijski zadatak da  napravi reportažu o  biteteškom blagdanu, kada se  u  travnju Blaženi Jakov Zadranin slavi punih tjedan dana.  Čim je saznao da je  Blaženi  Jakov Zadranin tako  slavljen  u Bitettu i svuda u  svijetu gdje  žive Bitetezi, Dujela je predložio zadarskoj  gradskoj  vlasti da uspostave  čvršće i  trajnije veze s Bitettom. Gradonačelnica Bitetta oduševljena idejom odmah  je to i pismeno predložila zadarskome  gradonačelniku, tada Božidaru Kalmeti. Dobila  je potvrdni  odgovor iz Zadra,  a dopisivanje je nastavljeno  među kasnijim gradonačelnicima jednoga i drugoga grada,  no ništa  više od kurtoaznih  pisamaca  nije se dogodilo.
Najgore u cijeloj priči je   prošao zapravo Miljenko Dujela, koji je više puta u Zadru   dobio potvrdu o pokretanju   suradnje na kulturnom, turističkom, gospodarskom i  inom  planu, ali sve bi ostajalo  “netaknuto” i njemu je bilo  vrlo  neugodno, kada se pojavljivao  na blagdanu u Bitettu. Tek je  Crkva pokušala  povezati dva  grada, pa je i  pokojni nadbiskup mon. Marijan Oblak  bio u Bitettu, kao  i zadarski  franjevci. Franjevci  su lani pokušali okupiti Zadrane i odvesti ih u Bitetto, ali  je bilo  malo zainteresiranih.  Ove godine je to učinila Hrvatska  katolička udruga medicinskih  sestara predvođena  časnom  sestrom Melhiorom  Biošić i  uspjelo je.
Svi sudionici ovoga hodočašća su oduševljeni   dočekom i onim što su vidjeli  u  Bitettu, premda su bili tek   kratko, a proslava tamo traje   punih tjedan dana. Prvoga dana su sudjelovali na misi, a s   oltara su bili pozdravljeni kao   prijatelji iz Zadra, grada u  kojemu je rođen njihov zaštitnik  te na procesiji. Kažu da je  riječ  o impresivnoj procesiji,  dugoj  više kilometara, u kojoj  se nosi  umjetnička relikvija,  kažiprst  Blaženoga Jakova  Zadranina.  Mogu se, uz ostalo, vidjeti i  njihove atraktivne, autentične  nošnje iz 15.  stoljeća. U procesiji su pjevali  i Zadrani.  Inače, u biteteškoj  katedrali se  čuva sarkofag s  neraspadnutim tijelom  blaženika.
U tamošnjem franjevačkom   samostanu Zadrani su bili   ugodno iznenađeni – za sve je   poslužen ručak, što je bio još   jedan dokaz njihovoj dobrodošlici. Tamo su se ljudi upoznavali, a predsjednik zadarske   udruge Matica Zadrana Ivo   Babić je razgovarao i s predstavnicima toga grada, pa i s   gvardijanom i biteteškom   konzulicom. Opet je potvrđena želja za bratimljenjem   sa Zadrom. Usput, čulo se da    se priprema ili je već uspostavljena suradnja s drugim   jadranskim gradovima, Pulom   i Dubrovnikom, te Splitom!
Naravno, i na ovome skupu   su se predstavnici Bitetta iznova čudili da iz Zadra nema   glasa, valjda ni interesa za  neku bližu suradnju, ali je onda,  kako nam je kazao, Ivo  Babić  izrazio spremnost Matice Zadrana za jačim povezivanjem s  Bitettom. Naglasio  je, da će  ovih dana na tu temu  razgovarati s gradonačelnikom  Zadra.
Vjerojatno će početak veće   suradnje biti izložba koju organizira Miljenko Dujela, jer   bi vjerojatno u listopadu u  Zadru trebala biti otvorena  uzvratna izložba biteteških  umjetnika. Tom prilikom bi u  Zadar došla i delegacija sastavljena od predstavnika grada  Bitetta i tamošnjih franjevaca.
Naime, lani je blagdan   Blaženoga Jakova Zadranina   u Bitettu uveličala izložba likovnih umjetnika iz Zadra koju su organizirali Zadranka,   rimska novinarka Mira Dujela   (Miljenkova kći) i povjesničar   umjetnosti iz Bitetta Mario   Vinella, a bila je naslovljena   “Miris mora i dah svetosti”.   Izlagalo je petero Zadrana i   petero Biteteza. Iz Zadra su  to  bili: Josip Zanki Nilo Karuc,  Igor Rončević, Maja Pavin  Radaljak i arhitekt Nikola   Bašić.
Valja kazati da je Dujela   radeći za RAI reportaže o  Bitettu istodobno radio priloge i  o Zadru, rodnome gradu  Blaženoga Jakova, tako da  su i  Bitetezi Zadar vidjeli s  ekrana. Podsjetimo da je ovaj   blaženik rođen i kršten u Zadru 1400. godine od majke   Blaženke i oca Leonarda Varingeza. Dokumenti o njemu   govore da je i u mladosti  služio  Bogu, pomažući u samostanu  Sv. Frane, te da je u  37. godini  prešao Jadran i  došao u samostan Male braće  u Bitettu,  gdje je služio do  smrti. Umro  je u dubokoj starosti, u 97.  godini. Cijeli je  život proveo u  siromaštvu i  poniznosti, posvetio se pomaganju potrebitima i gladnima,  skupljao je za  njih hranu i  liječio ih, a Bitetezi vjeruju da  je činio i čuda  ozdravljajući  bolesne, što je  sve sakupljeno  u višegodišnjem postupku kanonizacije.